Đonlagić: Rušenje banaka u RS je najozbiljniji finansijski udar na državu BiH

Kada se desi udar na bankarski sistem onda to ima ozbiljne implikacije i na finansijski sistem zemlje – upozorio je u intervjuu za novinsku agenciju Patria ekonomski stručnjak Dženan Đonlagić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, koji je i šef Kluba opozicionog DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

On je rekao da zbog toga i propast Bobar banke u RS-u i Banke Srpske može uzrokovati niz problema u Bosni i Hercegovini, ukoliko bi došlo do naglog povlačenja depozita sa računa drugih banaka u zemlji. Od istražnih organa očekuje se da što prije otkriju kako je došlo do propasti ove dvije banke, ali i to zbog čega je šteta sanirana u cijelosti iz Agencije za osiguranje depozita.

Koliko je u BiH ugrožena finansijska stabilnost sa propadanjem banaka u RS-u?

Ovo je do sada najozbiljniji finansijski udar na državu Bosnu i Hercegovinu. Ne smijemo ostati nijemi na ovu veliku bankarsku aferu,  jer ovo nije mikroekonomski nego makroekonomski problem, tj. problem za bankarski sistem zemlje u cjelini.

Kada se desi udar na bankarski sistem onda to ima ozbiljne implikacije i na finansijski sistem zemlje. Ovim može biti dodatno narušen kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa trenutnog, ne baš tako sjajnim, označenog „B” (potvrđen 11. marta  2016. od agencije Standard&Poor’s) kao dosta visokim kreditnim rizikom i eventualno pomaknuti Bosnu i Hercegovinu ka kategoriji „C”, koji bi značio lošu kreditnu sposobnost i veoma visok kreditni rizik. Prema tome, situacija nije nimalo bezazlena i institucije koje imaju nadležnost po ovom pitanju bi morale brzo i efikasno reagovati.

Može li doći do domino efekata, pa rušenja i ostalih lokalnih i regionalnih banaka u RS-u?

Može, u slučaju da taj domino efekat bude naglo povlačenje depozita sa računa drugih banaka, a usljed gubitka povjerenja od strane deponenata. U bankarskim poslovima, povjerenje igra ključnu ulogu, a ono je sada „poljuljano”.

Banke su ključne institucije za očuvanje finansijske i monetarne stabilnosti jedne države. Propadanjem banaka u RS-u postavlja se pitanje da li je u BiH ugrožen monetarni sistem? Ko i kako brani naš monetarni sistem? Sa koliko rezervi ulazimo u ovu bankarsku krizu?

Monetarni sistem Bosne i Hercegovine nije ugrožen. Ključna instutucija za očuvanje monetarnog sistema i monetarne stabilnosti države je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Naš monetarni sistem brani naša krovna finansijska institucija, Centralna banka BiH, koja je na dan 29. februara 2016. imala neto devizne rezerve koje su prevazilazile monetarne obaveze (pasivu) za 622 miliona KM. Drugim riječima, zadovoljene su sve obaveze pravila Valutnog odbora kako to navodi član 31. Zakona o CBBiH. Kapital i rezerve zajedno iznose 675,6 miliona KM na dan 29. februara 2016.

Currency board CBBiH nema prevelike mogućnosti u sanaciji monetarne stabilnosti. Šta Currency board može uraditi izvan ustaljenog oslanjanja na devizne rezerve u ime monetarne sigurnosti?

U ime monetarne sigurnosti, CBBiH koja funkcioniše i radi po svom lex specialis Zakonu, pored deviznih rezervi, ima na raspolaganju jedino određivanje i upravljanje obaveznim rezervama kao instrumentom (alatom) monetarne politike. Stopu obavezne rezerve propisuje Upravno vijeće Centralne banke BiH i ona je onda obavezujuća za sve komercijalne banke koje posluju u Bosni i Hercegovini.

S obzirom da se ona izdvaja na depozite i drži na računima kod Centralne banke BiH, očekivati je da istraga koju vode pravosudne institucije BiH pokaže da li su komercijalne banke koje posluju u entitetu RS poštovale zakonsku obavezu održavanja visine obeveznih rezervi koje i služe kao mehanizam zaštite pokrića svih depozita?

Za postupak sanacije depozita u Bobar banci iz Agencije za osiguranje depozita izdvojeno je 86,8 miliona KM. Po nekim tvrdnjama iz Agencije, niti jedna marka nije data iz banke, jer su računi bili prazni. Prema zakonu, raspoloživi novac koji se zatekao u Bobar banci morao je biti proporcionalno podijeljen klijentima, a tek onda se pristupi sanaciji depozita privatnih lica preko Agencije. Zašto je država ušla u nezakonitosti?

Prvi odgovor koji nam je potreban, a vjerujem da će se istragom nadležnih organa i doći do istoga, gdje je zapravo završio novac koji je trebao biti na depozitnim računima banaka. I drugo, nadležni pravosudni organi trebaju kazati da li je došlo do kršenja zakona odnosno kako je moguće da se sav novac za sanaciju odmah „pokupio” sa računa državne Agencije za osiguranje depozita? Koliko je meni poznato ta sanacija je trebala ići proporcionalnom metodom i to da se sanacija radi iz likvidacione i/ili stečajne mase banaka i iz fonda državne Agencije.

Prema članu 11. Zakona o agenciji za osiguranje depozita, „sredstva Fonda čine i sredstva ostvarena naplatom po osnovu subrogacije iz likvidacione i stečajne mase banka”. Pod pojmom subrogacija podrazumijeva se zamjena jedne osobe u pravnom odnosu drugom osobom, tako da ona stiče ista prava i dužnosti koje je imala osoba u čiju je pravnu poziciju stupila. Dakle, hoće li pare biti vraćene Agenciji i iz kojih sredstava?

Agencija za osiguranje depozita BiH će se, kao i svi drugi povjerioci, također naplaćivati iz postupka prodaje ukupne imovine (aktive) banaka koji će se voditi kroz zakonsku proceduru likvidacije i stečaja banaka.

Da li je moguće da je novac isisan iz Bobar banke i Banke Srpske praktično opran, da bi se normalno vratio u budžete? Brojni životi ljudi su upropašteni rušenjem ove dvije banke, gotovo 90 miliona KM depozita oteto od javnih preduzeća, institucija i lokalnih zajednica. Hoće li se utvrditi gdje je završio novac i koliko je politika učestvovala u ovim kriminalnim finansijskim operacijama?

Obaveza je pravosudnih institucija da to utvrde i ja imam povjerenje u njihov rad. Ovo se mora izvesti na čistac kako ne bi došlo do ugrožavanja povjerenja u bankarski sistem zemlje u cjelini i domaću valutu. Na ovim slučajevima se pokazala manjkavost sistema supervizije banaka. Kako je ona sada u nadležnosti bh. entiteta, odgovornost je na Agenciji za bankarstvo RS koja je nadležna za izdavanje dozvola za rad i superviziju banaka. Kao ekonomista, čija uža specijalizacija su monetarne i državne finansije, a kako bi se u budućnosti ovakve afere spriječile, cijenim da bi supervizija banaka trebala ići pod nadležnost monetarne vlasti, a po Ustavu BiH, to je Centralna banka BiH.