Nedostatak radnih mjesta je prepoznat kao pitanje broj jedan u oblasti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Javni sektor je prezasićen, a slaba domaća privreda u aktuelnom poslovnom ambijentu nema kapaciteta za značajnije širenje poslovanja i upošljavanje novih radnika. Strane direktne investicije već godinama ne bilježe ozbiljniji rast. Preduzetništvo i samozapošljavanje su nedovoljno razvijeni. U BiH pet puta manje je malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika od evropskog prosjeka. Bilježi se i pad broja novoosnovanih preduzeća, dok se povećava broj zatvorenih poslovnica.
Bh. privrednici opterećeni su neadekvatnim sistemom naplate poreza i visokim nametima na rad zaposlenih, čak i za novozaposlene radnike, koji iz obrazovnog sistema izlaze nepripremljeni i njihova dodatna edukacija pada na leđa poslodavca. Evidentna je sve lošija likvidnost privrede, nedostaje povoljnih obrtnih sredstava, sve je veća zaduženost bh. firmi dok istovremeno njaveća dugovanja prema privredi bilježe institucije vlasti. Broj blokiranih računa privrednih subjekata raste iz godine u godinu.
Prema procjenama poljoprivrednika, u BiH je tek četvrtina plodne zemlje iskorištena. Kako poručuju iz udruženja poljoprivrednika, neophodna je bolja zakonska regulativa, sigurnost poljoprivrednika u slučaju prirodnih nepogoda, savremena mehanizacije koju poljoprivrednici ne mogu samostalno nabaviti, bolja infrastruktura i dobro upravljanje vodama, odgovarajući otkup, značajno veća i bolje usmjerenija budžetska izdvajanja za poticaje poljoprivredi i dr.. Ni minimalni poticaji često se ne usmjeravaju u strateške grane privrede, ne analiziraju se potrebe potrošača prema asortimanu i kvalitetu proizvoda, kako bi proizvođači znali za duži period šta da proizvode. BiH obiluje i turističkim potencijalima. Međutim, turizam u bh. privredi je sedam puta manje zastupljen nego u konkurentnim zemljama okruženja.
Prema uvjetima za pokretanja poslovanja padamo na dno svjetske ljestvice, a prekid poslovanja u BiH među najvećima u svijetu. Firme početnice trebaju podršku, edukaciju, startni kapital, prostor, savjetovanje, nove tehnologije, praćenje i usmjeravanje. Međutim, poslovni inkubatori, koji nude takvu podršku, u BiH su malobrojni i za sada su budžetskoj nemilosti, a nisu obuhvaćeni ni aktuelnim programima podrške preduzetništvu – tek dvanaest poslovnih inkubatora djeluje danas u BiH. Iz budžeta FBiH izdvaja se deset puta manje sredstava od zakonske preporuke za razvoj malog preduzetništva.
Privrednicima u BiH neophodni su finansijski poticaji. Dva od tri poslodavca, prema istraživanju koje je proveo Federalni zavod za zapošljavanje, trebaju poticaji za zapošljavanje novih radnika. Postojeći sistem dodjele poticaja privrednicima nije adekvatan. U poređenju sa zemljama okruženja, BiH bilježi znatno manja budžetska izdvajanja za poljoprivredu. Poticaji kasne i često se ne isplaćuju u godini u kojoj su privrednici planirali njihov utrošak, upitno je i njihovo planiranje, velikim dijelom se ne usmjeravaju u perspektivne grane privrede koje bilježe rast i imaju potencijal da otvaraju nova radna mjesta, ne procjenjuje se na odgovarajući način učinak njihovog utroška i sl. Evidentirana netransparentnost prilikom dodjela i brojne zabilježene afere dodatno ilustruju neuređenost ove oblasti.
Promotivni video u prilogu, koji je kreiran u okviru Inicijative „Poslovni prostor BH“, doprinos je promociji neophodnim rješenjima u oblasti podrške privredi i razvoju preduzetništva u BiH. Inicijativa između ostalog ima za cilj znatno poboljšane i budžetski ojačane entietske programe podrške malom i srednjem preduzetništvu, te uređenje raspodjele različitih finansijskih poticaja privredi na svim nivoima vlasti.
Institut za razvoj mladih KULT, uskoro završava istraživanje o raspodjeli budžetskih poticaja za razvoj privrede u Bosni i Hercegovini, čiji će rezultati početkom juna 2015. biti prezentirani javnosti. Rezultati istraživanja bit će korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja perspektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, služit će kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimulišu razvoj privrede.
„Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Vlade Velike Britanije.“
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.