U pretposljednjem kolu rukometne Premijer Lige BiH, visočka Bosna je upisala novu pobjedu i tako samo potvrdila opstanak u društvu najboljih koji je izboren još u prošlom kolu. Bila je to druga ovosezonska pobjeda u gostima, koja se i očekivala, jer je protivnik bila posljednjeplasirana i davno otpisana ekipa Lokomotive. Bosna je u Brčkom potvrdila ulogu favorita i slavila sa 34:31 u utakmici u kojoj je Bosna diktirala tempo i stalno bila u vodstvu, posebno u drugom poluvremenu i domaćin nije mogao ugroziti pobjedu.
Najefikasniji u redovima Bosne su bili Hurem i Skopljak sa po deset golova. U narednom, posljednjem kolu Bosna dočekuje lidera ekipu Izviđača.
U subotu, 19. 04. 2015. godine, predstavom “Gospodar muha”, u izvedbi domaćinske Amaterske teatarske grupe “Neretva” iz Konjica, otvoren je 13. po redu Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva Konjic 2015.
Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva postao je svojevrsna tradicija Konjica i njegovo održavanje je veoma značajno za sve dramske i teatarske grupe u cijeloj Bosni i Hercegovini, koje se tokom cijele godine pripremaju da učestvuju na ovom festivalu.
Prvog dana festivala, pored domaćina, nastupile su i teatarska grupa srednjoškolaca iz Ljubuškog, sa predstavom „Nisam škrtac, nego škutor“, te srednjoškolska amaterska grupa iz Vlasenice sa predstavom „San ljetne noći“.
Ovogodišnji festival je okupio veliki broj dramskih radnika, pa će tako u okviru programa festivala, nastupiti 10 pozorišta i 14 srednjoškolskih amaterskih grupa, koje će se nadmetati za najbolje kritike i vrijedne nagrade, a najveće priznanje dobiti će pobjednička grupa koja će pobjedom osigurati svoje mjesto na Internacionalnom festivalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva Juventafest 2015, koji će se održati u septembru u Sarajevu.
Članovi srednjoškolske teatarske grupe Gimnazije “Visoko”, koji se na ovom festivalu predstavljaju kroz pozorišni komad “Nura”, nastupiti će posljednjeg takmičarskog dana festivala, u četvrtak, 24. aprila, od 19:30 sati. Predstava visočkih gimnazijalaca je svojevrsna prerada Ibzenove “Nore”, sa šaljivim elementima koji ovu junakinju smještaju u današnje okvire.
Redakcija Visoko.co.ba želi svu sreću našim mladim umjetnicima na ovom festivalu, a u nastavku donosimo kompletan raspored festivala:
Nedjelja, 19.04.2015. godine
– 18,00 – KŠC Sveti Pavao, Opća gimnazija, ZENICA: „Nešto malo drugačije“ (Režija: Ermina Kurevija);
KRATAK OPIS PREDSTAVE: Nora je Nura. Ona je, prema svim karakteristikama, oličenje kako Ibzenove Nore tako i savremene žene nekih današnjih društvenih krugova. Ona je žena ministra. Ona je rob „ministrovih želja“, ona je lutka koja postaje svjesna svog položaja i želi ga se osloboditi. Svi ženski likovi su svedeni na „ono tjelesno i zavisno od muškarca“, time pokazujući sposobnost žene da time manipuliše i čak promijeni muškarca (Hanumica i Halim) u želji za ljubavi, a ne prevashodnoj potrebi za novcem. Svi likovi su, zapravo, aluzija kako na Ibzenove junake tako i na likove svakodnevnice. Vrijednost ovog projekta je u tome što su učenici sve radili sami, uz korekcije i upute prof. Razije Šahinović, vlastitim sredstvima, kao nastavnu jedinicu istraživačkog rada o pozorištu i filmu. Nadamo se da ćete prepoznati vrijednost ovakvog rada.
