Li Jinyuan, milijarder i vlasnik multinacionalnog giganta Tiens Group, rezervisao je smještaj u 140 hotela u Parizu za više od pola uposlenika koji u ovoj kompaniji rade, a kojih ukupno ima 12.000. Obišli su znamenitosti poput Eiffelovog tornja i muzeja Louvre, te putovali na Azurnu obalu. Vozom su putovali do obale, gdje su odsjeli u oko 4.760 soba sa četiri i pet zvjezdica u Monaku i Kanu.
Na kraju putovanja kojim su proslavili 20 godina postojanja kompanije, otputovali su u Nicu gdje su svojim tijelima formirali najdužu rečenicu u Guinnessovoj Knjizi rekorda napisavši “Tiens’ dream is Nice in the Côte d’Azur”. Za njihovo prebacivanje iz hotela do promenade u Nici trebalo je 147 autobusa, prenosi Independent.
Ovo je najveća grupa koja je ikada posjetila Francusku, a svi troškovi njihovog putovanja procjenjuju se na 33 miliona eura.
Li Jinyuan je 24. na listi najbogatijih Kineza, a njegovo bogatstvo Forbes procjenjuje na 1,2 milijarde dolara.
Prema zvaničnim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo, u glavnom gradu BiH najčešći gosti su turisti iz Hrvatske, Turske, Srbije, Slovenije… Međutim, prosječna dužina zadržavanja iznosi jedva dva dana, odnosno, u mnogim slučajevima, samo jedno noćenje.
S druge strane, turisti iz arapskih zemalja su apsolutni rekorderi po tome koliko se zadržavaju u Sarajevu. Također, iako ne postoje zvanični podaci, turisti iz arapskih zemalja najčešće i najviše potroše tokom boravka u BiH.
Posljednjih nekoliko godina razvija se posebna turistička ponuda koja nastoji udovoljiti prohtjevima ovih turista. Tako su već brojne turističke organizacije koje nude potpunu brigu o svim potrebama, od noćenja do turističkih tura po BiH. Restorani i drugi ugostiteljski objekti u kojima su Arapi česti gosti već su preveli svoje menije na arapski jezik.
Kako bi saznali sve o turistima koji posjećuju našu zemlju ekipa Klix-a je razgovarala sa dvojicom turističkih vodiča koji već nekoliko godina rade skoro isključivo s arapskim turistima. Zajedno s njima, u putničkim automobilima i kombijima, obišli su BiH uzduž i poprijeko.
Dolaze porodice i sa po 20 članova
Oni kažu da najviše dolaze turisti iz Kuvajta, zatim Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Što se tiče turista iz Saudijske Arabije ni njihov broj nije zanemariv, ali im značajan problem predstavlja činjenica da im je potrebna viza za ulazak u BiH. Na kraju, u BiH dođe i poneki turista iz Bahreina, mada je njihov broj zanemariv.
Dolaze uglavnom bračni parovi, ali i grupe, uglavnom muških, prijatelja i poznanika. No, kada nastupe školski raspusti mnoge porodice dolaze na “kolektivni odmor”, pa nisu rijetke situacije kada dođu i porodice od po 20 članova.
Iako su hiljadama kilometara daleko, većina turista iz arapskih zemalja dolazi s određenim predznanjem o BiH. Naravno, neizostavne su i predrasude o našoj zemlji i ljudima. Najčešće su predrasude vezane za rat i činjenicu da se mnogi iznenade kada vide da su tragovi ratnih razaranje vrlo rijetki. Gradovi za koje već znaju su, prvenstveno, Sarajevo, Mostar i Travnik, a dosta ih je čulo i za Bihać.
Zašto dolaze baš u BiH?
Ključno pitanje je otkud arapski turisti u BiH? Zanimljivo je da turistički vodiči kažu kako je enorman utjecaj Instagrama i općenito interneta. Naime, mnogi od njih gledaju različite fotografije BiH i prirodnih ljepota naše zemlje te im to bude prvi poticaj za posjetu. Nakon toga dolaze i preporuke rodbine, prijatelja i poznanika koji su već posjetili BiH, tako da se konačno pojedinac odluči na posjetu. Nažalost, BiH i njene turističke zajednice ne vode nikakvu dodatnu marketinšku kampanju kako bi privukli turiste iz ovih zemalja.
A za Arape, prema riječima naših sagovornika, posebno su atraktivne prirodne ljepote naše zemlje, njene planine, rijeke, jezera…
Neizostavne destinacije za posjetu su Sarajevo, odnosno stari dio grada sa Baščaršijom, ali i Vrelo Bosne te olimpijske planine. Nakon Sarajeva arapski turisti rado posjećuju Konjic, Mostar, Počitelj, Kravice, Travnik, Jajce, Bihać, Prokoško jezero…
“Najviše ih interesuju prirodne ljepote, voda i zelenilo, ali često posjećuju i srednjovjekovne tvrđave. Što se tiče mjesta vezanih za protekli rat, džamija na Igmanu i ratni tunel su neizostavni… Ne treba izostaviti ni šoping centre koji su također primamljivi”, kaže jedan od turističkih vodiča.
Na kraju, tri destinacije baš svi posjete, a to su Stari most, vodopad u Jajcu i Baščaršija.
Dnevno troše blizu 300 KM
BiH im je poprilično jeftina, posebno kad nas porede sa ostatkom Evrope. U odnosu na azijske zemlje cijene su skoro identične, a za standard zemalja iz kojih dolaze BiH je izuzetno povoljna. U većini slučajeva radi se o osobama koji inače imaju običaj putovati svijetom, tako da već imaju izgrađene određene navike.
Turisti iz arapskih zemalja prosječno potroše blizu 300 KM dnevno, pri čemu nisu uključeni troškovi smještaja. Novac troše i na hranu, a prioritet ima tradicionalna bosanska kuhinja – ćevapi, pita, pečenje i jela ispod sača… Kupuju se i suveniri, posebno setovi za kafu, različiti proizvodi s ugraviranim motivima BiH i njenih gradova, proizvodi od vune…
Značajan je i broj onih koji se zanimaju za kupovinu kuća i zemljišta, stanovi im nisu interesantni, a ključni faktor za kupovinu je blizina Sarajeva.
Iako se dolasci bilježe tokom cijele godine, prava sezona počinje tek s proljećem. Nakon izuzetno uspješne zimske sezone, turistički radnici raduju se svim gostima.
“Sami Bog ih šalje”, kaže jedan vlasnik restorana u blizini vodopada u Jajcu čiji su Arapi redovni gosti.
Svi znamo kako izgleda Mjesec, gledan sa Zemlje. Ali da bismo ga mogli bolje vidjeti, potreban nam je dvogled. Pomoću njega, jasnije ćemo vidjeti one ‘fleke’ na njegovoj površini, svjetlija i tamnija područja koja nam se prikazuju kada ga gledamo prostim okom.
Ali šta su ta područja zapravo? Od pamtivijeka ljudi zagledaju Mjesec i nebo, ne bi li uspjeli dokučiti što se to tamo gore nalazi. Tako su se rađale razne teorije i pretpostavke, na osnovu kojih su ljudi opisivali pojave oko sebe. Mjesec nije iznimka. Tako su ljudi mislili da na Mjesecu ima puno vode, pa su zaključili da su ona tamnija područja koja se primjećuju na Mjesečevoj površini, zapravo mora i oceani. Pa su im dali i imena. Ti nazivi su ostali i do dana današnjega.
Tri Mjesečeva mora: Mare Humorum, Mare Nectaris i Mare Crisium samo su neka od mnogobrojnih mora koje možemo promatrati na Mjesecu.
