“Kada smo kod zagađenja vode, želim napomenuti da smo mi Udruženje za zaštitu rijeka i riječnih slivova, tako da se naše djelovanje ponajviše veže za vodu i rijeke. Konkretno u našoj lokalnoj zajednici rijeke se tretiraju kao kante za otpad. Kroz 16 godina našeg djelovanja vidjeli smo stotine primjera gdje se leševi životinja, biološki otpad i industrijske vode izbacuju u tokove rijeka”, kaže na početku razgovora za Visoko.co.ba Jasmina Ferhatović Omerbegović iz visočkog “Eko-Vikinga”.
Prema njenim riječima, nebrojeni su primjeri bacanja otpada na divlje deponije na obalama, kao i bacanje otpada s mostova.
“Ovo naravno rade jako nesavjesni građani i često ljudi koji nisu dio lokalne zajednice. Ipak, imamo jako puno primjera gdje se čak mještani sela iživljavaju nad rijekama i ispod svojih njiva bacaju otpad u rijeke. Ovo nije izoliran slučaj na selima, još je gore uz tok rijeke Fojnice gdje ćete vidjeti građevinski otpad pobacan u korito rijeke ili na njene obale, od strane vlasnika vikendica, čije vikendice onda imaju pogled na rijeku i taj isti otpad.”, dodaje ona.
U ovom Udruženju iz Visokog smatraju da je najveći problem kod zagađenja rijeke Fojnice onaj o kojem već dugo govore, a pojavljuje se kada rijeka Fojnica postane narandžasta i zamućena.
Rijeka Fojnica u Visokom / Foto: “Eko-Viking” Visoko
“Tada se dešava pomor ribe, a zagađenje teče rijekom Bosnom sve do Lašve i dalje. Stvarnog počinioca ne poznajemo, ali znamo da je lokalno stanovništvo Kreševa i Fojnice nedavno ustalo i izašlo na proteste protiv istog, pa smatramo se radi o zagađivaču u obliku nekog proizvodnog pogona. Želimo izraziti solidarnost sa istima, i nadamo se da će se ovaj problem u što skorijem roku riješiti, ali i napomenuti da je naše Udruženje javno o njemu govorilo, slalo dopise javnim ustanovama i Kantonima, razgovaralo sa javnošću i izvještavalo kada niko nije smio, i radimo to već tri godine”, ističe Jasmina Ferhatović Omerbegović za Visoko.co.ba.
Na naše pitanje kako riješiti ovaj problem i ko je odgovoran, Ferhatović Omerbegović je mišljenja da smo odgovorni svi mi.
“I mi kao građani, Udruženja i nadležni, svi bi mogli da radimo više na tome. Prije svega, ovdje ogromnu ulogu igra savjesnost građana i lokalnog stanovništva koje živi uz tokove rijeka. Konkretno, ako će vlasnik kuće koji živi uz rijeku, bacati otpad u nju, to će raditi i njegov komšija, a problem će postati onima u donjem toku rijeke. Ipak, nije sve na lokalnom stanovništvu, i drugi građani se moraju naučiti bolje odnositi sa vodama. U svakom slučaju, ključno je da svi znamo ili naučimo da rijeke nisu mjesto za otpad. U ovo se naravno, moraju uključiti i lokalne zajednice, udruženja, sportske i edukativne ustanove i naravno nadležne javne službe”, zaključila je u razgovoru za Visoko.co.ba Jasmina Ferhatović Omerbegović iz udruženja “Eko-Viking” Visoko.
Visoko.co.ba / Redakcija / N. K.
Medijski sadržaj je nastao u okviru projekta „Digitalna mapa zagađenja prirode“ koji finansijski podržava Švedska, a implementira Centar za promociju civilnog društva u okviru projekta “Misli o prirodi!”. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost portala Visoko.co.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.