Bosna i Hercegovina, konkretnije njezina vlast, u novu godinu ušla je s ključnim zadatkom – pokazati je li stvarno ili samo deklarativno opredijeljena za europske intregracije? Zadataka i posla za otvaranje pregovora vrlo malo – tek dva ili tri zakona koji su, ako je suditi prema onome što se mjesecima prezentira javnosti, gotovo usuglašeni. Vremena isto toliko, dva mjeseca do novog izvješća Europske komisije, tri do odluke Europskoga vijeća. A nesuglasica među državnom koalicijom, čini se, nikad više. Dok čekamo konkretne rezultate – rezimiramo urađeno u prošloj godini.
“Naše opredjeljenje je reformski put” – ovom rečenicom predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZBiH) aktualni saziv Vijeća ministara počeo je svoj mandat. Neslaganja će, tvrdili su, ostaviti po strani. Radit će na zajedničkom cilju – europskom putu zemlje. Nakon poklonjenog kandidacijskog statusa krajem prošle godine, nova vlast je odlučila krenuti pozitivnim zamahom i politikom dijaloga i kompromisa. Nekoliko povijesnih sjednica Vijeća ministara i nekoliko zakona upućenih u parlamentarnu proceduru. A zatim sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje – prvi ispit i prva ocjena.
“Usvojili smo neke zakone iz 14 prioriteta u Vijeću ministara, poslali ih u parlamentarnu proceduru. Prije svih, Zakon o VSTV-u. Pripremljen je Zakon o sukobu interesa. Nekoliko vrlo bitnih strategija poput strategije o klimatskim promjenama, strategije o suzbijanju kriminala i korupcije… I mnogi drugi podzakonski akti koje smo prilagodili europskoj pravnoj stečevini”, isticao je u srpnju prošle godine Zukan Helez, ministar obrane BiH (SDP).
“Uvjerenja sam da ovakvom dinamikom i radom institucija Bosne i Hercegovine u skladu s nadležnostima trebamo otvoriti pregovore do kraja godine za članstvo u Europskoj uniji”, tvrdila je Krišto.
“Imamo instutucionalne i financijske uvjete da Bosna i Hercegovina počne ispunjavati obveze iz 14 priroriteta”, poručio je tada Oliver Varhely, europski povjerenik za susjedstvo i proširenje.
A istodobno, u zemlji novi koraci nazad. Nakon ranije usvojenog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Narodna skupština RS-a, usprkos brojnim upozorenjima europskih dužnosnika, usvojila i antieuropski zakon o kriminalizaciji klevete. U idućem razdoblju, ipak, uz kritike oporbe i nevladninih organizacija, ali i pozitivno mišljenje izaslanstva Europske unije, usvojeno je pet reformskih zakona.
“Imali smo jednu od najproduktivnijih sjednica Doma naroda, gotovo od konstituisanja. Bilo je zahtjeva sa međunarodnih adresa. Uglavom, ono što je bitno je da je to usaglašeno i usvojeno”, istaknuo je nakon sjednice Doma naroda krajem kolovoza prošle godine Nikola Špirić, dopredsjedatelj Doma naroda BiH (SNSD).
A onda blokade i ucjene. Nema novih zakona bez odlaska stranih sudaca iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Rečenica je koju od Milorada Dodika najčešće slušamo posljednjih nekoliko mjeseci. U RS-u i novi antiustavni i antieuropski zakoni. U nekim momentima, doduše, činilo se da je vladajuća koalicija postigla dogovor i da će biti novih koraka naprijed.
“Mislim da smo se približili oko dva zakona, to je Zakon o sudu i Zakon o sukobu interesa”, tvrdio je u listopadu prošle godine Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.
“Vrlo lako bi se moglo desiti da do kraja mjeseca u Parlamentarnoj skušitini, prije posjete gospođe Von der Leyen dobiju podršku”, poručivao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
A to se nije dogodilo. Vladajuća koalicija se sastala još jednom do posjeta predsjednice Europske komisije i konstatirala da dogovora nema.
“Ono što će biti krucijalno u narednom periodu je da li ćemo se uspjeti vratiti na početne postavke”, govorio je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.
Uspjeli, ipak, nisu. Više se nisu ni sastajali. Barem ne svi za istim stolom. Europska komisija u međuvremenu preporučila otvaranje pregovora tek kad zemlja ispuni tražene uvjete. Varhelyi ih sve okupio u Briselu. A Europsko vijeće dalo novi rok – treći mjesec. Pred kraj godine novi pokušaji – Frontex, Zakon o sprječavanju pranja novca i državni proračun. Epilog – opet ništa. Godinu počeli privremeni financiranjem, a reformski zakon zaustavljen u Domu naroda. Optimizma, ipak, ostalo.
“Nadam se da ćemo sredinom prvog mjeseca imati redovitu sjednicu na kojoj ćemo imati i proračun institucija Bosne i Hercegovine, za mene prevažno pitanje u ovom trenutku. Morali smo to do kraja godine završiti, a i ovaj zakon koji je prošao u Zastupničkom domu”, poručivao je Dragan Čović, predsjednik HDZBiH.
Dakle, iduća dva tjedna su ključna. Kao i iduća dva mjeseca. Ako želimo otvoriti pregovore s Europskom unijom. Ukoliko zemlja propusti i ovu priliku, neizvjesno je što nas onda čeka. Nakon 6. mjeseca i izbora u Uniji, možda više i ne bude odlučne potpore koje neke zemlje članice pružaju Bosni i Hercegovini. Stoga ne čudi što su nam posjet najavili hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ali i premijer Nizozemske Mark Rutte, zemlje koja je do sada bila jedan od naših najvećih kritičara.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.