U novom zborniku aforizama Gruje Lere i aforizmi Visočanina Ismeta Alijagića Seke

U najnovijem izdanju zbornika aforizama pod nazivom “Život piše aforizme” nekadašnjeg visočkog profesora i aforističara Gruje Lere, nalaze se i aforizmi Ismeta Alijagića Seke, poznatog visočkog pisca aforizama. Već posljednjih nekoliko godina aforizmi Ismeta Alijagića nalaze svoje mjesto u zbornicima Gruje Lere, što je još jedan dokaz kvalitetnog rada ovog Visočanina, kojem je i dalje želja da jednog dana izda svoju knjigu aforizama. A o novom izdanju zbornika aforizama danas pišu i Nezavisne novine te vam ovom prilikom prenosimo kompletnu vijest:

I naše selo se modernizovalo. Niko ne drži kravu, svi drže mobitele, kaže Ismet Alijagić Seka. Nema više gole istine. I nju su političari presvukli, dodaje Ivo Mijo Andrić. Jednim migrantima Evropa je cilj, a drugima meta, primjećuje Miladin Berić. Nije me bolest uništila. Doktori su bili brži, zaključuje Slobodan Živanović.

Ovi i ostali aforizmi ukupno 35 autora zastupljeni su u petom zborniku “Život piše aforizme” priređivača Gruje Lere iz Bijeljine.

Zbornik je objavio “Nosorog”, satirični časopis iz Banjaluke, povodom 1. aprila, Međunarodnog dana šale, a recenzent izdanja je Ivo Mijo Andrić. On primjećuje da je Grujo Lero i ovaj put uradio vrijedan i dalekosežan posao za ovdašnju književnost, a posebno za humor i satiru.

“Velika je šteta što to odgovorni za kulturu ne vide, a neodgovorni makar ne čuju. Ali, šta je – tu je; iz svoje se kože ne može, osim naravno onih koji se na razne lojalne, a nepoštene načine uspijevaju uvući moćnima pod kožu. Grujo Lero nije od tih, niti od onih ‘lera’ koje ima ‘svaki grad uz naše more’. On je jedan jedini, koga nakon rata i poraća ima samo u Bijeljini”, kaže Andrić.

Zbornik nosi naziv po aforizmu “Život piše aforizme. Sve su kraći” Mitra Đerića Lakija, a zastupljeni autori učesnici su 17. susreta aforističara u Bijeljini.

“Kad je prije 17 godina odlučio pokrenuti festivalska druženja aforista u Bijeljini, Grujo nije mogao znati da će ona izrasti u respektabilnu kulturnu manifestaciju, koja će povodom 1. aprila – Svjetskog dana šale, okupljati tridesetak eminentnih aforističara sa prostora bivše SFRJ. Nadao se jeste, jer nada posljednja umire. Tako je i Lerina nada prerasla u zbilju, koja je humor vratila na plodna semberska polja i u rodno Podrinje”, ističe Andrić.

On dodaje da je humor oduvijek bio najbolji i najefikasniji lijek protiv svih bolesti države i društva.

“Humor nema nikakvih kontraindikacija, nikome ne šteti i ne ostavlja bilo kakve posljedice, već na uljudan i duhovit način otkriva devijantne pojave, dajući na znanje njihovim akterima da je došlo vrijeme za promjene o kojima političari pričaju, a narod snatri i sanjari”, navodi recenzent ovog zbornika.

Zbornik, osim aforizama, sadrži i druge humorističko-satirične sadržaje.

U prvom dijelu zastupljeni su aforizmi uz kraće biografske i bibliografske podatke zastupljenih autora, u drugom dijelu pjesme, treći dio zauzela je satirično-alegorična humoreska Milana J. Mihajlovića “Terapija na duge staze”, dok se u četvrtom dijelu nalaze posvete organizatoru i učesnicima festivala.

“Pri odabiru aforizama priređivač je vodio računa o tome da budu zastupljena sva tematska područja – počev od razorene ekonomije, promašenih investicija, neefikasne politike, mršave socijale, učmale birokratije, osiromašenog radništva, opadajućeg nataliteta i rastućeg mortaliteta, seoba na Zapad kao u vrijeme rata, jalove međunarodne zajednice i drugih pošasti koje muče društvo i slabe državu. O svemu tome pišu aforisti na duboko misaon, duhovit i satiričan način, ne libeći se svima i o svima reći ono što zaslužuju i što im pripada”, zaključuje Andrić.

Visoko.co.ba/Nezavisne