Govor mržnje, diskriminacija, uznemiravanje – samo su neki od problema koji su sve više zastupljeni u digitalnoj sferi, na društvenim mrežama i platformama. Najnoviji slučaj mladića iz Laktaša koji je počinio samoubistvo zbog ismijavanja na internetu uznemirio je javnost. Nažalost, slučajevi poput ovog sve su brojniji. Postavlja se pitanje, gdje je prevencija? Da li je odgovorno društvo? Zašto sistem u našoj državi ne pruža adekvatne sankcije?
Videosnimak pod nazivom “Molba za rad na benzinskoj pumpi” ugasio je jedan mladi život. 22-godišnji Mladen Dulić ubio se nakon što je na YouTube platformi objavljen snimak na kojem traži posao. Osude zbog neovlaštenog snimanja su sve brojnije, nažalost, kasno. Online zlostavljanje, tvrde psiholozi, ima iste posljedice kao fizičko ili psihičko nasilje u stvarnom svijetu. Baš zbog toga, odgovornost je na svima nama: pojedincima, porodicama, obrazovanim i zdravstvenim institucijama, te drugim nadležnim tijelima.
“Ne garantujem da bi bila stopostotna prevencija, ali uvijek treba raditi. Makar i malim procentom smanjili šansu za takvo šta, treba sa svoje strane učiniti nešto, individualno, ali puno je nas i kad bi svako svoj dio posla uradio, sigurno bi bilo nekog efekta po tom pitanju”, kaže psiholog Daniel Maleč.
S druge strane, kontraefekti su različiti simptomi depresivnosti, anksioznosti i otuđenosti. Nakon toga sve je veći strah od traženja pomoći. Osim što je razgovor s psihologom, između ostalog, u Bosni i Hercegovini još uvijek na neki način tabu tema, oni koji su najizloženiji zamkama i opasnostima usljed korištenja interneta su oni najmlađi, koji nemaju sposobnost da ih prepoznaju. A upravo tu je zakazao i obrazovni sistem.
“Nažalost, naši školski programi nemaju predmete kao što je sreća, pravda. Imamo predmete koji jačaju te nasilničke pokrete, bilo kroz pamćenje ratova, historijske podatke o ratovima, broju poginulih itd.”, ističe sociolog Dželal Ibraković.
Ipak, svjetlo na kraju tunela u najtežim momentima sa kojima se svi suočavaju, kada pomisle da su sami, je Plavi telefon. Savjetodavna, besplatna linija za djecu i mlade pruža razgovor i savjetovanje onima koji se bore sa mentalnim zdravljem, zlostavljanjem, te porodičnim i vršnjačkim odnosima kao i online nasiljem. U Republici Srpskoj prema Zakonu o javnom redu i miru, kao javno mjesto tretiraju se i društvene mreže, no u Federaciji to nije slučaj. Na nivou cijele države ne postoji apsolutno nikakav zakon koji tretira nasilje na internetu. A gdje nema zakona nema ni kazne, a samim tim ni straha od eventualne sankcije.
“To treba što prije proći parlamentarnu proceduru i biti uvršteno u Krivični zakon Federacije, jer RS je to završila prije 6-7 godina. Koliko god mi gledali da li će to nešto utjecati ili neće, čim postoji kazna, neko će razmisliti da li će takve stvari raditi, da li će objavljivati, postavljati”, smatra stalni sudski tumač Vahidin Đaltur.
Postavlja se pitanje ko će u budućnosti zaštiti sljedeću žrtvu cyber nasilja. Neslane šale na račun drugih mogu dovesti do emocionalnih, socijalnih i drugih kobnih posljedica. Kako je svaka osoba priča za sebe i kako se ne suočavamo svi na isti način sa manama digitalnog doba, potrebno je, ako ništa drugo, da pokažemo solidarnost, ali i odgovornost prema žrtvi.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.