Sarajevski univerzitet bilježi blagi porast broja brucoša

Zbog demografskoga pada, prijelazne generacije koja je pohađala devetogodišnje osnovno obrazovanje, migracija, ali i nelojalne konkurencije privatnih fakulteta, smanjenje broja upisanih studenata dugogodišnji je trend na javnim univerzitetima naše zemlje. Iako konkursni plan nije u cjelosti realiziran, Sarajevski univerzitet ipak bilježi blagi porast broja brucoša ove akademske godine. Njeno obilježje je konačno prilagođavanje upisne politike potrebama tržišta, te ulaganje u mlade stručnjake.

videoprilog Indire Karić (Dnevnik 2)

Četiri i po hiljade brucoša, za 700 više nego prethodne akademske godine bilans je upisa na prvi ciklus dodiplomskog studija Sarajevskog univerziteta. Prilagođavanje upisnih kvota potrebama tržišta u korist tehničkih i fakulteta medicinske struke rezultiralo je iznimnim interesom i stoprocentnom popunjenošću mladih, koji upravo u ovim studijskim programima vide šansu za zaposlenje.

Prvi put je formiran stručni dvogodišnji studij, direktno na zahtjev privrede.

– To su dvogodišnji studijski program na Prirodno-matematskom i Elektrotehničkom fakultetu iz oblasti informacionih tehnologija, uvedeni direktno u saradnji s Bit-alijansom, koja okuplja veliki broj firmi koji su iz oblasti informacionih tehnologija – navodi prof. dr. Aida Hodžić, prorektorica za nastavu Sarajevskog univerziteta.

Kvalitet studija podiže rejting bilo kojem pa i Sarajevskom univerzitetu, čije umjetničke akademije, osobito Akademija scenskih umjetnosti, već godinama okupljaju studente iz cijele regije.

– 500% više se ljudi prijavi nego što mi primamo. Unutar Akademije radi jako puno ljudi koji su zaista renomirani ne samo regionalno, nego i na svjetskom nivou. Mislim da je to garancija dobrog školskog programa – kaže prof. Srđan Vuletić, prodekan za međunarodnu saradnju ASU Sarajevo.

Činjenica da studenti prestižne Akademije još čekaju na objekat matične zgrade samo pokazuje kako je ulaganje u infrastrukturu mora biti direktna podrška afirmaciji znanja i nauke. Prepoznala je to i Kantonalna vlada, potpisivanjem kolektivnog ugovora o radu sa značajnom finasijskom podrškom za profesore i mlade stručnjake – asistente i docente.

– To je nešto što mlade ljude motivira. Čovjek živi od svog rada i ukoliko ne može da ima plaću da živi on neće tu da radi – ističe prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Sarajevskog univerziteta.

Bezuslovno prenošenje ispita iz prethodne godine teviše praktične nastave samo su neke od pogodnosti za studente koji su dobili i vlastiti Ured za podršku, s akcentom na pomoć u savladavanju gradiva za invalidne osobe.

Revidiranje spornog kodeksa o ponašanju i odijevanju na dobrobit svih također je jedan od narednih zadataka akademske zajednice. Stvoriti relaksiranu klimu studiranja u čijem će fokusu biti evropski parametri edukacije zalog je ostanka mladih na području BiH.