Maja Hadžiselimović je inžinjer robotike iz Zenice, zaposlena u njemačkom Augsburgu, trenutno se kao volonterka nalazi na Tajvanu. Volontira u jednoj tajvanskoj osnovnoj školi u okviru organizacije AIESEC, gdje treba upoznati domaćine sa bosanskom kulturom.
Odlučili ste se u Tajavn na volontersko putovanje na kojem predstavljate kulturu svoje zemlje ponijeti Zlatnu džezvu i Bosanski lokum. Zašto baš ova dva proizvoda?
Na Tajvanu sam na volonterskom putovanju u sklopu kojeg predajem engleski jezik djeci u lokalnoj osnovnoj školi, tj. djeci do 12 godina. Zlatna džezva i Bosanski lokum su nešto što je postalo prepoznatljivo i što uvijek nosim sa sobom kada krećem nekome u goste. Volim objašnjavti strancima našu kulturu i običaje, a sa kafom i lokumom to najslađe ide. S obzirom da je Bosanski lokum moguće kupiti i u jednom lancu trgovina u Njemačkoj, od lokuma se ne odvajam.
Da li je bilo teško objasniti šta je to bosanska kafa, kako se pravi, kada i s kim se pije?
Na Tajvanu se dosta osjeti uticaj SAD, tako da se kod njih podrazumijeva popiti kafu onako “s’ nogu” što bi se reklo. Postoje kafići koji su poznati po kafi (više liči na latte) koja se servira u zdjeli od litar i po, pa se onda kutljačom sipa u šoljice, nešto kao supa, ali u svakom slučaju ni blizu naše.
Tajvanci su veoma porodični i ono što je nama kafa, njima je čaj. S te strane sam im uspjela objasniti da se kod nas kafa pije polako uz razgovor i druženje s porodicom i prijateljima. Interesantan im je bio način pravljenja kafe pa me jedna gospođa koja u svom kafiću drži kafe iz čitavog svijeta zamolila da joj javim kako može doći do bosanske kafe da je uvrsti u svoju ponudu.
Jeste li Tajvancima pokušali objasniti “ćejf”, kako su reagovali?
Pojam “ćejf” sam im objasnila uz kafu. Puštala sam im i sevdalinke te im pokušala dočarati tu atmosferu. Donijela sam im kao poklon set za kafu, ručno pravljen pa su se djeca po čitav dan igrala i pretvarala da uživaju u ispijanju kafe.
Jeste li znali da je Bosanski lokum, baš kao i Zlatna džezva za bosansku kafu, jedinstven proizvod na svijetu i da se proizvodi samo u Bosni?
Za Zlatnu džezvu sam znala ali za lokum ne. Drago mi je što naši proizvodi postaju sve prepoznatljiviji i popularniji.
Kako su reagovali domaćini, posebno djeca, kada su probali Bosanski lokum?
Lokumi su nestali veoma brzo sa stola. Hrana, pa tako i slatkiši, nisu previše slani tj. slatki tako da su mislili da će im slatkiši iz Bosne i Hercegovine biti preslatki ali nakon jednog zalogaja vraćali su se po još. Slika govori više od riječi.
Kako biste ocijenili sam projekat, da li ljudi u Tajvanu sada više znaju o bosanskoj kulutir i tradiciji?
Ovo je tip projekta koji vam zaista obilježi život. Beskrajno mi je drago što sam dio ovog projekta i što postoji AIESEC organizacija koja je ovo omogućila. Živjeti u ovako dalekoj zemlji sa porodicom koju do sada nisam znala a koja me tako domaćinski ugostila i koja tako brine o meni je zaista neprocjenljivo. Preporučila bih svakom ko ima vremena da bude dio ovakve priče.
Svake sedmice imam zadatak da pričam o jednoj temi. Prve sedmice smo pričali o muzici pa sam im puštala Halida Bešlića, Amiru Medunjanin i Laku. Druge sedmice smo pričali detaljnije o kulturi i prirodi Bosne i Hercegovine što im se veoma dopalo. Mislim da uskoro mogu očekivati posjetu prijatelja sa Tajvana
