Kako horor filmovi manipuliraju našim mozgom?

Ilustracija: Shutterstock

Тim istraživača mapirao je neuronske aktivnosti mozga tokom gledanja horor filmova, utvrdivši da su aktivnost mozga izraženije tokom gledanja horora.
Ljudi su fascinirani stvarima koje ih plaše, bilo da se radi o padobranstvu, vozu smrti ili dokumentarcima o kriminalu. Fascinirani su pod uvjetom da oni sami nisu ugroženi. Horor filmovi nisu izuzetak.

U horor filmovima junaci se suočavaju s nekom vrstom prijetnje za svoju sigurnost ili sreću, a najčešće su prisutni i superljudi ili natprirodne prijetnje koje se ne mogu lako razumjeti, niti se lako boriti protiv njih.

Istraživački tim sa Univerziteta Turku u Finskoj pokušao je doći do odgovora zbog čega nas privlači ovakva vrsta zabave. Oni su izabrali 100 najboljih i najstrašnijih horor filmova u prošlom stoljeću i analizirali kako oni utječu na emocije ljudi.

Nevidljive prijetnje su najstrašnije

Čak 72 posto ljudi otkrilo je da pogleda barem jedan horor film u šest mjeseci, a glavni razlog je – uzbuđenje. Gledanje horor filmova također je bilo izgovor za druženje, jer mnogo ljudi horor filmove radije gleda u društvu, nego kada su sami.

Ljudima su psihološki horori temeljeni na stvarnim događajima najstrašniji, a najviše su se plašili prijetnji koje se ne mogu vidjeti.

“Ovo oslikava dvije vrste straha koje ljudi osjećaju. Prva vrsta predstavlja strašan predosjećaj koji se javlja kada se osjeti da nešto nije kako treba. Druga vrsta je instinktivni odgovor na iznenadnu pojavu prijetnje zbog koje ‘iskačemo iz kože'”, kaže glavni istraživač profesor Lauri Nummenmaa.

Kako mozak reagira?

Istraživači su htjeli znati kako se mozak nosi sa strahom u ovom kompliciranom i promjenjivom okruženju. Grupu su činili ljudi kojima je mjerena neuronska aktivnost tokom gledanja horor filmova.

U razdoblju kada anksioznost polako raste, područje mozga koje je zaduženo za vizuelnu i audiopercepciju postaje aktivnije, jer mozak osjeća pojačanu potrebu za mjerama opreza usljed potencijalne prijetnje. Nakon iznenadnog šoka, aktivnost mozga je još izraženija u područjima koja su zadužena za obradu emocija, procjenu prijetnji i donošenje odluka, kako bi se omogućio brzi odgovor.

Međutim, ova područja mozga su tokom trajanja filma u stalnom kontaktu s područjem zaduženim za percepciju – jer ovaj dio mozga prepoznaje opasnost kao sve izvjesniju i zato je područje mozga zaduženo za odgovor u stalnoj pripravnosti.

“Zbog toga naš mozak neprestano iščekuje i priprema nas za akciju kao odgovor na prijetnju, a horor filmovi ovu osobinu mozga koriste kako bi pojačali naše uzbuđenje”, objašnjava istraživač Matthew Hudson.

Visoko.co.ba/klix.ba