ANALIZA / Skroman učinak Općinskog vijeća Visoko od početka mandata, u 2018. potpuno aktivna tek polovina vijećnika

Statistika je, gotovo uvijek, najuvjerljiviji dokaz koji egzaktno pokazuje rad određene institucije ili ustanove, a tako je i kada je riječ o lokalnoj vlasti. Tako je, prethodnih dana, Centar Litteratus objavio statističke podatke koji govore o radu onih koje su građani na četverogodišnji mandat izabrali kao zastupnike u općinskim i gradskim vijećima, među kojima se nalaze i podaci za Općinsko vijeće Visoko.

Riječ je o podacima koji govore o broju održanih sjednica, te odluka i inicijativa koje su razmatrane na tim sjednicama. Apsolutni rekorder u ovom statističkom parametru na području države jeste Općinsko vijeće sarajevske Općine Centar, koje je u ovom periodu održalo čak 47 sjednica. U navedenom periodu ovaj organ lokalne samouprave raspravljao je i razmatrao 531 odluku, rješenje ili izvještaj, a vijećnici su podnijeli ukupno 584 inicijative.

Na drugom mjestu ove liste nalazi se Grad Zenica, čiji vijećnici su zasjedali 39 puta i tom prilikom podnijeli 275 inicijativa, dok su razmatrali 232 odluke, rješenja i izvještaja.

Treće mjesto podijelila su općinska vijeća iz Kalesije i Živinica, čiji vijećnici su održali po 34 sjednice. OV Kalesija je razmatralo 314 odluka, rješenja i izvještaja, a ukupno su podnesene 202 inicijative. OV Živinice razmatralo je 217 odluka, 16 rješenja i 16 izvještaja, podneseno je 115 inicijativa.

Kada je riječ o Općinskom vijeću Visoko ono je bilo dosta “skromno” u odnosu na brojne instance vlasti u drugim općinama. Visočki vijećnici su zasijedali svega 25 puta, što je gotovo duplo manje od prvoplasirane Općine Centar, a prema podacima Literattusa broj inicijativa, rješenja i odluka visočkog Općinskog vijeća u ovom periodu mandata nije poznat, jer istraživačima nisu dostavili takve podatke. Razlog za nedostavljanje, kako su nam rekli iz ovog centra, je to što još uvijek sve ove stavke nisu usvojene. Ipak, kako bismo bili korektni, visočko Općinsko vijeće nalazi se negdje na sredini liste koja govori o broju zasijedana ovih instanci vlasti u cijeloj državi.

Ipak, redom, od visočkog su aktivnija bila i Općinska vijeća u Ilijašu (33), Hadžićima (31), Doboju Istok (31), Maglaju (29), Šamcu (28), Livnu (28). Kada je riječ o gradskim vijećima aktivnija su bila još i vijeća u Banjoj Luci (33) i Bihaću (28)

Na samom dnu ove ljestvice za cijelu BiH nalaze se Gradsko vijeće Grada Sarajeva sa 19, te Općinsko vijeće Općine Jajce sa svega 9 sjednica.

OV Visoko u 2018. godini: Pola vijeća neaktivno, prilike neiskorištene

Ono što je za Visočane još veoma zanimljivo jeste i statistika koja govori o radu pojedinih vijećnika u OV Visoko tokom 2018. godine, a koja je objavljena na posljednjoj sjednici OV Visoko. Tom prilikom navedeno je kako je prisustvo vijećnika na sjednicama zadovoljavajuće, no ipak govoreći o inicijativama i pitanjima koja su vijećnici dostavljali tokom 2018. godine evidentno je da mnogi i nisu bili baš aktivni.

Kada je riječ o vijećničkim pitanjima ubjedljivo najaktivnija bila je vijećnica Melina Pirija koja je ukupno postavila 6 pitanja od ukupno 32 koliko ih je bilo u ovoj godini. Drugo mjesto na ovoj listi dijele Dejan Šćepanović, Elvedin Šabanović i Mirnes Fatić sa po 4 pitanja, dok su na trećem mjestu Nermina Vehabović Rudež, Mirela Mateša Bukva i Edin Džafić sa po tri postavljena pitanja. Još pet vijećnika postavilo je po jedno pitanje što govori o podatku da je tek 12 od ukupno 25 vijećnika na ovaj način učestvovalo u radu vijeća.

Kada govorimo o inicijativama, njih je prema zvaničnoj evidenciji bilo 37. Ponovo se na prvom mjestu, prema aktivnosti u ovom segmentu, našla vijećnica Melina Pirija koja je podnijela 6 inicijativa, isto koliko i vijećnik Elvedin Šabanović. Na drugom mjestu je Nermina Vehabović Rudež sa 5 inicijativa, na trećem Dejan Šćepanović sa tri, dok je još ukupno 14 vijećnika podnijelo po jednu ili dvije inicijative. To, u konačnici, znači da od 25 vijećnika njih 7 nije iskoristilo ovo pravo u vijećničkim klupama.

U objavljenoj evidenciji o prisustvu članova vijeća na sjednicima, tek nešto više od polovine vijećnika prisustvovalo je na svih 12 sjednica OV Visoko u 2018. godini, tačnije njih 14. Ostatak vijećnika zabilježio je po barem jedan izostanak, a najviše su, po 4 puta, izostajali Dario Pekić i Zlatko Handžić.

Rezimirajući ove rezultate vidimo da se nije mnogo toga promijenilo u 2018. godini, u odnosu na godinu ranije. I tada je 14 vijećnika prisustvovalo svim sjednicama, a tek je Dario Pekić značajno povećao broj odsustava i pridružio se Zlatku Handžić u ovom statističkom podatku.

Kada je riječ o učešću u sjednicama ponovo su se kao najaktivniji istaknuli Dejan Šćepanović, Mirza Bukić, Nermina Vehabović Rudež, Mirela Mateša Bukva, Elvedin Šabanović, Mirnes Fatić. U ovom segmentu svoje “prisustvo” značajno je popravila Melina Pirija, koja je bila među najaktivnijim u OV Visoko tokom godine iza nas, dok su svoje mjesto “izgubili” Bajro Fejzić i Vahid Ramić, ukoliko upoređujemo njihove aktivnosti iz 2018. godine sa onima u 2017., o čemu smo prošle godine pisali pod naslovom: Pogledajte kako vas zastupaju oni kojima ste dali svoje glasove: Statistika (ne)rada Općinskog vijeća Visoko u 2017.godini.

Ipak, izuzev pojedinaca, teško je pohvaliti cjelokupan rad općinskih vijećnika koji su izabrani da predstavljaju stanovnike Visokog u ovom tijelu. Do takvog zaključka dolazimo prostom matematikom, ukoliko znamo da svaki vijećnik na svakoj sjednici ima pravo uputiti dva pitanja i jednu inicijativu. Dakle, da je svaki vijećnik iskoristio ovo pravo tokom prošle godine u konačnici smo trebali imati 550 pitanja i 275 inicijativa na 11 redovnih sjednica vijeća. Ipak, s druge strane, zvanična evidencija ističe da su vijećnici u 2018. godini uputili svega 32 pitanja i 37 inicijativa, što je daleko od mogućnosti koje im se pružaju i što bi građane moglo dovesti do pitanja da li uopće imamo probleme u našoj općini kada su tolike mogućnosti neiskorištene.

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.