Dakle, vjerojatno niste znali da je naš Mjesec jedan od najvećih prirodnih satelita u našem Sunčevom sistemu. Promjer mu je 3476 km. Najveća udaljenost Mjeseca od Zemlje (apogej) iznosi 405 000 kilometara, srednja udaljenost iznosi 384 000 kilometara, a najmanja udaljenost (perigej) je 363 000 kilometara. Razlika u udaljenostima nastaje zbog toga što se Mjesec (kao i većina ostalih nebeskih tijela) kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi.
Zanimljivo je da su već stari Grci uspjeli izmjeriti njegovu udaljenost. Savremena moderna mjerenja se vrše pomoću radara, a otkako su astronauti bili na Mjesecu, ostavili su laserske reflektore pomoću kojih se laserom mogu mjeriti udaljenosti Mjeseca tačnošću i do nekoliko centimetara. Naime, laserskom se zrakom ‘gađa’ reflektor na Mjesecu i zatim se ta ista zraka vraća natrag na Zemlju. Mjerenjem pomoću vrlo preciznih instrumenata, prati se vrijeme koje je potrebno da se ta zraka vrati natrag, i na taj način se izračunava koliko je Mjesec trenutno udaljen od Zemlje. Mjesečeva je masa 81 puta manja od Zemljine.
Vjerojatno ste primijetili da stalno vidimo istu stranu Mjeseca. A, da li ste se pitali zašto ne vidimo i onu drugu stranu? Niste razmišljali o tome, je li? Dobro. E, pa, to je zato što je vrijeme njegove rotacije (vrtnje oko svoje osi) jednako vremenu njegove revolucije (vremenu koje mu je potrebno da obiđe oko Zemlje). Mjesecu je potrebno 27 dana i 8 sati da obiđe oko Zemlje. Mjesečeva os rotacije je u odnosu na os ekliptike (staza po kojoj oko Sunca kruži Zemlja) nagnuta za 1° 32' pa se nebeski pol na Mjesecu ne nalazi blizu zvijezde Sjevernjače, kao kod nas na Zemlji, već se nalazi negdje u zviježđu Zmaja (Draco). No, isto tako, vjerovatno niste znali da povremeno možemo vidjeti i dijelove Mjeseca koji su inače nevidljivi. To možemo zahvaliti povremenim Mjesečevim libracijama (promjenama orijentacije Mjesečeve površine u odnosu na promatrača sa Zemlje). Tako, ukupno, možemo vidjeti 59% Mjesečeve površine, ali nikada više od 50% odjednom.
Mjesec nema atmosferu. Znači, na Mjesecu nema oblaka, plavoga neba, vode, vjetrova… Nebo, gledano sa Mjeseca je bistro i crno. I kada Sunce sja, mogu se vidjeti zvijezde na nebu. Sjene koje se vide na površini Mjeseca su potpuno oštrih rubova (naravno za promatrača na Mjesecu) jer se zrake svjetlosti ne lome kroz atmosferu, kao što je to slučaj na Zemlji. Znači, zbog loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi, sjene predmeta na našemu planetu, uvijek su difuznih rubova.
Kada vidimo pomračenje Mjeseca, to je zato što se Zemlja postavila u položaj između Mjeseca i Sunca. Tada je Mjesec u Zemljinoj sjeni i za promatrača na Mjesecu, nastupila je pomrčina Sunca. Za vrijeme pomrčine Mjeseca, ako ste je ikada promatrali, mogli ste vidjeti da Mjesec nije potpuno nestao, postao nevidljiv. Zapravo, poprimio je bakrenocrvenu boju. Što je tome razlog? Odgovor glasi – Zemljina atmosfera! Kako sunčeve zrake prolaze kroz Zemljinu atmosferu, dolazi do loma svjetlosti i njezinog skretanja. Kako se zrake iz crvenog dijela spektra (dulje valne duljine), više lome od zraka iz plavog dijela spektra (kraće valne duljine), tako te zrake obasjavaju, indirektno, površinu Mjeseca i zbog toga Mjesec poprima njihovu boju. Kada smo kod toga, postoji još jedna zanimljivost koju možemo vidjeti na Mjesecu. Riječ je o pepeljastoj svjetlosti. To je svjetlost, zahvaljujući kojoj možemo vidjeti ‘neosvijetljeni’ dio Mjeseca, u fazi starosti od nekoliko dana. Znači u fazi između mlađaka i prve četvrti. Radi se o Sunčevoj svjetlosti koja se reflektirala sa površine Zemlje i obasjala Mjesec. Tada možemo vidjeti i obrise površine Mjeseca koja inače nije osvijetljena Sunčevom svjetlošću.
Temperatura na Mjesecu iznosi od -130° C po noći, pa sve do +90° C po danu. Starost Mjeseca se procjenjuje na oko 4.5 – 4.7 milijardi godina. Dakle, otprilike koliko i Zemlja. Da se vratimo na početak, i malo proučimo Mjesečev okoliš. Kako na Mjesecu nema erozije, jer nema ni vode, ni vjetrova, Mjesečeva se površina nije značajnije mijenjala milijardama godina. Kako je Mjesec prolazio kroz ‘sito i rešeto’ kao i Zemlja, na njemu je to ostavilo mnoge tragove, a koji se, zbog maloprije spomenutih razloga, vide još i danas, kao da se to dogodilo jučer. Na Zemlji su se ti tragovi, zbog djelovanja erozije, gotovo posve izgubili. Dakle, Mjesec je u svom razvoju pretrpio mnoge promjene, od udara meteorita, do vulkanskih erupcija (ovo su inače dvije suprotstavljene teorije o nastanku mjesečeve površine).
No, bilo kako bilo, na Mjesecu se primjećuju krateri, planine, doline, i ravnice koje zovemo morima. Starost istih se kreće između 3.2 – 3.8 milijardi godina. Dakle, nisu sva Mjesečeva mora iste starosti. Isto tako, i krateri imaju različitu starost. Mlađi krateri kao što su Tycho i Copernicus, imaju karakteristiku da se iz njih pružaju svijetle pruge, koje vjerovatno potječu od užarenog materijala koji je izbačen prilikom udara meteorita u Mjesečevu površinu, kada su ti krateri i nastali. Iako se mislilo da je Mjesec geološki mrtav, seizmografi koje su astronauti ostavili na Mjesecu, pokazali su da Mjesec ima svoje potrese, a to znači da postoji geološka aktivnost. Tako se pokazalo da Mjesec ima rastopljenu jezgru kojoj je temperatura oko 1500° C. Većina potresa se nalazi na dubini od 800-1100 kilometara ispod površine Mjeseca. Promjer jezgre iznosi oko 700 kilometara. Mjesec ima i magnetno polje koje je hiljadu puta slabije od Zemljinog i karakteristiku da je neobično promjenljivo po oblastima. Vjerovatno se radi o ostatku jačeg magnetskog polja koje je postojalo davno u prošlosti Mjeseca. Posmatranjima sa Zemlje se primijetilo da na Mjesecu postoje ‘isparavanja’ plinova iz njegove unutrašnjosti, u krateru Alphonsus ali to još treba istražiti. Tako se Mjesec pokazao puno složeniji nego što se to do sada mislilo.
Vidljiva strana Mjeseca se potpuno razlikuje od nevidljive. Na nevidljivoj strani Mjeseca, gotovo da i nema mora, sve sami krater na krateru. Na jugozapadnom dijelu vidljive strane Mjeseca, vidimo neravne visoravni na kojima se nalaze mnoštva velikih kratera, dok se na sjeveroistočnom dijelu nalaze prostrana i ravna mora. Vrlo je zanimljivo područje gdje se nalazi krater Aristarchus, koji je ujedno i najsjajniji krater na Mjesečevoj površini. Neki od naših znanstvenika, dobili su počasno mjesto na Mjesecu. Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Andrija Mohorovičić i Leo Brenner, imaju tu čast da se njihovim imenima krase krateri na Mjesecu. Nekim je Mjesec, i dan danas, najupečatljiviji objekat za posmatranja.
