Izjave predsjednika Srpske akademije nauka uzburkale javnost u Srbiji i BiH: Memorandum SANU-a nije više tabu tema?

Memorandum SANU-a je konstruirani grijeh. Taj tekst nikada nije mogao biti promijenjen jer je odmah iskorišten za policijsku brutalnost. Mi se od toga nećemo ograđivati, ako ima krivnje, mi ćemo je prihvatiti, izjavio je predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Vladimir Kostić gostujući nedavno u emisiji B92.

Riječi akademika Kostića u bh. javnosti i medijima prošle su gotovo potpuno nezapaženo, unatoč činjenici da je ovo prvi put da je jedan visokopozicionirani član SANU-a doveo u pitanje dokument na temelju kojeg je prije 30 godina rođena ideja o “velikoj Srbiji“.

Bez kolektivnog autorstva

– Ne odričemo se ljudi koji su Memorandum pisali, ali postoji stav i da bi detaljno elaboriranje sadržaja podrazumijevalo retrogradno prihvatanje kolektivnog autorstva, koje se nikada nije dogodilo. Jedan “otuđeni“ dokument postao je postament žestokog napada na jednu nacionalnu instituciju, gotovo orkestriranog i besprizorno izvedenog sa svih strana. Nažalost, među živima je vrlo malo ljudi koji su učestvovali u koncipiranju Memoranduma ili bili članovi SANU-a u to vrijeme, da bi autentično potvrdili o brutalnosti napada i sjenci koja se nad Akademijom nadvija punih 30 godina. Ova generacija akademika je dužna da se prema cijelom postupku odredi – objasnio je Kostić u jednom od ranijih intervjua.

Ovaj ugledni beogradski neurolog, izabran za predsjednika SANU-a u aprilu prošle godine, uzburkao je javnost, ali i politički vrh u Srbiji i nekim svojim prijašnjim izjavama – poput one da “neko ovom narodu (srpskom, op.a.) mora da kaže da Kosovo više nije de facto niti de jure u našim rukama“. Odmah nakon što je stupio na dužnost predsjednika Akademije, Kostić je kategorično objavio da se on “ni u kojem slučaju i ni pod kojim uslovima“ neće baviti politikom, za razliku od brojnih njegovih prethodnika koji su djelovali u okviru SANU-a i bili među ključnim osobama koje su kreirale zloglasni Memorandum – na prvom mjestu srpskog “oca nacije“ književnika Dobrice Ćosića, te Pavla Ivića, Mihajla Markovića, Dušana Kanazira, Antonija Isakovića i drugih.

Nova intelektualna elita

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH akademik Miloš Trifković za Faktor kaže da se Kostićeva izjava može interpretirati na različite načine, ali da je u svakom slučaju pozitivno to što je u srpskim intelektualnim krugovima konačno pokrenuta diskusija o Memorandumu SANU-a.

– Mislim da je dobro da su se pojavili neki novi podaci o Memorandumu i da je počela javna rasprava o tom dokumentu. Preuzimanje krivice, ili tačnije, nebježanje članova SANU-a od dijela krivice za Memorandum otvara perspektivu da se počne na drugim osnovama razgovarati o našoj prošlosti i da na bazi utvrđivanja istine dođe do poboljšanja odnosa Srbije i BiH – ističe akademik Trifković.

Ugledni bh. historičar dr. Mustafa Imamović podsjeća da je i u vrijeme donošenja Memoranduma 1986. godine dio članova Srpske akademije nauka i umjetnosti bio protiv tog dokumenta i da su se od njega ogradili, ali su bili nadglasani.

– Koliko se sjećam, njih 18 akademika su bili protiv i htjeli su da se o tome raspravlja, ali kako kaže i sadašnji predsjednik SANU-a Kostić, nije ostavljena mogućnost da se taj tekst dorađuje. Ovo što se sada događa mogao bi biti znak da se u Srbiji javlja nova intelektualna elita, prodire shvatanje da treba konačno kritički preispitati srpsku politiku u posljednje tri decenije i suočiti se sa svim što se dogodilo u tom razdoblju – od raspada SFRJ, pa do ratova i genocida u Srebrenici. Kostićeve izjave mogle bi biti svojevrstan “probni balon“ da se ispita kakve će biti reakcije – kazao je za Faktor Imamović.

Prava srpskog naroda nadilaze sve podjele

Memorandum SANU-a prvi put je objavljen u Večernjim novostima u dva nastavka, 24. i 25. septembra 1986. godine. U dokumentu se tvrdilo, između ostalog, kako su Srbi diskriminisani jugoslovenskim Ustavom, te da je srpski narod u Jugoslaviji neka vrsta primarnog entiteta sa pravima koja nadilaze sve političke i geografske podjele.

– Pitanje cjelovitosti srpskog naroda i njegove kulture u čitavoj Jugoslaviji postavlja se kao suštinsko pitanje za opstanak i razvoj tog naroda – ističe se u Memorandumu SANU-a, kojeg mnogi smatraju ključnim za raspad SFRJ.