Za energetsku pomoć EU prijavilo se više od 422 hiljade osoba

Zatvoren je Javni poziv za energetski paket pomoći Evropske unije domaćinstvima u Federaciji. Pravo na apliciranje imali su penzioneri, s najnižom i zagarantovanom penzijom, primatelji dječijeg doplatka i stalne novčane pomoći, te samohrani roditelji. Planirana pomoć je u iznosima od 300 do 600 maraka. No, čini se da bi ovdje moglo biti nekih promjena, s obzirom na to da je aplikanata mnogo. U više od 213 hiljada prijava obuhvaćeno više od 422 hiljade osoba.

Hladniji dani su pred nama. Potrebe socijalno ugroženih sve veće, a predviđena pomoć EU ograničena. Prema dostupnim podacima za energetsku pomoć, prijavilo se više od 422 hiljade osoba.

„Penzioneri će zavisno od broja aplikacija imati priliku dobiti do iznosa 300 hiljada maraka, a ostale 3 kategorije do iznosa 600 KM – ukoliko bude mnogo veći broj prijavljenih, nego što je planirano i od broja na osnovu kojeg su se radile analize ta sredstva će biti umanjena ukoliko bude manji broj prijavljenih na pozive ta sredstva će biti veća“, pojasnio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

„To je blaga inekcija da popravi kućni budžet i začepi rupe koje su se napravile ali neće biti pravi efekat, nekako će pomoći za jedan mjesec, nikako dugoročnije osim ako EU ne prepozna potrebe sa novim aranžmanom“, smatra ekonomski analitičar Željko Rička.

Nakon evidentiranja podnosilaca za pomoć, provjeru će izvršiti Porezna uprava. Za pomoć najviše prijavljenih je penzionera. Iako im je u dva navrata Vlada ove godine povećala penzije za oko 20 posto, u vrijeme rastuće inflacije, to je bilo nedovoljno.

„Što se tiče iznosa pomoći ona nikad nije dovoljna ali u svakom slučaju ljudima posebno ovim minimalnim penzijama, najniža penzija iznosi 538 maraka to znate ali ako vam kažem da je prosječna 584 maraka to vam najbolje govori da najveći dio negdje oko 65 posto penzionera živi u zoni socijalne potrebe – odnosno zoni siromaštva“, izjavio je Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Sarajevska opština Novi Grad sa više od 12 i po hiljada prijava jedna je od najbrojnijih. Osim ranijih korisnika socijalne pomoći, mnogo je onih koji ne zadovoljavaju kriterije. A brojni su i oni koji ne znaju da imaju ovo pravo.

„Naša procjena za sve kategorije je bila preko 19 hiljada pa čak možda i 20 hiljada jer nismo bili upoznati sa 4 kategorijom koja se trebala ostvarivati putem centra za socijalni rad – dakle samih penzionera je blizu 12 hiljada što je sam broj koji smo mi unijeli u aplikaciju – shodno tome nisu svi koji imaju pravo i mogućnosti predali zahtjev to je već jasno sada“, kazala je Nejra Smajić Šahić, sekretar organa državne službe Opštine Novi Grad.

Pomoć EU je dobrodošla, ali je to kap u moru sve većih potreba ugroženih.

„Mi smo pripremili strategiju razvoja, sistema socijalne zaštite i zaštite porodica s djecom, u kojoj je prvi i osnovni cilj umanjenje siromaštva, na području Federacije i svih negativnih efekata, tog siromaštva a glavni preduslov toga je socijalna karta, koja će biti krvna slika socio-ekonomskog stanja i statusa domaćinstva na području Federacije“, dodao je Delić.

„Da smo imali socijalne karte ili evidenciju osoba kojima je potrebna pomoć, mogao bi se napraviti softver koji će iz postojećih podataka izvući osobe koje bi mogle imati pristup tim sredstvima koja su se obezbijedila – naša tradicija je da nećemo znati šta smo napravili od toga je li bilo efekta ili nije“, smatra Rička.

S obzirom na to da je prema zvaničnim podacima svaki šesti građanin siromašan, njihov standard opada, dok raste visina mjesečne potrošačke korpe. Nezadovoljno stanovništvo očekuje da predstavnici vlasti smanje trošenja iz budžeta, te povećaju podršku socijalno ugroženim.

Visoko.ba/federalna.ba