Realizacijom projekta izgradnje Glavne gradske magistrale Zenica je dobila potpuno novi izgled, na opće oduševljenje građane Zenice koji su do prije nekog vremena bili skeptični prema ovom projektu.
Do sada je na cjelokupnom projektu izgrađena gradska dionica u dužini od 3.250 metara, što predstavlja 87.50 posto od ukupne ugovorene vrijednosti radova.
Izgradnja projekta podijeljena je u tri faze kako bi se lakše koordiniralo tokom izvođenja radova, a cjelokupno građenje izvodi se bez obustave saobraćaja.
Inače, glavna gradska magistrala biće duga 7,8 kilometara (3,2 km gradske i 4,6 km vangradske dionice), a njena izgradnja financira se iz sredstava Saudijskog fonda za razvoj od kojeg su osigurana sredstva u visini 25 miliona američkih dolara.
Nakon izgradnje Zenica će dobiti cestu sa četiri kolovozne trake i razdjelnim ostrvom, dva rondoa, desetak raskrsnica, te pješačke staze s pratećom infrastrukturom.
Radovi su povjereni domaćim građevinskim kompanijama: “Euro-Asfalt”, “Jata” iz Srebrenika, “GP Put” iz Sarajeva, “Almy-Transport” iz Zenice, “Deling” Tuzla i “ŽGP Sarajevo”.
U ljetopisu Državne realne gimnazije Visoko stoji zapisano da je prva zvanična rukometna utakmica odigrana u Visokom 9. maja 1954. godine, na Dan pobjede nad fašizmom, između Mladosti iz Visokog i Elana, Sportskog društva Druge sarajevske gimnazije.
U povodu 61. godišnjice odigravanja ove utakmice Rukometni klub Bosna – Veterani i Franjevačka klasična gimnazija Visoko organiziraju druženje uz rukometne utakmice:
PONEDJELJAK, 11. maja 2015. godine, od 19:00 sati (pod reflektorima) na rukometnom igralištu Franjevačke klasične gimnazije Visoko:
19:00 sati RK Bosna Veterani (Mlađa selekcija) – RK Bosna Veterani (Starija selekcija)
19:30 sati Franjevačka klasična gimnazija – RK Bosna Veterani (Mlađa selekcija).
Pozivamo sve visočke rukometne veterane i ljubitelje rukometa na ovaj događaj bez obzira da li će igrati utakmice.
Mladen Bosić ponovo je izbaran za predsjednika SDS-a, na Izbornoj skupštini koja je danas održana u Banja Luci, javlja bh. novinska agencija Patria.
Osim dosadašnjeg predsjednika Bosića, kandidat za čelnu poziciju ove partije bio je i Mićo Mićić, također visokorangirani kadar Srpske demokratske stranke.
Bosić je prije samog izbora ponovio da SDS nikada neće koalirati sa SNSD-om dok njome upravlja Milorad Dodik, jer, kako je naglasio Dodik je odgovoran za pljačku građana u Republici Srpskoj te da SDS nema šta razgovarati sa ljudima koji su zagazilii u kriminal.
Također, iz SDS je danas poručeno kako ova patrija neće napuštati ono što je dogovoreno Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer bi to bila najveća prijetnja opstanku Republike Srpske.
Srbi s ove strane rijeke Drine ne smiju nikada više biti moneta za potkusurivanje tuđih interesa – naveli su, između ostalog, u programskoj politici delegati Srpske demokratske stranke pročitana danas na Izbornoj skupštin.
Iz SDS-a su naveli kako je i Dodikova priča o samostalnosti RS-a samo obmanjivanje javnosti, jer takva Republika Srpska ne bi bila priznata u međunarodnim odnosima.
Od 450 delegata za Bosića je glasalo 266 dok je Mićić dobio podršku 160 glasova, piše Patria.
Nakon što su jučer nogometaši Bosne zabilježili izuzetno važnu pobjedu nad NK Ilijaš rezultatom 1:2 u borbi za povratak u Prvu ligu Federacije Bosne i Hercegovine, danas su na terenu sa umjetnom travom stadiona Luke nastupile kadetska i juniorska selekcija protiv NK Žepče u okviru Kvalitetne Omladinske lige BiH. Kadetska selekcija zabilježila je pobjedu rezultatom 3:2, a strijelci su bili Pandžić, Sejdić i Šero. Istim rezultatom 3:2 slavila je i juniorska selekcija, a strijelac sva tri gola za NK Bosna bio je Vila.
Najbolji bosanskohercegovački teniser Damir Džumhur u ovoj sedmici je ostvario svoj najbolji plasman na listi profesionalnih tenisera ATP, na kojoj trenutno zauzima 81. mjesto.
Mladi Sarajlija, koji u ovoj takmičarskoj godini želi još više napredovati, krajem prošlog mjeseca imao je povredu prepone na turniru u Istanbulu, zbog čega je ispao u prvom kolu.
“Prije nekoliko dana sam počeo trenirati nakon sedmodnevnog oporavka od povrede u Istanbulu. Još uvijek nisam 100 posto spreman, ali vjerujem da ću formu dići na željeni nivo već za turnir koji počinje u utorak u Njemačkoj”, rekao je Džumhur.
Džumhur će već u utorak igrati prvi meč Challengera u njemačkom Heilbronnu protiv domaćeg tenisera Andreasa Becka, nakon čega ga očekuju nastupi na ATP turniru serije 250 u Ženevi i pariškom Grand Slamu Roland Garros.
“Najbitnije je da za Roland Garros budem u potpunosti spreman i da me povrede zaobiđu. Obezbijedio sam učešće u glavnom žrijebu Roland Garrosa i Wimbledona, te se nadam da ću, uz malo sreće u žrijebu, uspjeti ostvariti dobar rezultat”, naglasio je Džumhur.
Bosanskohercegovački teniser je jučer volontirao u akciji čišćenja olimpijske planine Bjelašnica. Naglasio je da je to bila odlična prilika za članove bh. olimpijskog tima da neko vrijeme provedu zajedno i da se bolje upoznaju.
“Mi imamo malo vremena koje možemo provesti zajedno. Nadam se da će neki od nas učestvovati na Olimpijadi u Rio de Janeiru, a ovo je odlična prilika da se bolje upoznamo”, zaključio je Džumhur.
Tridesetogodišnji muškarac iz Zenice inicijala A. A. jutros oko 3 sata i 30 minuta sati zadobio je teže tjelesne povrede nakon što ga je na željezničkoj pruzi udario teretni voz. Nesreća se dogodila na lokalitetu Kamberovića polje.
Nakon dijagnostičke obrade na Službi za urgentnu medicinu, pacijent je zbrinut na Odjelu intenzivne njege.
Uviđaj je obavio dežurni kantonalni tužilac, nakon čega je ponovo uspostavljen željeznički saobraćaj.
Ekipa Hajduka ostvarila je pobjedu u okviru 33. kola hrvatske 1. lige povodom čega su u Splitu porazili Osijek sa 3:2.
Bila je ovo utakmica u kojoj su naši reprezentativci Tino Sušić i Avdija Vršajević pružili dobre partije, a Sušić ju je okrunisao asistencijom za treći gol svoga tima.
Igrala se 71. minuta kada je Sušić izveo korner kojeg je ispratio Caktaš i poslao loptu u nebranjeni dio mreže protivničke momčadi.
Ovom pobjedom Hajduk se zadržao na trećoj poziciji iza Dinama i Rijeke. U narednom kolu se igra hrvatski derbi između Dinama i Hajduka.
Za njihovo prebacivanje iz hotela do promenade u Nici trebalo je 147 autobusa, prenosi Independent.
.JPG)
