Za Visoko je bio presudan dolazak dr. Aleksandra Dörnera (Dernera) koji je izgradio kuću sa ambulantom u centru grada (današnja ulica Hazima Dedića).
Dr. Alexander Dörner (1869-1951) je sin potpukovnika Adolfa Dörnera, vojnog zapovjednika Gratza, i majke Sofie Edle von Kaiserfeld, porijeklom iz bogate porodice sa posjedima blizu Ptuja, Celja, Laškog i Rogaške Slatine, čijom su udajom za neplemića njihovi nasljednici izgubili plemićku titulu.
Alexander Dörner nakon završenih medicinskih studija u Gratzu (1893.) i odsluženja vojnog roka se prijavljuje na konkurs i zapošljava u novoosnovanoj Zemaljskoj bolnici u Sarajevu.
Mladi ljekar dr. Dörner 1897. godine, na zahtijev dvorskog savjetnika dr. Isidora Neumanna, vrši istraživanje lepre u Bosni i Hercegovini. Slijedeće godine (1898.) dobiva i prvo priznanje za svoj izvještaj „Lepra u Bosni i Hercegovini“ za konferenciju o lepri u Berlinu.
Sljedećih godina Dörner je radio u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu kao „sekundarni liječnik“ da bi u okviru temeljite organizacije zdravstvene službe mladi ljekarski kadrovi bili upućeni u sjedišta kotara sa zvanjem „kotarski liječnik“. Od 1903. dr. Dörner radi godinama u Žepču, Ključu, VISOKOM i napokon ponovo u Sarajevu.
Za svoj rad na iskorjenjivanju sifilisa i lepre dobiva četiri priznanja Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Dr. Dörner je i nosilac ordena Franje Josipa I (Franz Joseph) iz 1912. godine, za bolničko liječenje, dva ordena Crvenog križa (Patriae ac Humanitati 1864-1914 K.D.) za pomoć ranjenima, bolesnima i beskućnicima, kao i Kraljevskog ordena „Svetoga Save“ kralja Aleksandra I iz 1929. godine.
Dr. Aleksander Dörner je sahranjen 1951. godine, na katoličkom groblju sv. Mihovil u Sarajevu, pored dr. Josefa Köetscheta, ličnog liječnika i biografa Topal Osman-paše, inicijatora osnivanja prve bolnice (hastahane) u Bosni i Hercegovini.
Prva fotografija:
Operacija u Zemaljskoj bolnici u Sarajevu krajem XIX stoljeća, s lijeva na desno: dr. Propper, dr. Biberauer, med. sestra, dr. Dörner, dr. Ringel.
Druga fotografija: kuća dr. Aleksandra Dornera (Dernera) u Visokom.
Početkom XX stoljeća tu je bila ordinacija, dr Dornera, tada kao sreskog (kotarskog) ljekara.inače. Odlaskom dr. Dornera (Dernera ) iz Visokog u nju je useljena Stručna škola. Nakon Drugog svjetskog rata na ovom mjestu od 1945-1948. godine djelovao je Općerad. Godine 1948. kuću su kupili braća Drago i Bogdan Mitrović, a u dijelu koji gleda na ulicu koja vodi prema Šadrvanu, bila je zdravstvena ambulanta u kojoj je radio dr. Ljubo Dabić.
Izgradnjom Doma zdravlja u Visokom, ova ambulanta i ambulanta dr. Asima Nuhića, koja je bila u prizemlju kuće Ilića gdje je sadašnja prodavnica Kokos, prestale su sa radom.
Također, i dr. Hajrudin Džananović zatvorio je svoju ordinaciju i počeo je raditi u sklopu novoformirane zdravstvene ustanove.
Kuća dr. Dornera (Dernera) u Visokom srušena je aprila 2010. godine i na njenom mjestu izgrađen je novi poslovnostambeni objekat.
S obzirom na prijateljstvo dr Aleksander Dörnera sa (mojom familijom) – mr.ph. Filipom Bohačekom koji je imao svoju apoteku nekoliko desetina metara od svoje ambulante na današnjem Trgu Džemala Bijedića u Visokom (u istoj ulici), poznato mi je da je ovaj Austrijanac imao dvije kćerke, od kojih je jedna završila u Izraelu, a druga u Brazilu. Sin je ostao u Sarajevu i napisao je knjigu (u rukopisu) koja bi zasigurno bila značajna sa istoriju Visokog.
(Iz brošure Gorana Čakića i Zdenka Antovića: Car-kralj u Visokom 1910.)
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.