Sarajevo bi se moglo efikasno i jeftino grijati toplom vodom iz Termoelektrane Kakanj, što bi istovremeno smanjilo ovisnost o skupom ruskom plinu. Na taj način bila bi povećana i energetska efikasnost što bi svakako bilo od koristi za Elektroprivredu Bosne i Hercegovine.
O ideji grijanja Sarajeva zahvaljujući toploj vodi iz Termoelektrane Kakanj govori se godinama. Čini se u posljednje vrijeme nešto intenzivnije. Naime o ovom megaprojektu nedavno su razgovarali i lideri nove parlamentarne većine u FBiH Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić s premijerima FBiH i Kantona Sarajevo Fadilom Novalićem i Dinom Konakovićem.
Ideja je ponovno oživljena, čeka se samo na studiju izvodljivosti u čijoj izradi učestvuje 20 domaćih stručnjaka.
Više faktora doprinijelo je tome da se ova ideja aktuelizira, no ne smijemo biti zadovoljni time što se o ovome sada priča više nego ranije, naglašava profesor doktor Izet Smajević u razgovoru zaRadiosarajevo.ba.
“Mi možemo biti zadovoljni tek onda kada, u skladu s rezultatima Studije izvodljivosti, čija izrada je u toku, ovaj projekt realiziramo – i kada to tehničko rješenje bude besprijekorno funkcioniralo. Neki od faktora koje sam pomenuo su: ponovno skretanje pažnje odgovornih i javnosti na ovu mogućnost grijanja Sarajeva (moguće i Zenice), koja nam se sama nudi i neiskorišten je kapacitet u našoj avliji – na šta su, potaknuti evidentnom potrebom ove Zemlje, podsjetili neki od stručnjaka u ovoj oblasti i entuzijasti; zatim povoljnija klima u BiH u odnosu na pristup EU, a jedna od sastavnica na tom putu je porast energetske efikasnosti u svim oblastima ljudske djelatnosti, s čime je u tijesnoj vezi zaštita okoline i zaštita od klimatskih promjena. Nadam se da će ova klima doprinijeti i razvoju drugih projekata, također korisnih za BiH”, kaže Smajević.
Projekt toplifikacije višestruko je važan, ističe Smajević.
“Pouzdano i, o čemu će se izjasniti Studija, vjerovatno jeftinije grijanje do/i Sarajeva iz domaćeg, sada neiskorištenog resursa – koji se čak kao poluproizvod baca, je samo jedna korisna strana ovog projekta, i toliko jasna nadam se da o tome ne treba posebno govoriti. Ovaj projekt međutim, u situaciji kada su termoelektrane na ugalj u nemilosti – jer se smatraju značajnim faktorom doprinosa klimatskim promjenama, podiže energetsku efikasnost TE Kakanj računato prema energiji iz goriva za više nego dvostruko. To važi i za budući zamjenski blok 8. Takva TE Kakanj bi spadala u grupu energetski efikasnih kogeneracija, koja je kao takva definirana i protažirana direktivama EU, što bi TE Kakanj, i s njom EP BiH (ca 80 posto el. energije proizvodi iz uglja), učinilo u narednih 30-40 godina, ne samo održivom na tržištu el. energije u EU već i poželjnom u evropskom portfoliju elektrana”.
Prema riječima profesora Smajevića izrada Studije (s revizijom), prema Ugovoru, traje ukupno devet mjeseci. Izrada Studije je u toku, i očekuje se da će biti završena u narednih nekoliko mjeseci.
On ističe kao se važnost i korist realizacije ovog projekta ne odnosi samo na TE Kakanj, nego i za rudnike SB rudarskog bazena, a onda i za čitavu zajednicu.
“Taj projekt znači dugoročnu opstojnost rudnika, izvoz uglja kroz izvoz električne energije (taj ugalj je niskovrijedan i drugačije se ne može izvoziti), uštedu stotina miliona KM kojima sada plaćamo plin za grijanje iz uvoza, a to bi se moglo investirati naprimjer u rudnike, što je nasušna potreba, i tako održati postojeća i otvoriti nova radna mjesta. Investirati u DeSOx i DeNOx postrojenja u TE Kakanj, što nam je također EU obaveza, ali i naša lokalna potreba u cilju zaštite zdravlja ljudi i prirode. Sama realizacija projekta bi, u startu, reducirala specifičnu emisiju materija nepoželjnih u okolini (svedeno na 1 kWh konzumentne energije) na približni 1/2 onoga šta imamo ako TE Kakanj radi u isključivo kondenzacionom režimu – bez kogeneracije”.
O eventualnom početku realizacije ovog projekta više će se znati po završetku studije izvodljivosti. Kada je pak riječ o cijeni projekta Smajević smatra da nijedan projekat koji je isplativ, nije skup.
“Uvjeren sam da ovaj projekat nije skup, ali detalje u vezi s tim, ćemo saznati iz Studije”, dodaje.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.