Zašto se šišmiši koji prenose zaraze i sami ne zaraze njima?

Sposobnost letenja kod šišmiša štiti ih od oboljenja od niza virusa koje nose u sebi, a koji su smrtonosni za ljude, navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Emerging Infectious Diseases.

U posljednjih nekoliko godina, trag novih bolesti koje su uzrokovale teška stanja kod ljudi uglavnom vodi do šišmiša. Smatra se da su upravo oni izvor virusa SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome) i MERS (Middle East Respiratory Syndrome), ebole, Marburg i Hendra virusa te još mnogih drugih. Tačnije, oni su izvor više od 60 virusa koji mogu zaraziti ljude.

Prema novoj hipotezi, let bi mogao biti ključan faktor u prevenciji obolijevanja šišmiša od tih virusa, unatoč njihovom prenošenju. Tokom leta, oni povećavaju potrošnju vlastite energije i tjelesnu temperaturu, što rezultira tjelesnom temperaturom sličnom onoj u sisavaca kada imaju povišenu temperaturu (oko 40°C). Upravo ta činjenica upućuje na zaključak da let štiti šišmiše od infekcije na isti način kao što i povišena temperatura štiti sisavce – poticanjem njihovog imunološkog odgovora. „Ako velika potrošnja energije i povišena temperatura koje prate let aktiviraju imunološki sistem, onda bi let doista mogao biti objašnjenje za razvoj virusnih infekcija bez očitih znakova bolesti kod šišmiša. Visoka temperatura tijela mogla ih je zaštititi od nekih patogena u ranim fazama infekcije”, rekli su istraživači s Instituta za geološka istraživanja u Fort Collinsu.

Premda ti virusi tada nisu štetni za šišmiše i oni se ne mogu njima zaraziti, isti ti virusi itekako mogu biti štetni za druge životinje ili ljude kada prijeđu na njih. Pa ipak, znanstvenici još uvijek ne mogu sa sigurnošću potvrditi ovu novonastalu hipotezu dok ne provedu dodatne eksperimente.