Patriotski blok će zajedno na izborima ovu garnituru vlasti poslati u političku prošlost

TV1: Kako biste ocijenili proteklu 2016. godinu na političkom i ekonomskom planu u BiH?

ĐONLAGIĆ: Ova 2016. godina je godina za zaboraviti. Imali smo nekoliko vrlo negativnih političkih događaja. Naravno da je neustavni referendum u bh. entitetu RS politički događaj bez presedana, koji je bio rezultat non-stop trzavica između predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i SNSD Milorada Dodika. Te neprestane tenzije intenziviraju strah u BiH. Tome je prethodilo potpisivanje famoznog Pisma namjere u restoranu Barka u Istočnom Sarajevu kada je Izetbegović, dajući nalog da dva premijera iz SDA Denis Zvizdić i Fadil Novalić daju svoj potpis na taj dokument, potpuno u politički život vratio SNSD i Milorada Dodika. Tada ekonomska, odnosno budžetska situacija u entitetu RS nije bila zadovoljavajuća.

Na ekonomskom planu jedan od najvažnijih događaja bilo je potpisivanje upravo ovog famoznog Pisma namjere kod MMF-a, gdje su se vlasti u BiH zadužile za dodatnu milijardu KM i na taj način ubrzale proces zaduživanja u BiH. Nemojmo zaboraviti da se u periodu od 2006. do 2016. godine, javno zaduženje u BiH utrostručilo. Mi već imamo ozbiljnu ekonomsku seriju od deset godina, gdje možemo vidjeti trendove. Godina 2006. je bila godina velikih prihoda i uvođenja PDV-a u BiH. Tada nije iskorištena velika razvojna šansa. Pare su potrošene u tzv neproduktivnu budžetsku potrošnju.

U periodu od deset godina utrostručili smo javni dug i taj trend se nastavlja. Zabrinjavajuće je da se svi nivoi vlasti u BiH zadužuju. S tog aspekta, najveći problem je to što je struktura javnog zaduživanja takva da tu nema razvojnih budžeta, dakle nema velikih ekonomskih zaokreta, nego uglavnom ide na krpljenje budžetskih rupa i na velike socijalne transfere.

TV1: Imajući u vidu sve što ste kazali, hoće li nam u 2017. trebati dosta sreće?

ĐONLAGIĆ: Naravno da će nam trebati dosta sreće. Međutim, ja sam već sada ubijeđen da aktuelna vlast u BiH, i entitetska i državna, neće napraviti očekivani ekonomski zaokret. S tim u vezi, nisam preveliki optimista da će doći do značajnih pozitivnih ekonomskih zaokreta, naročito imajući u vidu da nismo ni blizu one političke stabilnosti koja bi trebalo da bude uslov svih uslova za ozbiljne ekonomske zahvate i ozbiljne ekonomske reforme.

TV1: Slažete li se procjenama o ekonomskom rastu od oko tri posto u ovoj godini, kako je vlast najavila?

ĐONLAGIĆ: Rast od tri posto BDP-a u BiH je simbolični rast koji se uglavnom generiše eksternim faktorima, dakle onim kretanjima u EU i evrozoni, s obzirom na vezivanje fiksnog deviznog kursa između KM i evra. Dakle, malo je tu internih faktora, odnosno internih ozbiljnih ekonomskih politika koje generišu ekonomski rast. Da bi BiH imala imalo ozbiljan ekonomski napredak, ona bi morala imati ekonomski rast od nekih sedam do osam posto u srednjoročnom periodu, ali sa ovakvim ekonomskim mjerama i ovakvom ekonomskom politikom, kada u budžetima u potpunosti nedostaje novca za razvojne programe, bojim se da ni 2017. neće biti nešto posebno pozitivnija i stabilnija ni u ekonomskom, a ni u političkom kontekstu.

TV1: Prema Vašem mišljenju, da li će rad Federalnog parlamenta u ovoj godini biti efikasniji?

ĐONLAGIĆ: Mi smo 2016. imali 20 godina od osnivanja Parlamenta FBiH i imali smo istorijsku činjenicu negativnog predznaka. Od 1996. go ljeta 2016. godine nikada se nije desilo da Predstavnički dom federalnog Parlamenta nije radio u razdoblju od tri do četiri mjeseca. Dakle, imali smo potpunu blokadu u radu Predstavničkog doma. Tu je nekoliko ključnih razloga i faktora, prije svega, neslaganje oko nekih zakonskih rješenja, koji se prije svega tiču podjele moći, novca i javnih resursa između ključnih koalicionih partnera – SDA i HDZ BiH.

TV1: Postoji li uopšte većina u Parlamentu ili je to slučaj od zakona do zakona, od dogovora do dogovora?

ĐONLAGIĆ: Očigledno da kod onih krupnih strukturnih promjena, odnosno zakonskih rješenja, koja bi trebalo da dođu iz Vlade FBiH u Parlament, ima neki akutni šum između onoga što se dešava u Vladi FBiH i zastupnika iz stranaka koje čine Vladu. Bilo je zaista razmimoilaženja u nekim ključnim zakonskim rješenjima. Sama činjenica da smo u Predstavničkom domu FBiH imali više vanrednih, nego redovnih sjednica pokazuje zapravo u kakvom stanju je većina u ovom domu. Bilo je mnogo zakonskih rješenja koja su dogovorena u Vladi FBiH, pa onda nisu imali dovoljan broj glasova većine u Predstavničkom domu, pa se onda to vraćalo u Vladu.

