U okviru ovogodišnje manifestacije privrede, kulture i sporta “Vogošćanski dani 2022”, novinar i publicista Eset Muračević promovisao je 2. dopunjeno izdanje svoje knjige aforizama “Peta lična”. O ovom djelu, pored autora, govorila je i doktorica Alma Sušić koja je, između ostalog, prezentovala i to šta je o aforizmima u ovom projektu, u svojoj recenziji, napisao Enver Šadinlija.
- Projekat “Peta lična – aforizmi i koronavirusizmi” sam, u stilu one narodne “u maloj bočici je najsnažniji otrov”, štampao u džepnom formatu kako čitaoca ne bih opterećavao time da mu ona postane teret u pauzama čitanja u okviru koje, ne bi znao gdje da je ostavi – kazao je Eset Muračević.
No, između ovih korica, kaže autor, na čijoj se naslovnici nalazi “Kupačica”, jedno od najvrijednijih djela zagrebačkog vajara Miodraga Kockovića nije otrov već slatke iskrice koje, u ovim sumornim vremenima, mame suze na oči, suze sreće izazvane smijehom.
– Nastojao sam, bez isticanja imena, registrovati one kojima treba dati “petu ličnu”, a činio sam to tako što ostavljam te “igrače” na “terenu”, dovoljno toliko da shvate kako je (samo)isključenje neminovnost. U aforističkoj “igri”, čitalac će lako pronaći sebe, jer sam “aforističkom magijom” uspio zadržati pažnju na najosjetljivijim životnim temama, uvijek u žiži centralnih događaja koji se tiču svakoga. Nastojao sam da minimumom kažem maksimum, kroz takvu znakovitost misli da čitalac pomisli kako je možda on mogao biti autor aforizma, ili pak, kako je to negdje nekada možda čuo… U takvoj “varci”, sačuvana je i aktuelnost, koja produžava rok trajnosti ove aforistike. Primjera radi. Veći dio aforizama iz prvog dijela ove knjige nastao je prije četrdeset godina. Međutim, oni nisu ništa izgubili na svojoj aktuelnosti. Imam osjećaj da su neki od njih aktelniji danas nego li prije četrdeset godina. Baviti se humorom, satirom aforizmima, humoreskama… danas je uistinu teško. Ne zbog toga što nema inspiracije i povoda o čemu da humoristi pišu, već iz razloga što u pisanim i elektronskim medijima nema prostora za objavljivanja ovakvih formi. Da nije društvenih mreža mnogo štošta bi, vremenom, izgubilo aktuelnost. S druge strane, humoristima su najveća konkurencija političari. Oni prave takve smijurije koje, nerijetko, prevazilaze inspiraciju i najboljih humorista. No ne treba se predavati. Projekti slični ovom kojeg sam promovisao jesu lijek koji čitaocima pomaže da se malo oraspolože i pobjegnu od sumorne stvarnosti koja nas okružuje, a kojoj su i sami doprinijeli jer, kako jedan od mojih aforizama kaže “Za stanje u Bosni i Hercegovini nisu krivi političari. Krivi su oni koji za njih glasaju” – rekao je Muračević.
U sportu zvanom košarka, kad igrač dobije “petu ličnu”, smjesta napušta teren i igru, napisao je, između ostalog, Enver Šadinlija u recenziji ovog neobičnog djela. Da je onima kojima se u svojim aforizmima i epigramima, u svojim humorističkim minijaturama, bavi Eset Muračević, imao ko dati “petu ličnu” i autoritativno to i sprovesti, ne bi ove knjige ni bilo. Ali, kako se planeta Zemlja uvijek iznova kreće ukrug i iste greške ljudi i zajednice čine – ima je. No, na sreću ima i ljudi koji onim što pišu i govore, utiču na one koji bi baš sve po svome da urade.
Vrijeme je ovo kad se brzo živi i nema se vremena za duge priče. Govoriti malo, a kazati puno – jest veliko umijeće. Tako te, tek, ponekad hoće čuti i saslušati. Zato se, uglavnom, pišu aforizmi, a ne humoristički romani i drame. Tim kratkim sažecima dugih situacija i ponašanja u vremenu našem, kazao je štošta ovom knjigom Eset Muračević. O svijetu u kome živimo, o ljudima s kojima ga dijelimo. I dao je “petu ličnu” onima uz koje ostajemo krivih leđa, onima što su bez nas – solistički ili u malim grupama – stigli u komunizam, onima zbog kojih na mlađima dug ostade…
Eset Muračević je pisac, pjesnik, novinar, publicist, karikaturist. Rođen je 3. januara 1955. godine u Peševićima kod Zenice. Od 1965. godine živi na području sarajevske općine Vogošća. Pored aforizama piše i poeziju, bavi se fotografijom i slikarstvom. Saradnik je više dnevnih i sedmičnih listova u Bosni i Hercegovini i široj regiji. Poeziju, karikature, novinske tekstove, aforizme i humoreske objavljivao je u više listova, časopisa, radio i TV emisija u zemlji i inozemstvu. Pored tekstova za brojne pjesme novokomponovane narodne muzike, autor je i recenzija za više knjiga poezije, humora, pripovjetki, dokumentarnih filmova i drugih djela.
Jedan je od koautora zbirki pjesama: “Plava svitanja” i “Bobarsko biserje”, te autor zbirke pjesama “Posljednji krug”, knjige “Ubijene i nestale žrtve zločina u Vogošći 1992-1995.”, koautor dokumentarnog filma “Posljednji krug”, autor knjige aforizama, karikatura, humoreski i novinskih tekstova “Bečka škola”, zbirke pjesama “Zapis o Bosni”, te knjiga “Nekad majka Muju klela”, “Lica s naslovnica” i “Sjajniji od zlata-Po njima ulice, trgovi i javne ustanove u Vogošći nose imena”.
Zastupljen je u “Antologiji Ex Yu aforizama”, biografskom leksikonu “Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2014.-2018.” i “Leksikonu znamenitih Bošnjaka” autora Nazifa Veledara…
