22. aprila 1945. godine izvršen je proboj iz zloglasnog logora Jasenovac. Proboj je izvršilo 600 od preostalih 1073 logoraša zatočenih u Ciglani, kada su shvatili da ih čeka sigurna smrt, a sam proboj je preživjelo samo njih 117. Istog dana, proboj je izvršilo i 147 logoraša u Kožari, od kojih je preživjelo 11 njih. Za Visoko i njegovu istoriju je jako bitan taj proboj, proboj iz Kožare, jer je jedan od organizatora proboja bio i Visočanin Zahid Bukurević. Naime, on je zajedno sa još šest svojih drugova logoraša dogovorio proboj, a zanimljivo je da su proboj poveli, odnosno započeli upravo Zahid Bukurević i Stanko Gaćeša.
“Početak proboja planiran je za 24. april. Međutim, u noći sa 21. na 22. april zatočenici su čuli eksplozije i videli odsjaj plamena koji je gutao zgrade. Grupa zatočenika (Stanko Gaćeša, Zahid Bukurević, Egon Berger, Albert Atijas-Zekić, Aco Danon, Leon Maestro i rabin Arnold Baš) dogovorili su se da proboj izvrše ranije, odnosno već 22. aprila u 20 časova. Inženjer Demajo pripremio je ekrazit, a braća Moster otrov koji je podijeljen zatočenicima. Desetak je noževa za obradu kože pretvoreno u oružje, a u magacin je sakriven dio alata koji je mogao da posluži kao oružje. Proboj je započeo 22. aprila u 20 časova. Nakon ubistva trojice ustaških stražara, kojima je oduzeto oružje, prva desetina napala je noževima stražu na izlaznoj kapiji logora, a druga ustaše kod glavne kapije. Treća desetina razrezala je žicu na strani logora prema poljima i železničkoj pruzi. Četvrta desetina obavestila je ostale zatočenike o bijegu i potpalila radionice i magacine. Zatočenici su bježali iz logora prema Savi, niz jasenovačke ulice, trčali prema poljima i železničkoj pruzi. Ustaška potjera za odbjeglim logorašima trajala je čitavu noć. Jedanaest zatočenika Kožare preživelo je proboj”, navodi se u informaciji Wikipedije, koja se može pronaći na internetu.
Visoko ne može i ne smije zaboraviti ljude koji su dali svoj doprinos u Drugom svjetskom ratu i borili se na strani antifašista i koji su za tu ideju bili spremni dati i svoj život. Zahid Bukurević je rođen 1919. godine, a bio je jedan od 39 uhapšenih omladinaca u Visokom kobnog 16. aprila 1942. godine. Do tada je bio radnik, fudbaler i član “Sokolskog društva”, ali prije svega antifašista. Nakon saslušavanja u Sarajevu, sproveden je logor Jasenovac, u kojem je boravio do proboja 22. aprila 1945. godine. Umro je 1981. godine te je sahranjen na Gradskom groblju u Visokom.
(Neven Krajišnik/TV Vi-net)
