Privreda pod teretom nameta, radnici plaćeni ispod svakog prosjeka

Privreda i ekonomija u sjeni politike, reformi od stranačkih interesa, a ne državnih. Trebala bi biti prioritet vlastima, ali zaboravljaju da, kako državnu kasu, tako i džepove funkcionera, pune privrednici i građani. Alarm je upaljen na više frontova, od izvoza do radne snage.

Prvi alarm za bh. privredu – izvoz. U januaru je iznosio milijardu i 170 miliona KM, što je za 16,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Tačnije, izvezli smo manje robe za oko 230 miliona maraka. Nastavak je ovo pada izvoza, jer smo 2023. godinu imali za 30 posto manji izvoz nego godinu prije. Preciznije, u prošloj godini izvezli smo za milijardu maraka manje robe, nego u pretprošloj. Alarmantne podatke struka objašnjava ovako:

“Taj podatak govori samo o tome koliko je, ipak, bh. privreda zavisna – o poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja, o poremećajima u liniji snabdijevanja, a velika je i ovisnost o svom glavnom tržištu, tržištu zapadne Evrope”, ističe Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

“Opravdanje da se to dešava zbog stanja u EU, iako jeste dobrim dijelom tačno, moralo bi biti motivacija da izađemo na nova tržišta, da učinimo više napora da izvozimo izvan EU, a nikako pak ono što trenutno čujemo doći će do oporavka u EU, pa će se oporaviti i naš izvoz. To je nikakva ekonomska politika”, kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Privreda osim sa padom izvoza, trenutno, muku muči i sa radnom snagom. Iako je na evidencijama službi za zapošljavanje, prema posljednjim podacima, oko 270.000 nezaposlenih, sve je teže naći radnika. Jedan od razloga su niske plate. Tako, najniža u Federaciji iznosi 619 maraka, 55 maraka više nego minimalna penzija. Poslodavci već dugo, kao prioritetno pitanje, postavljaju ono o reformi seta fiskalnih zakona. To bi značilo da državi ide manje, a radnicima, znatno više novca. I tu je potraga za kompromisom, a ona traje.

Posljednji susret poslodavaca i Vlade Federacije donio je novo obećanje, a poslodavci nešto optimističniji. Stručnjaci upozoravaju da su zbog rasta inflacije potrebne hitne mjere.

“Čini mi se da smo našli određene kompromise i da smo se dogovorili da sistemska rješenja trebaju vrijeme, da ćemo nastaviti s njihovim usaglašavanjem i nadamo se skorijim usvajanjem, ali dok se to ne desi da ćemo se vratiti određenim prijelaznim rješenjima”, kaže Mario Nenadić, direktor Unije poslodavaca FBiH.

“Do donošenja seta fiskalnih propisa i fiskalizacije pozivaju se poslodavci da maksimalno, kao prelazno rješenje, iskoriste odluke Vlade Federacije BiH o povećanju primanja radnika kroz isplatu neoporezivih iznosa pomoći odobrenih odgovarajućom uredbom o isplati pomoći od poslodavaca i isplati jednokratne pomoći, te sa predstavnicima Vlade nastave razgovore”, poručili su iz Vlade Federacije BiH.

“Oni su potpuno pali na tom ispitu i, što je najtragičnije, uopšte i sada nema naznaka, a evo već je proljeće, kada bi se moglo bilo šta poduzeti u vezi s tim. Veći iznos plate od 1.000 maraka gubi svoj smisao, jer troškovi života rastu i uskoro moramo govoriti o višim primanjima”, naglašava Gavran.

Gađani naše države kod banaka su se prošle godine zadužili za milijadu i po konvertibilnih maraka. Ukupan dug građana i privrede iznosio je oko 23 milijarde maraka. Ozbiljnih reformi, barem onih fiskalnih, ni u najavi. Sa druge strane, život običnog čovjeka postaje sve teži.

Dok do ručka sve teže dolaze mnogi bh. građani i raste broj korisnika narodnih kuhinja, raste i iznos depozita koji se čuva u bankama. Tako je zaključno s prošlom godinom u bh. bankama bila 31 milijarda depozitnih sredstava, od čega je građanska štednja iznosila 16 milijardi maraka. I zaključak da očito u našoj zemlji imamo siromašne… i bogate, u drugoj kategoriji uglavnom oni na državnoj i političkoj kasi, zahvaljujući ovim prvim.

Visoko.ba/federalna.ba