Prosjačenje bi lako moglo prijeći u višegeneracijski problem

Dijete koje prosjači na ulici nije lijep prizor – izaziva sažaljenje i prolaznici im nerijetko daju novac. No, time im ne pomažemo, jer ta djeca ne prosjače kako bi sebi obezbijedili hranu i potrebne stvari za preživljavanje – oni su žrtve krivičnog djela trgovine ljudima.

Prije 3 godine bio je to pravi izazov za nadležne. Zajedničkim snagama pravosudne i socijalne ustanove došle su do prve presude. Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je prije tri godine pokrenulo i otvorilo prvi slučaj nakon izmjene i dopune Krivičnog zakona u kojem se iskorištavanje djece u svrhu prosjačenja karakteriše kao krivično djelo. Taj predmet je okončan pravosnažnom presudom i jedna osoba je osuđena na pet godina. No, tu se nije stalo.

„Nakon toga imali smo još jedan veći predmet gdje je također donesena pravosnažna presuda Vrhovnog suda Federacije. Dva počionica ovog krivičnog djela – radi se o radnoj eksploataciji, prisilnom prosjačenju, a čini mi se da se radi o sedmero djece romske populacije – osuđena su na po 10 godina“, navodi glasnogovornik Tužilaštva TK-a Admir Arnautović.

Nadležne institucije su i poslije toga nastavile istrage. Trenutno je u procesu predmet otvoren 2021. protiv šest osoba. Riječ je o organizovanom kriminalu, gdje je veći broj djece prisiljen na prosjačenje. U ovom slučaju se očekuje donošenje pravosnažne presude. Za to vrijeme, MUP TK-a i dalje ima pune ruke posla.

„Pored represivnog, svakako da je bitno i preventivno djelovanje, adekvatno i pravovremeno prepoznavanje djece u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima. Shodno tome, u toku prošle godine donesen je revidirani protokol o postupanju u slučajevima prosjačenja, koji predstavlja hodogram, odnosno pravila postupanja svih institucija, svih subjekata zaštite, što će doprinijeti adekvatnom prepoznavanju djece u riziku“, kazala je Amra Kapidžić, glasogovornica Uprave policije MUP-a TK-a.

Nadležne institucije nerijetko apeluju na građane da ne učestvuju u ovom krivičnom djelu, jer sve dok građani maloljetnicima daju novac na ulici, počinioci imaju razlog da nastave eksploatisati djecu u te svrhe.

„Građani su akteri prosjačenja, građani finansiraju prosjačenje – dokle god građani daju novac licima koja su u prosjačenju, posebno djeci, oni tim njima ne pomažu. Oni samo finansiraju kupovinu droge, kupovinu alkohola, taj novac se troši na kocku ili ono što je najgore, taj novac se koristi za obezbjeđivanje mogućnosti da ta djeca budu eksploatisana“, ističe Adnan Drndić, magistar socijalnog rada i voditelj platforme Socijalni radnik 24 online.

Građani bi trebali prijaviti svaki oblik nasilja, pa tako i prisiljavanje na prosjačenje. Time mogu pomoći maloljetnicima koji su žrtve trgovine ljudima, ali i žrtve svojih porodica. Jer iskorištavanje djece u tu svrhu je samo posljedica generalne disfunkcionalnosti porodice, a takva porodica ne može biti povoljna i stimulativna sredina za rast, razvoj i odgoj djeteta.

„Djeca koja su prisiljena na prosjačenje ostvaruju lošije obrazovne rezultate zbog čestog i velikog izostajanja iz škole. Vrlo često, zbog prekidanja školovanja, u puno većem riziku su da razviju neprihvatljive oblike ponašanja poput skitnje, maloljetničke delinkvencije, različite vrste ovisnosti“, upozorava doc. dr. Gabriel Pinkas, pedagog i psiholog.

U krajnjem slučaju, jednom kada djeca usvoje takav obrazac ponašanja, možemo očekivati da će na isti način i oni zloupotrebljavati svoju djecu i da će prosjačenje prijeći u višegeneracijski problem.

Visoko.co.ba/federalna.ba