Mogu li nametanja i put ka EU zajedno?

Bosna i Hercegovina na raskršću. Jedan put vodi ka Evropi samostalnim donošenjem odluka, drugi prema stalnom nametanju onih rješenja o kojima se bh. lideri ne mogu usaglasiti. Ključno pitanje je – ima li sredine i kosi li se jedan put s drugim? Mišljenja podijeljena. Svi saglasni samo u jednom: da je domaće rješenje i najbolje. Ako ga ima.

Niz upozorenja bh. političarima. Molbi i prijetnji. Oni ništa, pa je Christian Schmidt presjekao. Rješavanje ovog pitanja bila je odgovornost koju nije mogao izbjeći.

“Da budem iskren, meni je žao što ja to moram uraditi jer moj stav je da su domaća rješenja najbolja rješenja”, rekao je Schmidt.

I u tome su saglasni svi. Ali, šta onda kada domaća rješanja izostanu? Putem ka Evropi ne možemo bez konkretnih reformskih poteza kao produkta rada isključivo bh. institucija. To je jasno svima u međunarodnoj zajednici, ali i evropskoj porodici. Stoga, ne čudi poruka iz Brisela:

“EU podsjeća da njegove izvršne ovlasti treba koristiti samo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji. EU naglašava da je opsežna međunarodna supervizija nespojiva s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u periodu koji je pred nama.”

Pa se u cijelu priču uplelo i pitanje: možemo li u Uniju s jakim međunarodnim prisustvom i uz konkretno rješavanje onih pitanja koje sami riješiti ne možemo?

“Jasno je svima da postojanje mehanizma ureda visokog predstavnika i intervencije na koje on ima pravo predstavljaju jednu izvanrednu okolnost koja nije prisutna u drugim zemljama kandidatima za članstvo u EU. Ali isto tako ništa u postojanju tog mehanizma nije inkompatibilno s putem

Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu do onog trenutka do kojeg Bosna i Hercegovina ispuni uvjete i potpiše ugovor o pristupanju, odnosno članstvu u EU”, navodi politička analitičarka

Nedžma Džananović Miraščija.

“Funkcionisanje Ureda visokog predstavnika i nametanje odluka od strane visokog predstavnika nisu u skladu s daljim nastavkom evropskog puta i mislim da je to jasno i logično. Bosna i Hercegovina ili će ići sama u pravcu članstva u EU ili će ostati protektorat. Ne može i jedno i drugo”, stava je politički analitičar Srećko Latal.

Nelogičnosti je mnogo. Pred BiH zadaci postavljeni, odluka o pregovorima donesena, a nakon što je slavlje utihnulo – stari problemi. Ko šta traži, a kome se želje ispunjavaju?

“Smatram da bi i visoki predstavnik i međunarodna zajednica, prije svega, trebali da odluče šta oni hoće od Bosne i Hercegovine. Da se američki i evropski zvaničnici konačno slože oko toga da li je ovakav evropski put i ovakve evropske reforme dobre ili loše za Bosnu i Hercegovinu i da onda, ukoliko postoji potreba da se koriste ovlasti visokog predstavnika, i američki i evropski zvaničnici obezbijede da se te odluke i sprovedu u djelo”, dodaje Latal.

Činjenica u kojoj su svi saglasni je da miješanje u unutarnje odluke Bosne i Hercegovine nisu poželjne, a naročito ne sada kada naša zemlja korača prema Evropskoj uniji. Od bh. vlasti se očekuje da preuzmu inicijativu oko ključnih pitanja i dovedu Bosnu i Hercegovinu do evropskih vrata. No ako to ne mogu, pitanje je koliko ih čekati?

Visoko.ba/federalna.ba