– 20,30 – Teatar FEDRA, BUGOJNO: „To ti je lajf“ (Autor: Tina Kosi; režija: Senada Milanović);
– 22,00 – OKRUGLI STO
Subota, 25.04.2015. godine
– Završna svečanost
– 19,00 – Foto sekcija Srednje škole Konjic: Izložba fotografija sa 13. FSDS BiH
– 20,00 – DODJELA NAGRADA I ZATVARANJE FESTIVALA
Članovi Stručnog žirija:
1. Mr.sc. Miroljub Mijatović, rukovodilac dječije i omladinske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica;
2. Ivana Soldar, glumica iz Tuzle;
3. Mirza Bajramović, glumac iz Kaknja;
U okviru obilježavanja 50. godišnjice ICOMOS-a, međunarodnog udruženja za spomenike i spomeničke cjeline, otvoren je put u mjestu Kopošići koji vodi do srednjovjekovnog grada Dubrovnika, u općini Ilijaš. Cilj je potaknuti vlasti, ali i zaljubljenike historije da restauriraju i konzerviraju, ovu vrlo značajnju kulturnohitoroijsku nekoropolu u BiH.
O srednjovjekovnom gradu Dubrovniku u Ilijašu, vrlo je malo podataka, čak i u historijskim knjigama. Prema istraživaču Đoki Mazaliću, koji se ovom tematikom bavio prije 80 godina, ova nekropola spada u jedan od najljepših spomenika BiH iz srednjeg vijeka.
Nekropola starog grada nije uvrštena na listu svjetske baštine UNESCO-a kao zaštićeni spomenik, ali je svakako vrijedan potencijal, ne samo u tradicijskom, već i u turističkom smislu, ali se o tome ne vodi dovoljno računa.
Zasad ovaj lokalitet je zarastao i teško mu je pristupiti i istraživati. Jedan korak je napravljen danas, uz svjetski dan spomenika. Otvoren je pristupni put do same nekropole. To će, svakako, pomoći da se ubuduće lakše i brže istražuje ovaj srednjovjekovni grad, koji predstavlja vrlo vrijedan spomenik za kulturu i tradiciju BiH, a za koji se do sada gotovo nije ni čulo.
Španska policija je uhvatila kriminalca koji je u autu prevozio više od hiljadu kilograma marihuane. Policiji je bio sumnjiv jer se usred noći vozio ugašenih svjetala.
Ljudi zbog teških, ali i lakih droga rade zaista svakojake gluposti. Pod okriljem noći prelaze granice i nerijetko riskiraju živote. Ovaj Španac (34) nije riskirao život, ali je zato prezentovao zavidan nivo gluposti.
On je naime pod okriljem noći vozio bez upaljenih svjetala. Jasno, to je bilo malo sumnjivo policijskim snagama Isla Cristine na jugu Španije pa su ga zaustavili. Prizor koji su zatekli potpuno ih je šokirao. Naime, interijer automobila bio je zatrpan brojnim kartonskim kutijama.
Kada su ih otvorili, u kutijama su našli marihuanu – 1220 kilograma marihuane, da budemo potpuno precizni. Kako je to genijalno ‘sakrio’ marihuanu vidjeti možete na bizarnoj fotografiji automobila.
Odlukom Vlade Zeničko-dobojskog kantona i ove godine osnovci i srednjoškolci u ZDK će imati mali, “proljetni” raspust. On ove godine, kako je rekao premijer Galijašević, počinje u petak 24. aprila, te završava u četvrtak 30. aprila, pa će učenici, nakon prvomajskih praznika, na nastavu krenuti u ponedjeljak 4. maja.
Kraljevina Bosna, nastala prije mnogih država u okruženju, po površini veća nego što je Bosna ikada bila, ima svoj stolni grad, mjesto krunisanja kraljeva, donošenja važnih odluka, ali to mjesto, iako zakonom već dvanaest godina zaštićeno, propada i kroz njega prolazi seoski put, a mještani ovdje, u Milima kod Visokog, napasaju stoku.
Sistemsko uništavanje
I pored odluka da se put, koji prolazi posred zaštićenog spomenika, izmjesti te da se isele okolni objekti, gotovo ništa nikada nije urađeno. Ostaci Franjevačke crkve svetog Nikole, samostana, grobnica prvog bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića, koja je bila toliko dobro očuvana da je preko kamenog lijesa još bio prebačen kraljevski plašt s grbovima, Povelja i ploča Kulina bana, sve je to za one koji bi trebali da brinu o dokazima državotvornosti Bosne nebitno. Pogled na pocijepanu i prljavu državnu zastavu sve govori.