Vrlo je interesantno da još uvijek neka od ključnih zakonskih rješenja nisu do kraja usvojeni, odnosno nisu nikada stupili na snagu. Ukoliko se usvoje u jednom domu, recimo u Predstavničkom, onda se ta zakonska rješenja razvlače u Domu naroda. Ključna zakonska rješenja oko kojih se vladajuća koalicija razmimoilazila, poput zakona o šumama, zakona o igrama na sreću, zakon o PIO-u, sve su to zakoni koji još nisu stupili na snagu. Dakle, negdje još ima šum, da li je u Vladi ili je u Predstavničkom ili u Domu naroda.

Naznačio bih još jednu odliku onoga kako je vlast funkcionisala u 2016. godini, jeste da mnoga zakonska rješenja koja je donosila aktuelna Vlada FBiH i zastupnici većine koji su to izglasavali, bila su antiustavna. Ovo je Vlada koja je zaista jako mnogo puta ušla u vrlo negativnu praksu, a to je da je Ustavni sud FBiH već nekoliko puta “opalio šamar” aktuelnoj vlasti na vrlo važnim reformskim zakonskim rješenjima. Tu bih izdvojio najsvježiji primjer antiustavnog djelovanja, a to je Zakon o državnoj službi u FBiH. Ustavni sud FBiH nedavno je ponovo donio odluku da je taj zakon u svojim određenim odredbama protivan Ustavu FBiH.

TV1: Kako ocjenjujete nedavno promoviranu Jahorinsku deklaraciju? Da li je to korak bliže zajedničkom nastupu stranaka lijeve orjentacije ali i šireg patriotsdkog bloka?

ĐONLAGIĆ: Da, zajedničkom djelovanju. To nije stranački dokument, već ima širu podršku, predstavnika stranaka ljevice, građanskih, intelektualaca, civilnog društva, medija… tražimo šru podršku oko toga da napravimo blok stranaka lijeve i građanske orjentacije, koji će djelovati na dva principa – antinacionalizma i antifašizma. Te pojave nisu samo prisutne u Evropi, nego i u BiH. To treba odmah pokušati sasječi u korijenu, čim se primjeti. Nadam se da će ova priča dobijati sve više na podršci, jer to treba BiH, to je prirodno stanje.

TV1: Šta bi ovaj blok još mogao ponuditi građanima, osim borbe protiv fašizma i nacionalizma?

ĐONLAGIĆ: Nekoliko je preciznih elemenata, iz čega bi trebao nastati zajednički predizborni program za naredne izbore. Recimo, zalagat ćemo se za jedinstvenu obrazovnu politiku na cijelom prostoru BiH. Treba da obrazujemo novu generaciju mladih, koji neće biti opterećeni etničkim pitanjima. Nastupit ćemo zajedno na cijelom području BiH.

TV1: Računate li da ćete probuditi izborne spavače?

ĐONLAGIĆ: Da, na narednim izborima ćemo doći u situaciju ili – ili. Ljudi se polako navikavaju na svrstavanje u etničke torove i to nije normalno. Ljudi se moraju vratiti u početno stanje, da smo svi građani BiH i da imamo jednaka prava na cijelom prostoru države. Apelirat ćemo upravo na pasivne građane, kako bi ovu garnituru vlasti, koja kreira stanje zasnovano na etničkim kriterijima, poslali u političku prošlost.

TV1: Može li Jahorinska deklaracija zaživjeti u RS?

ĐONLAGIĆ: Mislim da može. Ilustrovat ću to jednim primjerom. Prošle sedmice smo bili u RS, formirali organizaciju u Banjaluci, Prijedoru, Gradišci… Ima pozitivnih ćelija i moramo je nastaviti širiti. Ključno će biti to da nama treba bh. jedinstvo.

TV1: Očekujete li napredak na pitanjima kao što su izbori u Mostaru, Stocu, rješavanju slučaja Sejdić – Finci?

ĐONLAGIĆ: Ne. Ova garnitura vlasti da je bila to spremna rješavati, građani Mostara bi već izašli na izbore. Oni to ne žele, jer SDA i HDZ u Mostaru, preko gradonačelnika i njegovog pomoćnika za finansije troše milione budžetskih sredstava. Većina u Parlamentu FbiH im je to opet omogućila iako smo bili protiv.
Tražili smo da se to ne radi, ne bi li napravili pozitivan pritisak. U Stocu nisu održani izbori i CIK je napravio niz nepotrebnih poteza. Trebali su kazniti sve vinovnikeprocesa, sve smijeniti, a ne selektivno. Čak sam čuo da će u federalni Parlament doći isti prijedlog za Stolac, kako bi im se kao i Mostaru odobrio budžet za ovu godinu. To nećemo podržati.

TV1: BiH do kraja ove godine može dobiti kandidatski status u EU, kaže Dragan Čović. Je li to realno?

ĐONLAGIĆ: Mislim da nije. Dobili smo upitnik, potrošili smo vrijeme na prevod, pa će se onda pripremati odgovori i tu ćemo vidjeti da li funkcioniše mehanizam koordinacije za koji su rekli da je usaglašen. To nije realno. Realnije je u prvoj polovini 2018. godine.