Osobe s invaliditetom imaju veliku ulogu u održivosti mira u Bosni i Hercegovini!

Piše: Vildana Majušević

Bosna i Hercgovina je postkonfliktno društvo, zajednica sa još uvijek vidljivim traumatskim posljedicama rata i traume koja se prenosila kroz tri generacije. Osim toga, i zbog trenutne društveno-ekonomske situacije, mladi ljudi u Bosni i Hercegovini često su marginalizirani siromaštvom, nezaposlenošću i nedostatkom mogućnosti. Ponovljena viktimizacija, nepravda, diskriminacija, kao i nejednakost lako utječu na najugroženiju kategoriju društva – mlade – hraneći mržnju, frustraciju i povremeno potičući nasilje. Ovo čini mlade osjetljivijima na utjecaj pojedinaca i grupa s ekstremističkim uvjerenjima.

Podjele protiv kojih se svakodnevno borimo mnogo je teže prevladati, jer su u glavama ljudi. U našem društvu ispunjenom podjelama, vrlo je teško promijeniti mišljenje ljudi koji su isprva opterećeni pričama o prošlosti, ali i predrasudama. Također, djeca i mladi jedva izražavaju empatiju jedni prema drugima, upravo iz tog razloga, pa se stoga ne osjećaju povezani sa svojim vršnjacima koji imaju poteškoća u razvoju. Razlog za takvo međusobno otuđenje nalazimo u nedostatku mogućnosti u kojima djeca i mladi sa i bez invaliditeta mogu zajednički učestvovati. Ako želimo da naše društvo počiva na čvrstim i stabilnim temeljima, prvo moramo dati svojoj djeci priliku da od ranog djetinjstva uče da se međusobno podržavaju bez obzira na nacionalnost, vjeru ili posebne poteškoće s kojima se suočavaju.

U Bosni i Hercegovini sport je uvijek spajao ljude kroz učešće na sportskim takmičenjima, ali rijetko je organizovano takmičenje koje bi ujedinilo djecu sa i bez smetnji u razvoju različitog međuetničkog porijekla.

Kao jedan od glavnih razloga koji pokazuju važnost inkluzije i korištenjem sporta kao alatkom za to, upravo je to pružanje mogućnosti djeci i omladini s teškoćama u razvoju da se osjećaju prihvaćeno i ravnopravno od svojih vršnjaka koji nemaju invaliditet. U našim razlikama jedna je stvar ista – svi smo mi obični ljudi, sa sličnim, svakodnevnim problemima, željni mira i blagostanja, ali naši vršnjaci, komšije, prijatelji koji imaju neki invaliditet izloženi su mnogo većem stepenu diskriminacije, stereotipi i isključenost.

Sport, inkluzija i izgradnja mira

Potrebno je da pružamo prilike i djeci i mladima bez invaliditeta da vide živote svojih vršnjaka sa invaliditetom i zagrle svoje kolege, bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost. Stoga trebamo doprinijeti osvještavanju djece i mladih o važnosti  pružanja podrške vršnjacima s invaliditetom, neopterećenih životnim pričama svojih roditelja niti ratnim pričama. O važnosti osoba s invaliditetom u izgradnji mira, Almir Denjo, Predsjednik Kluba za podršku i rekreaciju mladih i osoba s invaliditetom “MASA” Mostar, kaže: “U okviru aktivnosti koje realiziramo, mi demonstriramo koliko smo sposobni pokazati da smo naučili lekciju iz nedavne prošlosti, te da je sada vrijeme pobjede razuma, pomirenja, uvažavanja i saradnje, gdje nas je sport potpuno ujedinio.”

Sport kao takav je jedna od rijetkih društvenih aktivnosti koje još uvijek povezuju ljude širom Bosne i Hercegovine s multinacionalnim klubovima, zajedničkim takmičenjima i društvenim okupljanjima. Iz navedenih razloga ocijenjeno je kroz različita istraživanja i poruke sa terena, od strane različitih aktera, da je najefikasniji način angažovanja mladih kroz aktivnosti vezane za sport, kao i organizaciju sportskih događaja.

Sport igra ključnu ulogu u izgradnji mostova među pojedincima i zajednicama, te ruši društvene barijere i promiče međukulturni dijalog.

Koristeći sport i angažirajući istaknute sportske ličnosti u ovom pristupu suzbijanju nasilnog ekstremizma, potičemo društvenu uključenost i koheziju, ujedinjujemo mlade i ljude i uspostavljamo primjere pozitivnih uzora za zajednice širom zemlje.

“S obzirom da realiziramo projekat podržan od strane Ambasade SAD-a u BiH, pod nazivom ‘Ujedinjeni za bolje sutra!’, naš cilj jeste osnaživanje djece i mladih sa ili bez smetnji u razvoju, u zajedničkoj borbi za prevazilaženje predrasuda i stereotipa o međunacionalnom porijeklu i doprinos jedinstvu u uključivanju svakog člana našeg društva. Kroz naš rad doprinosimo ujedinjavanju i okupljanju djece i omladine sa i bez smetnji u razvoju, jer ih želimo naučiti da podržavaju jedni druge u zajedničkom suočavanju sa izazovima. Ako želimo bolje sutra moramo doprinijeti povećanju nivoa prihvatanja osoba sa invaliditetom sa različitim etničkim pripadnostima među djecom i omladinom u našoj zemlji, a jedan od načina je da ohrabrujemo naše učesnike aktivnosti da ‘hodaju milju u cipelama osobe sa invaliditetom’ “, poručuje Denjo iz Kluba MASA iz Mostara.

Da ovakav projekat pokazuje koliko je važna lokalna inicijativa, ali i na nacionalnom nivou, tokom proteklog vikenda, šest amputiraca – preživjelih od mina iz Bosne i Hercegovine su uspješno završili dvoetapni Ultra trail #RavopravnoRazličiti Bjelašnica-Jahorina u dužini od 52 kilometara. Aktivnost je pokrenuta na inicijativu samih preživjelih od mina koji su željeli podsjetiti na negativan uticaja mina u BiH.

Učesnici koji su uspješno završili ultra trail su: Dejan Zvizdalo iz Trnova, Mirko Zečevic Tadić iz Brčkog, Nijaz Memić iz Sarajeva, Dragan Janjić iz Trebinja, Željko Volaš iz Banja Luke i Jovica Goreta sa Pala.

Prema riječima Organizacije amputiraca UDAS, Željko Volaš, projekat “Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana” je trogodišnji projekat koji finansira Evropska unija, a provodi Organizacija amputiraca UDAS u partnerstvu sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka i Udruženjem građana “Nešto Više”. Cilj projekta “Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana” je osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini kako bi postigli veći nivo njihove uključenosti u procesu evropskih integracija,  o oblasti socijalne uključenosti i nediskriminacija osoba sa invaliditetom.

Udruženje za promociju sportskog turizma Jahorina – PST Tim i Hotel Termag su jedan dio organizacije ovog dvodnevnog događaja iznijeli, te su povodom ovog događaja izjavili da im je čast i zadovoljsvo što su dali doprinos ovom događaju i da se nadaju da će događaj rasti iz godine u godinu i preći u tradiciju.

Kako dalje navodi PST Tim, Ultra trail #RavnopravnoRazličiti imao je za cilj da promoviše prava, kapacitete i potencijale preživjelih od mina i osoba sa invaliditetom, te podsjećaju javnost i pozivaju nadležne institucije na obavezu ispunjavanja preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani mina koje se tiču čišćenja miniranih teritorija i osiguranja podrške žrtavama mina do 2025. godine.

Učesnici nisu krili zadovoljstvo na kraju dana. Nijaz Memić, jedan od učesnika ultra traila, je istakao: “Ovaj ultra trail je bio jedan poseban izazov kako u fizičkom tako i u psihičkom smislu. Prije svega zbog jedne izuzetno zahtjevne dionice kojom smo se kretali i dužine koja je na kraju iznosila više od 50 kilometara. Na kraju, izuzetno sam sretan što sam uspio završiti ovaj ultra trail ali i zbog činjenice što sam zajedno sa ostatkom tima bio glas svih onih žrtava od mina koje nisu u prilici biti dio ovakvih aktivnosti.”

Memić kaže da je u oktobru prošle godine u okviru projekta “Ravnopravno Različiti” sam zajedno sa nekoliko svojih kolega amputiraca došao da najvećeg vrha u Bosni i Hercegovini na planini Maglić. “Ovaj poduhvat je nazvan ‘Planinarski izazov preživjelih od mina’. Ove godine, tačnije prije nekoliko dana sproveden je i drugi dio aktivnosti odnosno Ultra Trail pješački maraton u dužini od 52 kilometra koji se odvijao od Bjelašnice do Jahorine.

Zaista sam ponosan na ovaj poduhvat i moje učešće u istom, jer zahtijeva izuzetan prije svega fizički, ali i psihički napor a ova dužina od pedeset i više kilometara često je nedostižna i za osobe bez bilo kakvih fizičkih ograničenja.

Kako većinu stvari u životu ne možete postići bez razumijevanja i podrške porodice tako bih i ja teško došao do ovih rezultata bez podrške svoje porodice, ali i prijatelja posebno onih iz centra za izradu ortopedskih pomagala “Ortosar”, koji su pripremili moju protezu za ovaj veliki poduhvat.”

Visoko.co.ba/Global Analitika