Mili: Put posred arheološkog nalazišta
– Mili su ishodište, rodni list, temelji bosanske državnosti. Vladari su se selili od dvorca do dvorca, od Bobovca, Vranduka, Kraljeve Sutjeske (Kraljeva Sudiska – sudijska), Visokog, Milodraža kod Kiseljaka, Vrhbosne, ali postojalo je centralno mjesto, “glavni grad”, za strateško odlučivanje i događaje – kaže nam fra Ivan Nujić, profesor i sekretar Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, jedan od najvećih zagovornika sveobuhvatnog projekta vraćanja značaja lokalitetu Mili.
A ovaj lokalitet, tik uz autoput Zenica – Sarajevo, narušen je prvo gradnjom uskotračne pruge, za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, kojom danas prolazi lokalni seoski put, a potom je dodatno devastiran pružanjem obližnje savremene pruge Šamac – Sarajevo, kada je na tom lokalitetu podignuto naselje za smještaj učesnika radne akcije.
Zaštićeni spomenik: Pocijepana zastava i đubrište
Profesor Nujić navodi da je Visočko polje najveće kompaktno polje u široj regiji, oivičeno značajnim rudnicima srebra, uglja, željezne i drugih ruda, stjecište komunikacija, te kao takvo logičan izbor tadašnjih vladara. Iako su franjevci u Bosnu došli prvo u Srebrenicu (Bosna srebrena), uskoro i njihovo središte postaje tik uz kraljevski lokalitet u Milima.
– Čija je vjera, toga je i vlast – kaže stara narodna, pa su vladari tog doba uz sebe držali fratre, čiji potezi i odluke nisu nikad bile radikalne, inkvizitorske, nasilne, pa su zato i pridobivali ljude. Vladarima, pa i kasnijem sultanu, odgovaralo je da se “ne talasa” u novozauzetim regijama, pa je izdao Ahdnamu – potvrdu franjevcima da ostanu i rade svoj posao neometano – ističe fra Nujić.
Ovaj vrsni poznavalac preživjelih dokumenata i tragova mogao bi satima govoriti poimenično o svakom djeliću i važnosti ovog lokaliteta, kao i slijedu događaja u periodu od nekoliko stotina godina, koji su bosansku državu izdizali, a potom obezvređivali u međunarodnom smislu, ali je ipak opstala.
O značaju lokacije govori samo izblijedjela tabla
– Franjevci se nikad nisu odrekli Bosne, bosanske državnosti i opstojnosti koja broji više od osam stoljeća. U današnjem samostanu, koji je izgrađen 1899. godine, nalazi se kamen temeljac, kamen prenesen iz Mila. Najviše arheološkog dobra i otkrića na ovom području napravio je naš učenik, Pavo Anđelić, sredinom prošlog stoljeća. Često ističem da je strašno da jedna, druga, treća strana u Bosni i Hercegovini obilježava datume, mjesta i ličnosti značajno manje historijski bitnih osoba za svoju povijest. Uistinu, jedini razlog što se to čini, odnosno, ovdje ne čini, jer nam je to zajednička povijest, jeste što je tada naša država bila veća i jača nego ikad. Mili jesu franjevci, ali to ne znači da su samo franjevci, jer kao i zemlja Bosna, nikome to ne daje ekskluzivitet na neko mjesto, pojavu – ističe fra Nujić.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, sredinom jula 2003. godine, “Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva” proglasila je nacionalnim spomenikom, čime je ova lokacija potpala pod očuvanje i održavanje Ministarstvu prostornog uređenja FBiH. Odlukom je naloženo nekoliko koraka, poput izmještanja puta koji prolazi preko ostataka crkve, dislokacije okolnih stambenih kuća i drugih objekata te radova na konzervaciji i zaštiti ostataka zidina. Malo šta se uradilo, a i to je uradila lokalna zajednica. Svi naši sagovornici u Visokom, ali i u institucijama, slažu se da je problem ovog lokaliteta što “nije ni istočni, ni zapadni, nego bosanski, zajednički”.
– Bošnjački dio vlasti ovo smatra “katoličkim naslijeđem”, hrvatskoj strukturi se ne sviđa što se promovira “zajednička i bosanska tradicija”, a srpskom dijelu vlasti ne odgovora ni jedno ni drugo – kaže naš sagovornik iz državnih institucija, napominjući da je sličan slučaj i sa Zemaljskim muzejom BiH.
