Dok se više od deset miliona ljudi širom svijeta bori s Parkinsonovom bolešću, invaliditet i smrtnost zbog ove bolesti ubrzano rastu.
Svake godine širom svijeta 11. april se obilježava kao “Svjetski dan Parkinsonove bolesti” kako bi se podigla svijest i skrenula pažnja na borbu protiv ove bolesti.
Parkinsonova bolest ime je dobila po ljekaru opće prakse Jamesu Parkinsonu koji je bolest opisao 1817. godine.
Njegov rođendan, 11 april, kao i čitav ovaj mjesec posvećeni su podizanju svijesti i skretanju pažnje na ovu bolest.
Crveni tulipan svojevrsni je vid zahvalnosti jednog oboljelog hortikulturologa iz Holandije, JWS Van der Werelda, a usvojen je 2005. godine u Luksemburgu na Svjetskoj konferenciji o Parkinsonovoj bolesti kao službeni simbol oboljelih.
Ovaj dan obilježen je prvi put 1997. godine. Službeni simbol nazvan Iskra (Spark) je inspirisan dopaminom, elektro-hemijskim neurotransmiterom kojeg manjka kod oboljelih od Parkinsonove bolesti.
To je hronična, neuro-degenerativna bolest koja napredovanjem dovodi do potpune onesposobljenosti osobe. Parkinsonova bolest uzrokuje veliku promjenu u hemiji mozga, smanjujući količinu dopamina, jednog od najvažnijih neurotransmitera.
Parkinsonova bolest je uslovljena gubitkom nervnih ćelija u dijelu mozga zvanog substancija nigra (crna jezgra). Ćelije u ovom dijelu mozga su odgovorne za stvaranje dopamina.
Bolest sama po sebi nije smrtonosna, no moguće su pojave ozbiljnih i teških komplikacija, posebno upale pluća. Povrede su učestale zbog gubitka ravnoteže. Kasniji stadijumi bolesti mogu utjecati na funkcioniranje mozga, uzrokujući simptome slične demenciji i depresiji.
Prosječan životni vijek za oboljele od Parkinsonove bolesti je 1967. godine bio ispod deset godina. Od tada se prosječni životni vijek povećao za oko 55 posto, popevši se na više od 14,5 godina.
Najčešći simptomi Parkinsonove bolesti uključuju “drhtanje, bolne kontrakcije mišića i poteškoće u govoru”, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Iako trenutno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, čiji se simptomi vremenom pogoršavaju, simptomi se mogu smanjiti terapijom i lijekovima.
Prema podacima Parkinsonove fondacije, broj ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti u svijetu premašuje deset miliona.
Većina oboljelih od Parkinsonove bolesti su osobe starije od 60 godina, a njena prevalencija kod muškaraca je 1,5 puta veća nego kod žena. Samo četiri osobe kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest su osobe mlađe od 50 godina.
Prema podacima “Parkinsonove Evrope”, očekuje se da će se broj oboljelih od Parkinsonove bolesti, “najbrže rastuće” neurološke bolesti na svijetu, udvostručiti do 2050. godine.
Prema web stranici “Our World in Data”, koja objavljuje naučne podatke o globalnim problemima poput gladi, klimatskih promjena i bolesti, evropski kontinent je jedno od mjesta gdje su smrtni slučajevi od Parkinsonove bolesti bili najčešći u 2019. godini.
Grčka je “evropska zemlja sa najvećim brojem umrlih od Parkinsonove bolesti”.
Stručnjaci povećanje broja oboljelih i umrlih zbog bolesti pripisuju demografskom rastu kao i povećanju prosječnog životnog vijeka.
U SAD-u, gdje ima oko milion pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti, svake godine u prosjeku 90.000 Amerikanaca oboli od Parkinsonove bolesti.
Procjenjuje se da će broj oboljelih od Parkinsonove bolesti dostići 1,2 miliona u SAD-u do 2030. godine.
Bolest je 14. vodeći uzrok smrti u zemlji, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
Istraživači iz bolnice Moorfields u Londonu i Instituta za oftalmologiju na Univerzitetskom koledžu u Londonu objavili su da se Parkinsonova bolest može otkriti prije nego što se pojave simptomi, zahvaljujući skeniranju očiju.
Koristeći bazu podataka koja sadrži zdravstvene informacije 67.311 zdravih volontera u dobi od 40 do 69 godina, istraživači su otkrili da su fizičke razlike otkrivene u očima pacijenata s Parkinsonovom bolešću i onih bez te bolesti.
U tom kontekstu, stručnjaci procjenjuju da provođenje ovog skrininga prije nego što se pojave simptomi bolesti može pomoći u ranoj dijagnozi bolesti.
Visoko.co.ba/federalna.ba/AA
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.