Teršelič: Predstavnici vlasti u Hrvatskoj trebaju prisustvovati komemoraciji u Ahmićima 2018.

U najavi tribine istaknuto je kako je izricanje osuđujuće presude žalbenog vijeća Haškog tribunala u predmetu “Prlić i drugi” popraćeno zaoštrenom retorikom u hrvatskom javnom prostoru, s tim da su najviši državni dužnosnici i dužnosnice u svojim istupima izrazili nezadovoljstvo pravomoćnom presudom MKSJ te najavili pokušaj pravnog osporavanja sudske odluke.

Documenta smatra da je kao i puno puta do sada izostalo javno tematiziranje činjenica u vezi žrtava i zločina.

U Kući ljudskih prava o ovim temama govorili su predsjednik Upravnog odbora Documente Pero Jurišin, profesor sociologije Dražen Lalić, novinar Branimir Pofuk i voditeljica Documente Vesna Teršelič.

Haaški sud ne može izvršiti pomirbu bez nas

Pero Jurišin je kazao kako su negativno konotirane primjedbe o Haškom sudu neprimjerene, posebno od onih koji obavljaju visoke političke dužnosti. Ukazao je na promatranje Suda kroz prizmu nacionalnih interesa, pa tako Sud u jednom slučaju biva pravedan, a drugi put politički.

„U našem slučaju, predsjednica Republike (Hrvatske) zaboravlja da je sud u Hagu i hrvatski sud. Iz vrhova vlasti se prikrivaju i umanjuju zločini koji su izvršeni, navodno, u naše ime tako što se sa tzv. naših zločina skreće pozornost na tzv. njihove, a da se pritom ne pruža najširoj javnosti jasan uvid u zločine zbog kojih su tzv. naši suđeni, a potom i osuđeni, dok se zločini onih drugih potanko opisuju“, poručio je Jurišin.

Ocijenio je neprihvatljivom izjavu predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović kada je rekla da je emotivno bila na komemoraciji za Slobodana Praljka u “Lisinskom”, ali kako joj je racio priječio da bude fizički prisutna.

Jurišin je kazao kako se time onemogućuje normalan život na ovim prostorima te nerealno iskazuje očekivanje kako će Haški sud pomirenje napraviti umjesto nas.

Hrvatsko društvo emotivno vezano za ratnu prošlost

Sociolog Dražen Lalić je predstavio rezultate empirijskog istraživanja koji su pokazali da je u hrvatskom društvu od 2003. godine došlo do pomaka u procesu suočavanja s prošlošću, ali je naglasio kako je taj proces bio uvjetovan odozgo, odnosno uslijed pritisaka za ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) te kako je sam taj proces izrazito fragilan.

„Hrvatska, unatoč vrijednosnom i civilizacijskom napredovanju na tom planu, još uvijek i u mnogo čemu ima znatna obilježja društva koje je emocionalno vezano za ratnu prošlost. To su ustvari obilježja zatvorenog društva s obzirom na to da izvjesni utjecajni akteri politike i javnosti kod nas, pa i mnogi građani, shvaćaju i doživljavaju ratnu prošlost isključivo kao slavnu i neupitnu te odbijaju da njene vodeće aktere i događaje podvrgnu propitivanju“, kazao je Lalić.

Između ostaloga, ukazao je na sličnost u reakciji „pregrijane hrvatske desnice“ na hašku presudu šestorci i reakcije iste takve desnice u Srbiji nakon haške presude Ratku Mladiću.

Povijesni i politički kič u hramu kulture

Novinar Branimir Pofuk je poručio kako je suočavanje sa vlastitim zločinima važno zbog nas samih te kako nikamo ne vodi relativiziranje ili upiranje prstom na drugi narod, državu ili zajednicu.

Komemoraciju održanu u “Lisinskom” nazvao je „povijesnim i političkim kičem u hramu kulture“.

„Ako je Slobodan Praljak žrtva, kako ga prikazuju oni koji ga brane, borbe u ratu Hrvata u Bosni i Hercegovini, ako se radi o HVO-u i zaštiti Hrvata, jer je to neprestano povezivano sa današnjom sudbinom Hrvata u državi BiH, zašto sve to skupa nije bilo u Mostaru, zašto je to bilo u Zagrebu“, rekao je Pofuk komentirajući komemoraciju održanu u dvorani “Vatroslav Lisinski”.

Komemoraciju je nazvao i debaklom organizatora, s obzirom na najave i očekivanja o broju posjetitelja, ali je rekao kako je u Zagreb stiglo samo sedam autobusa.

Hrvatski državni vrh bi trebao sudjelovati na komemoracijama u BiH

Voditeljica Documente Vesna Teršelič osvrnula se na izvještavanja većine hrvatskih medija nakon presude Prliću i ostalima te ustvrdila kako je u mnogim člancima, umjesto objektivnih činjenica o zločinima u BiH vezanim uz presudu, iznošena selektivna i subjektivna, emotivna i djelomična istina, lišena objektivnosti i neutralnosti.

Osvrnula se i na najave da su Srbija, BiH i Hrvatska zainteresirane za preuzimanje haške arhive te istaknula kako će ta arhiva ostati u prostorima Haškog suda kao vlasništvo Ujedinjenih naroda (UN). Poručila je kako je obaveza svih sudova u regiji, nakon zatvaranja Haškog suda, nastaviti sa procesuiranjem ratnih zločina.

„Iz pitanja koliko će se Republika Hrvatska angažirati u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom iščitavat će se politička zrelost ili nezrelost, jer za proces suočavanja s prošlošću bitno je pitanje obeštećenja i pitanje pijeteta prema žrtvama“, izjavila je Teršelič.

Pritom je upozorila kako bi se na komemoraciji ubijenim u Ahmićima 2018. trebali pojaviti predstavnici hrvatske državne vlasti, uz prisutne predstavnike civilnih udruga.

„Bilo bi važno da se na komemoracije u BiH sustavno upute predstavnici Vlade i Ureda predsjednice, jer će se iz toga iščitavati poruka kako dalje u procesu suočavanja s prošlošću, kako ne bi stvarali Hrvatsku samo u ulozi žrtve i mučenice, nego bi zapravo zakoračili u proces suočavanja s prošlošću sa onom mračnom stranom, sa onom pogrešnom politikom koja se jednim dijelom vodila u Republici Hrvatskoj, a drugim dijelom u Republici BiH“, zaključila je Teršelič.

vijesti.ba/visoko.ba