Ovdje su ukopani ban Stjepan Kotromanić i kralj Tvrtko I
Sačuvani dokumenti s ovog područja čuvaju se u arhivima Dubrovnika, mletačkim arhivima, u Beču, Vatikanu, te istanbulskim izvorima. Mili se prvi put spominju u Povelji Bele IV iz 1244. godine, kao posjed Bosanske biskupije, kada Stjepan II Kotromanić podiže prvi franjevački samostan – Samostan sv. Nikole, bansko sjedište i centar održavanja bosanskih državnih sabora, te mjesto čuvanja vladarskih i javnih isprava.
Novca ima, ali…
Historičar umjetnosti i profesor historije iz Visokog, Ervin Klepo, kaže da lokalitet “Pogrebna crkva svetog Kuzme i Damjana” ima svoju historiju od antičkog doba, te da je samo pitanje koliko duboko i daleko se želi ići, ali je on sumnjičav da se uopće želi. S njim smo i obišli lokalitet, kojim su u vrijeme posjete “turirali” automobilima, a mimoišli smo se i sa stadom koza koje su pasle na samoj lokaciji krunidbene crkve.
Fra Nujić: Franjevci se nikad nisu odrekli Bosne, bosanske državnosti i opstojnosti koja broji više od osam stoljeća
– Ploča Kulina bana pronađena je 1.500 metara zračne linije odavde, u Muhašinovićima, i možda potječe odavde. U crkvi i oko nje identificirana su 93 groba velikana, a zlatom izvezen grb s ljiljanima, koji je prekrivao grob bosanskog kralja, je sam po sebi nešto od čega bi svaka druga država napravila povijesno-kulturološko-turistički spektakl. I ono što je pronađeno, kod nas je zaključano u Zemaljskom muzeju, instituciji koja zorno prikazuje šta sadašnje vođe zemlje Bosne misle o svojoj prošlosti – ističe profesor Klepo.
I on navodi da je neophodno da se uključe arheolozi, arhitekti, historiografi, pa i umjetnici.
– Naravno, potreban je novac, ali kad bi se “presabrala ulaganja”, biti ću bezobrazan pa reći, našlo bi se u fondovima ove države dovoljno novca za projekt koji je, prema meni, “nulti prioritet”, odnosno ono od čega počinje i s čim završava sva priča o bosanskoj državnosti – navodi Klepo.
Šta je Fondacija “Odraz” uradila sa 50.000 KM
Već 12 godina odlaže se premještanje puta koji presijeca Krunidbenu crkvu na dva dijela. Nakon što je to zatraženo 2003., Općinsko vijeće Visoko donijelo je tek lani odluku prema kojoj bi se trebalo početi raditi na izmještanju lokalnog puta, kao i okolnih objekata. Prošla je još godina od tada, ali za sada nema nikakvih konkretnih poteza.
Klepo u Milima: I ono što je pronađeno, kod nas je zaključano u Zemaljskom muzeju
U proteklom periodu mnogi su se okoristili o ovaj nikad realizirani projekt, a budžetima predviđena sredstava netragom su nestajala. Samo jedan od primjera, kako “Avaz” saznaje od Senaida Šabanovića, direktora Turističke zajednice ZDK, je taj da je još prije pet-šest godina, prema zahtjevu resornog federalnog ministarstva, za ove namjene s posebnog računa Turistička zajednica morala prebaciti 50.000 KM Fondaciji “Odraz”, što je i učinjeno. Turistička zajednica nikad nije dobila povratnu informaciju gdje je novac završio.
Mujanović: Posjetioci razočarani
Mujanović: Posjetioci rijetko dolaze
– Nekad prođu po dvije-tri sedmice da se niko ne zaustavi ovdje. Onda odjednom dođe mnogo ljudi. Bude autobusa iz Hrvatske, ali rijetko, dođu ponekad gosti Franjevačkog samostana, još rjeđe studenti. Uglavnom su razočarani jer se ovo sve ne održava. Govorilo se više puta da će izmještati put, ali se to jedno vrijeme priča pa se svi ušute – kaže nam mještanin Mugdim Mujanović.
U Zenici je u subotu održana 10. međunarodna izviđačka manifestacija “U susret proljeću”, koja je okupila oko 700 izviđača iz cijele Bosne i Hercegovine i susjedne Srbije.
Programski sadržaj manifestacije obuhvatao je takmičenje za mlade izviđače, zeničko orijentaciono takmičenje za izviđače i planinarke, takmičenje za poletarce i pčelice Saveza izviđača Zenice, takmičenje eko-sekcija osnovnih škola Zenice, te promociju muzičkog CD-a i pjesmarice sa Festivala izviđačke pjesme “Zenica 2014”.
U programu je učestvovalo oko 700 takmičara iz Banjaluke, Sarajeva, Mostara, Prijedora, Vareša, Visokog, Zavidovića, Tešnja, Nemile, Doboj Istoka, Ilidže, Zenice te iz gradova susjedne Srbije: Beograda, Subotice, Bajine Bašte i Prijepolja.
U okviru takmičenja trećeplasirana je ekipa Odreda izviđača “Igman 92 Natural”, drugo mjesto je pripalo ekipi “Crni Vrh”, dok je prvoplasirana ekipa Bijelo dugme, Odred “Safet Ribić” iz Nemile.
Nogometaši Bosne su upisali vrijednu gostujuću pobjedu u okviru Druge lige Centar. Nakon domaćeg kiksa u prošlom kolu, Bosna je je u Maglaju uspjela savladati ekipu Natrona sa 2:0. Bosna je u prvom poluvremenu imala više od igre, ali visočki nogometaši nisu uspjeli zabiti gol, međutim, već na početku drugog dijela je Čabaravdić postigao gol za vodstvo, pa je do kraja bilo lakše, a desetak minuta prije kraja je konačnih 2:0 postavio Čiva, na asistenciju igrača utakmice Čabaravdića. U narednom kolu Bosna dočekuje Rudar iz Breze.
Facebook je pokrenuo svoju stranicu za dodjelu fudbalskih nagrada (Facebook Football Awards).
Navijači mogu glasati za svoje omiljene klubove i igrače, ali i za igrača godine, trenera godine, najbolji klub godine u engleskoj Premier Ligi, najboljeg mladog igrača godine…
Glasanje je otvoreno do 11. maja, a nagrade su rezervisane za klub i igrača koji su na najbolji način iskoristili Facebook tokom sezone. Pored ovih nagrada, tu je i nagrada za najboljeg fudbalskog fana godine, a nagradu će sponzorisati britanski portal Mirror, jedan od Facebookovih partnera u ovom pothvatu. Imena pobjednika bit će objavljena 26. maja.
Internet je zanimljivo mesto, a još je zanimljivije kada počnete da otkrivate tajne koje mnogi portali i aplikacije ostavljaju za nas da ih pronađemo (easter eggs).
U nastavku donosimo samo neke od njih:
1. Ako koristite Chrome i ne možete da se konektujete na internet, Google je osmislio igru koja će vas zabavljati dok internet ne proradi. Samo pritisnite dugme za razmak, na vašem ekranu će se pojaviti dinosaurus i igra počinje.
2. Google očigledno voli dinosauruse pa je stavio jednog i u Hangouts aplikaciju za mobilne telefone. Dok pričate s nekim upišite /shydino i toj osobi će dinosaurus iskočiti na ekranu. A ako ste fan My little ponya upišite /ponystream i pripremite se za invaziju šarenih konjića.
3. Na IMDb-ovoj stranici ocjene korisnika mogu postići maksimalnu ocjenu 10, ali komedija iz 1984.godine, This Is Spinal Tap, može dostići ocjenu 11.
4. Ako na Google pretraživaču slika upišete “Atari Breakout”, moći ćete da zaigrate tu igru.
5. Ukoliko vam je Facebook dosadan, promijenite jezik na English (Pirate) i nasmijte se uz Pirate s Kariba.
6. Odete li na Black Acre Brewing web stranicu i kažete da ste mlađi od 21 godinu, dočekat će vas zanimljivo vizuelno i auditivno iznenađenje.
7. Spotify ponekad ostavlja skrivene poruke u informacijama o updateu aplikacije. Tako se može pročitati da je aplikaciju dizajnirao David Hasselhoff ili da aplikacija pušta bradu.
8. Firefox ima zanimljivu poruku o svom nastanku. Upišite “about:mozilla” na njihovu stranicu i saznajte koja je.
9. Globus ikona na Facebooku koja prikazuje obavještenja drugačija je zavisno od toga u kom se dijelu svijeta nalazite.
