Sve se glasnije govori o nezadovoljstvu Bošnjaka zbog manjka rukovodećih mjesta u državnim institucijama i agencijama, piše novinska agencija Patria.
Čak je nedavno i Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA kazao novinarima da će prilikom imenovanja direktora u različite agencije voditi računa o tome koliko će Bošnjaka biti na čelnim pozicijama.
– Neke smo analize pravili i nismo zadovoljni procentom kojim Bošnjaci učestvuju. Mislim da je on protuustavan i kanimo ga korigovati. Inače, pregovore na državnom nivou vodi premijer Denis Zvizdić – kazao je Izetbegović.
Da imaju osnova razmišljati ovako, pokazala je i analiza Šemsudina Mehmedovića (SDA) poslanika u Predstavničkom domu PS BiH jer kada se kao kriterij uzmu podaci o budžetskim sredstvima koja su na raspolaganju institucijama dolazimo do zaključka da Bošnjaci raspolažu sa 117.947.000 KM, Srbi raspolažu sa 209.178.000 KM, a Hrvati raspolažu sa čak 536.095.000 KM, Ostali rukovode sa 12.628.000 KM. U institucijama gdje se rotiraju Bošnjaci, Hrvati i Srbi (ukupno šest) budžet je 40.570.000 KM.
Kada se za analizu podataka kao kriterij uzme raspolaganje budžetskim sredstvima, evidentno je da predstavnici iz reda hrvatskog naroda raspolažu sa više sredstava nego Bošnjaci i Srbi zajedno.
Kada je riječ o nacionalnoj strukturi kadrova u rukovođenju institucijama BiH kojih je 75, na čelu 21 institucije su Bošnjaci, Srbi u 28, Hrvati u 18, u 6 institucija se rotiraju Bošnjaci, Srbi i Hrvati (Predsjedništvo BiH, PS BiH…), a dvjema institucijama rukovode pripadnici iz reda Ostalih.
Ukoliko se od ukupno raspoloživih 535.880.000 KM oduzme 282.854.000 KM koliki je budžet Ministarstva odbrane BiH na čijem je čelu predstavnica iz reda hrvatskog naroda dobijemo iznos od 253.026.000 KM što je opet dva puta više, od sredstava kojima raspolažu Bošnjaci.
18 INSTITUCIJA
Iako je vidljivo da Hrvati rukovode sa najmanjim brojem institucija evidentno je da su na čelu onih koji imaju najveće budžete.
One su: Ministarstvo finansija i trezora BiH (7.133.000), Ministarstvo prometa i komunikacija (11.385.000), Ministarstvo pravde BiH (13.541.000), Ministarstvo odbrane (282.854.000), Ustavni sud BiH (5.331.000), Pravobranilaštvo BiH (1.031.000), Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH (3.821.000), Uprava za indirektno oporezivanje (113.070.000), Granična policija BiH (71.273.000), Ured za reviziju institucija BiH (3.665.000), Centralna izborna komisija (11.978.000), Agencija za statistiku (4.791.000), Odbor državne službe za žalbe (378.000), Direkcija za ekonomsko planiranje (1.121.000), Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (1.215.000), Centar za informisanje i proiznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja u BiH (785.000), Agencija za antidoping kontrolu (588.000), Agencija za školovanje i stručno osposobljavanje kadrova (4.298.000).
SIGURNOSNI SEKTOR
Posebno nezadovoljstvo Bošnjaka dolazi na račun rasporeda u sigurnosnim agencijama, a trenutno samo jedan Bošnjak (Mirsad Vilić) rukovodi Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela.
U SIPA-i najviše rangirani policijski službenik je pomoćnik direktora za unutrašnju kontrolu tj. samo za kontrolu, a u Graničnoj policiji je pomoćnik direktora Srbin, ali ne samo za određeni resor (npr. kontrolu).
Pomoćnika direktora u policijskim agencijama imenuje direktor tako da je jasno da Goran Zubac imenuje pomoćnika tj. Bošnjaka po sopstvenoj ocjeni. U istom nivou je pomoćnik direktora za Kriminalističko istražno odjeljenje Anđelko Hrgić, ali nadležnosti KIO u odnosu na unutarnju kontrolu u SIPI su neuporedive. Praktično u SIPA-i je neodrživo stanje što se tiče Bošnjaka.
U Graničnoj policiji BiH stanje je takvo da je ukupan broj zaposlenih znatno u korist Hrvata.
U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela imamo direktora i dva zamjenika direktora. Nema posebnih primjedbi na nacionalnu strukturu izuzev što je ovo jedina agencija kojom rukovodi Bošnjak i postavljena su dva zamjenika iz reda hrvatskog i srpskog naroda.
U Službi za poslove sa strancima nacionalna struktura je u korist Srba i Hrvata, a na štetu Bošnjaka. Mandat direktora, zamjenika i pomoćnika direktora za unutarnju kontrolu koji je iz reda hrvatskog naroda i koji je jedini pomoćnik u svim institucijama BiH koji se imenuje po zakonu o ministarskim imenovanjima je do 2016. godine. Imenovanjem Dragana Mektića u Vijeće ministara otvara se pitanje rukovođenja institucijom, na mjestu zamjenika direktora je Izet Nizam. Prijedlog je da se odlaskom Mektića u Vijeće ministara, mjesto direktora u ovoj instituciji rotira kako bi pripalo Bošnjacima, a mjesto zamjenika direktora Srbima. O pitanju rotacije često govore i predstavnici iz reda srpskog i hrvatskog naroda.
Iz navedenog je evidentno da Bošnjaci imaju 4 pozicije, Srbi 4 pozicije i Hrvati 5 pozicija. Kada je riječ o rasporedu pozicija Bošnjaci imaju samo jednu poziciju direktora i upravo na toj poziciji direktor ima dva zamjenika što nije slučaj u drugim institucijama, u svakoj gdje nije direktor Bošnjak, po jedan je zamjenik. Evidentno je da pripadnici hrvatskog naroda imaju najveći broj pozicija, a stalno je prisutna teza o navodnoj ugroženosti predstavnika tog naroda.
Nadalje brojčani pokazatelji upućuju na zaključak da se ne radi o značajnijim razlikama, međutim, kada se uzmu u obzir nadležnosti, visina budžetskih sredstava kojima upravljaju direktori institucija, nacionalna struktura svih uposlenih, popis stanovništva iz 1991. godine, dolazi se do zaključka da je stanje neophodno, u što kraćem vremenu, značajno mijenjati kako bi se uistinu osigurala jednakopravnost naroda.
Jednakopravnost se ne osigurava narodima jednakim brojem direktorskih pozicija nego proporcionalno broju stanovnika, a utvrđeni su načini zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Po trenutnom stanju Bošnjaci nemaju ni po kom osnovu ni kvantitativnu, a pogotovo nemaju kvalitativnu jednakost – pod kvalitetom se podrazumijevaju nadležnosti agencije.
