BiHOdlazi budućnost našeg zdravstva: Hoće li BiH ostati bez ljekara?

Odlazi budućnost našeg zdravstva: Hoće li BiH ostati bez ljekara?

Migracije ljekara na našim prostorima nikada nisu bile neka novina. Međutim, ono što je novost je njihov odlazak koji je poprimio epidemijske karakteristike.

Ono što u svemu tome zabrinjava, ističe prim.dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, je činjenica da nas napuštaju mladi doktori medicine, specijalizanti i mladi specijalisti.

Prema njegovim saznanjima u protekle dvije godine sa područja Federacije BiH otišlo je 250 ljekara. Najčešće destinacije su Njemačka, Austrija, ali i Emirati i Bahrein.

Razlozi su različiti

– Odlazi nam onaj dio ljekarskog tkiva koji bi trebao u dogledno vrijeme, za nekih deset godina, preuzeti zdravstveni sistem Federacije. To daje specifičnu težinu ovom problemu. Razlozi za to su različiti, ali prvenstveno je to neriješeno socijalno-statusno pitanje ljekara te vrlo slaba mogućnost napretka i usavršavanja, jer su zdravstvene ustanove poprilično finansijski devastirane tako da nemaju novca da ulažu u osnovne potrebe, a kamoli u edukaciju – ističe Drljević.

U Komori doktora medicine RS-a kažu kako oni ne vode evidenciju koliko je ljekara napustilo ovaj entitet, te da sumnjaju da bilo ko ima tačne podatke o tome.

– Ljekari koji odlaze u inostranstvo obraćaju nam se da im izdamo potvrdu o posjedovanju licence i nekažnjavanju. Mi smo takvih potvrda u 2013. izdali 37, u 2014.  42, a tokom prošle godine 27. Ljekari najčešće odlaze kako bi ostvarili bolji materijalni položaj – kazao nam je kratko njen predsjednik prof.dr. Nebojša Jovanić.

Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nemaju tačnih podataka koliko godišnje ode, a koliko ostane ljekara koji su tek završili studij. Ali, pošto ovo pitanje postaje gorući problem u našoj zemlji, odlučili su uraditi anketu kojom će biti obuhvaćene tri zadnje generacije studenata (i oni koji su otišli u inostranstvo), koja bi trebala biti gotova u narednih desetak dana.

– Do sada smo govorili o cifri koja se kretala oko 40 posto godišnje od broja svršenih studenata. Međutim, to su podaci za koje ja trenutno nemam jasan dokaz. Ono što je sigurno jeste da u posljednje vrijeme imam veoma puno zahtjeva za prijevremeno izdavanje diploma. Promocija diplomanata se vrši jednom godišnje u Zetri. Međutim, oni koji žele u inostranstvo to ne mogu čekati, pa podnose zahtjev za ranije izdavanje diploma. To je trend koji se iz godine u godinu povećava – govori Almira Hadžović-Džuvo, dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

Oči uprte u reformu

Kako bi se zaustavio trend odlaska ljekara sve oči su uprte u reformu zdravstvenog sistema. Od nje puno očekuju i na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

– Po informacijama koje imam, reforme uključuju veće zapošljavanje posebno onih studenata koji su postigli zavidne rezultate tokom školovanja i koji su odlučili  ostati u zemlji. To je zaista važna informacija, jer je za studente medicine vrlo važno da nakon školovanja odmah počnu raditi – kaže prof.dr. Hadžović-Džuvo.

Ljekari u Austriji jedu doner i dijele stan sa trojicom kolega

Malik Ejubović, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu i student prodekan za nastavu ne razmišlja o odlasku iz BiH.

– Svako ko planira otići u Njemačku treba biti svjestan da ga tamo ne čeka mjesto šefa klinike, nego će početi raditi u staračkom domu ili nekoj bolnici u kojoj niko od Nijemaca ne želi. Percepcija na Zapadu je takva da naši najbolji trebaju raditi poslove koje neće ni njihovi najgori. Ljudi misle da ih tamo čekaju basnoslovne plaće. U svim člancima u kojima se barata o hiljadama maraka, treba znati da su to bruto primanja. Sami porezi u Njemačkoj su 70 posto, prosječna kirija je 800, a režije 400 eura. Pitam ja vas onda kako se tamo može živjeti lijepo ako imate plaću od 2.500 eura. Ljekari u austrijskoj pokrajini Vorarlberg, gdje su najveće plaće, jedu kinesku hranu i doner za ručak i dijele stan sa još trojicom kolega – kaže Ejubović.     


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE