U susret 52. izdanju Festivala kulture “Slovo Gorčina”

Od 28. do 30. jula 2023. u Stocu, na Radimlji,  počinje 52. izdanje Festivala kulture Slovo Gorčina 2023. Festival koji se održava u čast bh. književnog velikana Maka Dizdara, kroz svoju multimedijalnu formu i trodnevni format, publici će ponuditi ukupno 18 programa, na 4 lokacije, među kojima će biti zastupljeni poezija, književnost, scenska, likovna i muzička umjetnost.

“Kroz festival živimo san pjesnika Maka Dizdara, koji je za života zamišljao „kulturno-turističku manifestaciju” koja bi bila „skup eminentnih jugoslovenskih kulturnih radnika i književnika” u njegovom rodnom gradu Stocu. Još od 1971. godine, „Slovo Gorčina” okuplja velikane kulture Bosne i Hercegovine i regiona, i time ukazuje i na civilizacijski značaj malog grada na rijeci Bregavi koji u sebi krije stoljeća i tisućeljeća bogatog kulturnog naslijeđa “- istakao je Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Upravnog odbora manifestacije.

Festival će svečano biti otvoren na nekropoli stećaka Radimlja, tradicionalno najvažnijoj lokaciji za “Slovo Gorčina”, najprije nastupom banjalučkog kompozitora Davida Mastikose: “Muzika inspirisana folklorom i mitologijom”, uz izvođače Bartolomeja Stankovića, Snježanu Pavićević i Andreu Fisher.

Potom će stručni žiri u sastavu Lejla Kalamujić, Gojko Božović i Nenad Rizvanović proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, odnosno prva/e tri dobitnika/ce nagrade “Mak Dizdar” 2023. godine za najbolju neobjavljenu zbirku poezije.

“Žiri je na čitanje dobio tačno 90 rukopisa. Neki među njima nisu odgovarali zadatim kriterijima, te su eliminisani. Radilo se o tome da su autori/ce potpisali rukopis, a prema pravilima konkurs je anoniman. U prvom krugu čitanja izdvojili smo 10 rukopisa, koje ćemo ponovo čitati i među kojima ćemo izabrati tri nagrađena. Izbor je bio veoma ujednačen, te smo se već nakon prvog kruga čitanja vrlo lako usaglasili koji se to rukopisi izdvajaju među pristiglima” –  izjavila je Lejla Kalamujić, članica žirija za književnu nagradu “Mak Dizdar” 2023.

Podsjećamo,10 rukopisa odabranih na konkursu-natječaju za književnu nagradu ” 2023. , a među kojima će biti izabrana tri nagrađena, su: Branislav Sarić (Kad sam već tu), Adrian Satja Kurdija (Barometar muškosti), Ðana Handžo Feriz ( Kosmos (ni)je ravnodušan), Luca Kozina (Žena duh i njena soba), Nataša Vučemilović-Alagić (Sitna nestajanja), Anica Miličević (Kronike pripadnosti), Hana Tiro (Sarajevo shit), Luka Nešković (Intencije), Jasmina Ibrahimpašić (Kad sretnemo se na onom svijetu) i Fedor Marjanović (Bitke koje nisu naše).

Najbolje tri knjige dobit će vrijedne novčane nagrade, a najbolju knjigu objavit će i promovirati poznata izdavačka kuća “Buybook”. Na kraju večeri među kamenim spavačima održat će se najvažniji pjesnički program festivala – program posvećen gostu pjesniku, književniku Asmiru Kujoviću, gdje će uz razgovor i čitanje biti  predstavljen njegov pjesnički opus. Iste večeri u srcu Stoca posjetioce će zabavljati poznati bosanskohercegovački muzičar ZliJay.

U subotu, drugog dana festivala, u Šarića kući otvara se izložba pod nazivom “Reject” Denisa Haračića, bh. umjetnika mlađe generacije koji je ostvario veliki uspjeh i prepoznatljivost u dosadašnjoj karijeri. Nakon toga, biće upriličena izložba Muzeja bosanskog srednjovjekovlja pod nazivom „Povelje bosanskih vladara i vlastelina“ te okrugli stol na temu “Naslijeđe bosanskog srednjovjekovlja”, o čemu će govoriti Erma Ramić-Kunić, Enes Dedić i Gorčin Dizdar.

Na istoj lokaciji održat će se i program posvećen Dubravki Ugrešić. Nažalost, ova književnica preminula je  ove godine u martu, a njoj u čast, govoreći o djelima koje je ostavila iza sebe, gostovat će Lejla Kalamujić, Katarina Luketić, Merima Omeragić i Kristina Ljevak. U nastavku dana biće upriličena promocija knjige „Mak i bosnistika“ autorice Elmedine Maglajlija Hodžić,  a u programu će učestvovati Edim Šator, Meša Pargan i Gorčin Dizdar.

Svake godine festival širi svoje okvire, tako da će i ove godine ugostiti nekoliko stranih autora, a jedan od njih je Laszlo Vegel, romansijer, esejista, dramski pisac i pozorišni kritičar, koji piše na maternjem mađarskom jeziku i, po riječima kritike, podjednako pripada i srpskoj i mađarskoj književnosti. Razgovor sa ovim književnikom vodiće Nedim Sejdinović.

Organizatorima je zadovoljstvo da ovo izdanje festivala kulture “Slovo Gorčina” dobija još veći međunarodni karakter koji izlazi i izvan regionalnih okvira.

“Polako se počinje ostvarivati naša ambicija da stvorimo autentičan događaj koji kroz različite umjetničke forme promovira bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe i umjetnička djela. Posebno nas raduje interes mladih pjesnika za godišnju nagradu “Mak Dizdar” jer broj prijavljenih radova premašuje interesovanje iz prethodnih godina i svjedoči o živoj pjesničkoj sceni u BiH i regiji. Grad Stolac će ovo ljeto svjedočiti ostvarenju vizije svog velikana Maka Dizdara da na jednom mjestu ujedini različite kreativne sadržaje, sa notama drevnog i novog”- Dubravko Barbarić, član Upravnog odbora i predsjednik Organizacionog odbora festivala.

Festival će i ove godine dodijeliti pjesničku nagradu „Prije svitanja“, koja je namijenjena isključivo učesnicima festivala, bez dobnih ili bilo kojih drugih ograničenja, za najbolju pjesmu napisanu na zadatu riječ/temu. Zatim će uslijediti predstavljanje velikog književnika i prijatelja festivala – Abdulaha Sidrana. Drugu večer festivala zaključit će jedinstveni interpretator, autor i kompozitor sevdalinke, tradicionalne bosansko-hercegovačke pjesme, Božo Vrećo, među kamenim spavačima na Radimlji.

Trećeg i završnog dana festivala, u saradnji s izdavačkom kućom Buybook, u Makovoj hiži bit će promovirana zbirka pjesama prošlogodišnjeg dobitnika nagrade “Mak Dizdar”, mladog mostarskog pjesnika Adnana Bratića, pod nazivom “Titova blues”, a potom predstavljanje likovnog umjetnika Branimira Karanovića, koji dolazi iz Srbije, sa izložbom “Pohvala ruci”.

U čast nedavno i prerano preminulog bosanskohercegovačkog književnika, dramatičara, esejista i romanopisca Dževada Karahasana, njegove kolege, uvaženi kulturno-umjetnički radnici će održati programu u njegovu čast, gdje će sudjelovati: Mile Stojić, Enes Karić, Hadžem Hajdarević, Almir Bašović i Vahidin Preljević, a program će voditi Alija Pirić. Ovaj program će biti održan u novootvorenom Kulturnom centru u Stocu, te organizatori ističu kako je veliko zadovoljstvo da festival i grad Stolac rastu zajedno i međusobno se nadopunjuju. Na festival stiže još jedno međunarodno ime, izvanredna savremena bugarska književnica – Zdravka Evtimova, a razgovor s njom vodit će Ksenija Banović, Nenad Rizvanović i Gojko Božović. U Centru će se nastaviti i predstavljanje djela pjesnika Drage Glamuzine, a program će moderirati književnik Goran Samardžić.

Ovogodišnji program festivala zatvoriće predstava „Mirna Bosna“ Kamernog tetra 55 iz Sarajeva, a publici pod stolačkim svodom će pružiti uvid u njihovu umjetničku pozorišnu kreativnost.

Među brojnim  partnerima, pokroviteljima, sponzorima i medijskim sponzorima koji godinama daju  nesebičan doprinos i podršku manifestaciji, koja iz godine u godinu nastavlja živjeti pjesnički san Mehmedalija Maka Dizdara, između ostalih su i  Fondacija Mak Dizdar, Izdavačka kuća Buybook, Kamerni Teatar 55, OSCE Misija u BiH, Carski vinogradi Mostar, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Turistička zajednica HNK, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Fondacija za izdavaštvo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK te Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Program festivala dostupan je i na linku program.slovogorcina.ba.

Festival kulture Slovo Gorčina se održava od 1971. godine u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja. Slovo Gorčina je festival koji nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti i poezija, i muzika, i slika, i film, i filozofija, i historija i svi drugi mediji ljudskog duha.

Mehmedalija Mak Dizdar je bosanskohercegovački pjesnik (rođen 17.10. 1917. u Stocu a preminuo 14.07.1971. u Sarajevu) čije pjesništvo objedinjuje utjecaje iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike, kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno njenih kamenih nadgromnih spomenika-stećaka.

Njegova djela “Kameni spavač” i “Modra rijeka” ubrajaju se u najznačajnija  bosanskohercegovačka pjesnička ostvarenja 20 stoljeća. Ona su ujedno i vrhunac Dizdarovog stvaralaštva i jedan od najznačajnijih perioda u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. Njegov portret prikazan je na novčanici od deseet konvertibilnih maraka.

Visoko.co.ba/federalna.ba