Dvadesetjednosatni pregovori, prvi direktni susret američkih i iranskih delegacija u više od decenije i najviši nivo razgovora od Islamske revolucije 1979. godine, završeni su bez dogovora.

Svaka strana okrivila je drugu za neuspjeh, prenosi Reuters.

– Loša vijest je da nismo postigli sporazum, i mislim da je to lošija vijest za Iran nego za Sjedinjene Države – izjavio je potpredsjednik JD Vance, šef američke delegacije, prije polaska iz Islamabada.

– Vrlo jasno smo naznačili naše crvene linije – dodao je.

Vance je naglasio da Iran nije prihvatio američke zahtjeve, uključujući obavezu da neće graditi nuklearno oružje.

Iranska novinska agencija Tasnim navela je da su “pretjerani” američki zahtjevi spriječili postizanje sporazuma, dok su drugi mediji istaknuli da je postignut napredak u pojedinim pitanjima, ali da su nuklearni program i kontrola nad moreuzom Hormuz ostali ključne tačke neslaganja.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su pregovori vođeni u atmosferi nepovjerenja.

– Prirodno je da nismo mogli očekivati sporazum u samo jednoj sesiji – izjavio je.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar naglasio je da je imperativ održati dvosedmično primirje dogovoreno u utorak, dok obje strane pokušavaju okončati rat koji je počeo 28. februara američko-izraelskim zračnim napadima na Iran.

Izraelski ministar Zeev Elkin izjavio je da su daljnji pregovori i dalje opcija, ali je upozorio da se Iranci igraju vatrom.

Tokom pregovora Vance je više puta razgovarao s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Trump je u subotu izjavio da sporazum nije nužan.

– Pregovaramo. Hoćemo li postići dogovor ili ne, meni je svejedno, jer smo pobijedili –  rekao je Trump.

Američku delegaciju činili su specijalni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, dok su iranski tim predvodili predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf i ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi.

Prije početka pregovora, iranski izvori tvrdili su da je Washington pristao na oslobađanje zamrznutih sredstava u Kataru i drugim bankama, što su američki zvaničnici negirali. Teheran je, prema navodima državne televizije, tražio kontrolu nad Hormuzom, ratne reparacije i prekid sukoba u cijeloj regiji, uključujući Liban, te naplatu tranzitnih taksi u moreuzu.

Uprkos blokadi, tri supertankera puna nafte prošla su kroz Hormuz u subotu, prvi od početka primirja, dok stotine drugih čekaju izlazak iz Zaljeva.

Trumpovi minimalni ciljevi ostaju slobodan prolaz kroz Hormuz i zaustavljanje iranskog nuklearnog programa. Teheran, međutim, tvrdi da nikada nije imao namjeru graditi nuklearno oružje.

Fena/Visoko.co.ba