ZanimljivostiNauka i tehnologijaStudija otkrila: Mladi veliki majmuni vole da zadirkuju i nerviraju starije

Studija otkrila: Mladi veliki majmuni vole da zadirkuju i nerviraju starije

Snimci velikih majmuna otkrili su da ljudi nisu jedini koji trpe naizgled beskonačne napade zadirkivanja od strane njihovih manjih i slabijih mladunaca koji izgleda namjerno ispipivaju strpljenje odraslih.

Snimci šimpanzi, orangutana, bonoba i gorila otkrili su da su životinje majstori zadirkivanja, upuštajući se u impresivan niz razigranih i povremeno pomalo agresivnih radnji u rasponu od drskih i obično glupih do fantastično iritantnih.

Od 75 sati snimaka snimljenih u zoološkim vrtovima u San Diegu i Leipzigu, naučnici su dokumentovali 142 jasna slučaja u kojima veliki majmuni zadirkuju svoje drugove, od kojih su većinu podstaknuli „maloljetnici“ starosti od tri do pet godina. Majmuni su bockali, gurali i bježali, nudili predmete, a zatim ih povlačili, udarali jedni o druge, zabijali lice u lica drugih, vukli pramenove dlake – što je potez posebno uobičajen kod orangutana čija je dlaka dovoljno duga – vukli dijelove tijela, golicali i vješali stvari jedno ispred drugog.

I to nije sve. Sveukupno, istraživači u Njemačkoj i SAD-u izbrojali su 18 različitih vrsta zadirkivanja na snimku. Više od petine koristilo je element iznenađenja, s majmunom koji se približava svojoj meti s leđa ili dok gledao na drugu stranu. “Ne možemo zaista reći zašto to rade, ali možemo primijetiti da to rade”, rekla je dr. Isabelle Laumer sa Max Planck Instituta za ponašanje životinja u Konstanzu, Njemačka. “Ovo razigrano zadirkivanje je provokativno, namjerno i tipično jednostrano.“

Kao i kod svih najboljih zadirkivanja, neuspjeh da se odgovori na neočekivani udarac, ili lice majmuna koje se iznenada pojavilo u vidiku, rezultiralo je još više istih, pri čemu su majmuni ponavljali svoj odabrani potez u 84% slučajeva ili bi eskalirali situaciju s više razrađenih činova uznemiravanja.

Studija o devet bonoba, četiri orangutana, četiri gorile i 17 čimpanzi bila je premala da bi se pronašle velike razlike između vrsta, ali odrasli i mladi imali su različite strategije. Bockanje je bilo najčešći oblik zadirkivanja i za odrasle i za maloljetnike, ali dok su se maloljetnici udarali ili mahali drugim dijelovima tijela, odrasli su bili nježniji i favorizirali golicanje i oduzimanje predmeta. “Ono što je zanimljivo je da smo pronašli sličnosti kao kod zadirkivanja od strane male djece”, rekla je Laumer. „Kada mala djeca zadirkuju svoju majku, sklona su da gledaju u njeno lice tražeći reakciju. To vidimo i kod ovih velikih majmuna.”

Djeca se upuštaju u razigrano zadirkivanje već sa osam mjeseci i prije nego što mogu izgovarati riječi. Naučnici vjeruju da takvo ponašanje može pomoći u testiranju društvenih granica i jačanju odnosa.

Iako je većina maloljetnih majmuna ciljala odrasle, često to nisu činili svojim roditeljima, navedeno je u studiji Proceedings of the Royal Society B. Međutim, postojali su izuzeci: gorila Denny je stalno zadirkivao svoje roditelje, vjerovatno zato što je bilo malo drugih gorila u blizini; a Aisha orangutan postala je vješta u udaranju užetom u lice svog oca dok bi on gledao svoja posla.

Trebat će više promatranja da bismo razumjeli zašto bi životinje mogle zadirkivati jedna drugu. Ali ponašanje koje je evidentno kod naših najbližih rođaka primata, zadirkivanja i kognitivnih vještina koje ga podupiru, može se pratiti 13 miliona godina unazad do posljednjeg zajedničkog pretka koje ljudi dijele sa modernim majmunima, rekla je Laumer.

„O zadirkivanju se obično govori u vezi sa humorom, ali ono može doprinijeti i razumijevanju društvenih partnera“, rekla je dr Marina Davila-Ross, koja proučava evoluciju komunikacije na Univerzitetu u Portsmouthu. „Ako, na primjer, mladi majmun zadirkuje drugog, a drugi ne reagira, on govori prvoj individui koliko daleko može ići s drugom jedinkom, pružajući vitalne informacije o odrastanju unutar društvene grupe i uspostavljanju hijerarhije.”

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE