Kesten – namirnica visoke energetske vrijednosti

Plod je kestena crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije.

Drvo kestena bilo je poznato u Kini i Japanu davno prije nego što su ih rimske legije donijele u Europu. Pečeni kesteni prodavali su se na ulicama Rima u 16. st. kao što se prodaju i danas zimi u mnogim europskim gradovima.

• Energetska i nutritivna vrijednost

Iako je plod kestena vrlo hranjiv, dosta se teško probavlja. U 100 g sirovog kestena nalazi se: 2 g masti, 8,1 g dijetalnih vlakana, 2 g proteina i 45 g ugljikohidrata.

Od minerala najzastupljeniji su natrij i kalij, a od vitamina vitamin C i B12.

Kesten je namirnica svojstvena mirisa i blagog slatkastog okusa sa širokom primjenom u kulinarstvu i konditorstvu. Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim udjelom masti, visokim udjelom škroba i jedini sadrži vitamin C.

Za razliku od plodova oraha, lijeske i bukve, kojima je glavni sastojak masno ulje, glavni sastavni dio kestena je škrob, kojeg u sirovu sjemenu ima oko 44 %. Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano s brašnom žitarica, koristi za pravljenje kruha i peciva. Brašno od kestena, zbog svoje lake probavljivosti, pogodno je u prehrani starijih osoba i djece.

Kesten također sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamin A i C. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan. Budući da je bogat kalijem a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.

Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti; 100 grama pečenog kestena sadrži 245 kcal. Pečeni ili kuhani kesteni vrlo su omiljeno i ukusno jelo, osobito oni od velikih i oplemenjenih vrsta (maruni). Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljikohidrata. Isto tako sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu. Kuhani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka.

Uz ostale prednosti konzumiranja pitomog kestena poznato je osobito ljekovito djelovanje divljeg kestena; koji, za razliku od pitomog, nije jestiv zbog izrazito gorkog okusa. Sjeme divljeg kestena sadrži: 40-60 % škroba, 8-28 % sirovog saponina (escina), oko 9 % šećera, 8-10 % bjelančevina, 2,5-7 % masnog ulja, oko 2% tanina, flavonske, kumarinske derivate i druge sastojke.

Isto tako sadrži vitamine B1, C i K, te nešto mineralnih soli. Upotrebljava se za dobivanje škroba iz kojega se nakon hidrolizacije u šećer i fermentacije može dobiti alkohol ili mliječna kiselina. Saponin izoliran iz sjemena može se koristiti za pranje, njegu kose, i izradu drugih kozmetičkih preparata, pa i kao sastojak u aparatima za gašenje požara.

Zbog svojih ljekovitih sastojaka (flavonidi, kumarini, saponozidi) koristi se u proizvodnji farmaceutskih preparata – prvenstveno za liječenje venoznih oboljenja, prije svega proširenih vena, hemoroida, tromboflebitisa i dr.

• Ljekovitost

Čaj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima.

Kora kestena (Castaneae cortex) i drvo (Castaneae lignum) bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi.