Putin predlaže pregovore u Istanbulu

„Opredijeljeni smo za ozbiljne pregovore s Ukrajinom,“ izjavio je Putin rano jutros u obraćanju novinarima, ističući da ne isključuje mogućnost da se tokom direktnog dijaloga postigne dogovor i o privremenom prekidu vatre.

Putin je naglasio da je Rusija tokom proteklih mjeseci u više navrata predlagala različite oblike primirja – uključujući obustavu napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, jednostrano uskrsno primirje koje bi trajalo 30 sati, te dodatno primirje u periodu od 8. do 10. maja. Prema njegovim riječima, sve te inicijative su navodno propale zbog, kako je rekao, “ponovljenog sabotiranja od strane Ukrajine”, koja je, prema njegovim tvrdnjama, nastavljala s napadima na ruske ciljeve.

Putin je još jednom ponovio da je Rusiji potrebno primirje koje bi dovelo do “trajnog mira”, a ne ono koje bi, kako tvrdi, omogućilo Ukrajini dodatno naoružavanje i mobilizaciju novih snaga. Najavio je i razgovor sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, kojeg će, kako kaže, zamoliti da omogući održavanje mirovnih pregovora u Istanbulu 15. maja.

Ovaj prijedlog dolazi samo dan nakon što su lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Poljske zajednički poručili da podržavaju ideju prekida vatre koji bi započeo već u ponedjeljak. S tim prijedlogom je, navode, upoznat i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je, prema njihovim riječima, dao podršku tokom telefonskih konsultacija.

U zajedničkoj izjavi objavljenoj na službenoj stranici predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, pet lidera je zatražilo prekid vatre u trajanju od najmanje 30 dana, s ciljem da se stvori diplomatski prostor za rješavanje rata koji već dvije godine potresa istočnu Evropu. Zelenski je ranije poručio da je spreman sjesti za pregovarački sto, ali tek nakon što Rusija pristane na bezuslovno primirje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da bi Sjedinjene Američke Države preuzele ključnu ulogu u nadgledanju prekida vatre, uz podršku evropskih saveznika. Također je upozorio da bi kršenje primirja od strane Moskve rezultiralo uvođenjem “teških ekonomskih sankcija”.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha istakao je da bi prioritet bio postizanje takvog dogovora koji bi učinio nastavak rata za Rusiju previše skupim. Na pitanje kako bi konkretno funkcionisao mehanizam za nadgledanje primirja, Sibiha je odgovorio da se o tehničkim detaljima još uvijek razgovara.

Kit Kellogg, specijalni izaslanik bivšeg predsjednika Trumpa za Ukrajinu, izjavio je da bi “sveobuhvatni 30-dnevni prekid vatre”, koji bi uključivao obustavu svih vojnih napada – iz zraka, sa kopna, s mora i na infrastrukturu – predstavljao početak procesa koji bi mogao okončati najduži i najrazorniji rat u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Viosko.oc.ba/Federalna.ba / M.O.