Soros se povlači, sin preuzima njegovo carstvo

Prema izjavi nedavno objavljenoj u Wall Street Journalu, Soros (92) uskoro će kormilo prepustiti svom 37-godišnjem sinu Alexandru.

Stariji Soros i dalje je jedna od omiljenih meta ekstremne desnice. Neutemeljeno ga se optužuje za poticanje migrantskih kriza u Europi i na južnoj granici Sjedinjenih Američkih Država te za organiziranje masovnih prosvjeda protiv policijske brutalnosti nakon ubojstva Georgea Floyda 2020. godine.

Soroseva vojska mrzitelja uključuje političare s desnice poput republikanskog guvernera Floride Rona DeSantisa, medijske ličnosti Tuckera Carlsona i izvršnog direktora Tesle Elona Muska, koji je u svibnju 2023. godine na Twitteru objavio da Soros “želi uništiti samo tkivo civilizacije” i da “mrzi čovječanstvo”.

Soros je poznat po financiranju Zaklada Otvoreno društvo (OSF), koje su podržale reforme za liberalizaciju gospodarstva, demokratizaciju, zaštitu manjina i izbjeglica te promicanje slobode izražavanja. Tim naporima prethodile su neke iznimno uspješne investicijske odluke, poput prodaje milijuna funti prije nego što je britanska valuta devalvirala 1992. godine.

Vodeći britanski list nazvao je tada Sorosa “čovjekom koji je slomio Englesku banku” zbog poteza koji mu je omogućio da u džep stavi milijardu dolara u mjesec dana. Ta je epizoda zadobila Sorosevo poštovanje u financijskom svijetu, ali je također postao figura koje su mnogi među ministrima financija bojali.

Rođen u kolovozu 1930. u Budimpešti, Soroseva židovska obitelj koristila se lažnim dokumentima kako bi se predstavljala kao kršćanka tijekom nacističke okupacije Mađarske 1944. i 1945. godine. “Još sam u ranoj dobi shvatio koliko je važno kakav politički režim prevladava”, izjavio je Soros 2019. godine.

Nakon uspostave komunizma u Mađarskoj, Soros je 1947. godine otišao u London, gdje je stekao diplomirao na londosnkom ekonomskom fakultetu i potom se preselio u New York 1956. godine.

Soros je pokrenuo vlastiti spekulativni fond 1970. godine, što je bio korak prema izgradnji njegovog bogatstva koje se prema časopisu Forbesu procjenjuje na 6,7 milijardi dolara, a ta brojka ne uključuje 18 milijardi dolara koje je Soros prenio svojim zakladama 2017. godine.

Godine 1979. počeo je usmjeravati dio svojeg bogatstva prema filantropiji, podržavajući crne studente u Južnoj Africi za vrijeme apartheida i političke disidente u srednjoj Europi. Njegove aktivnosti značajno su se proširile nakon završetka hladnog rata.

Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama Soros je podržao progresivnu stranu u nizu osjetljivih pitanja, uključujući reformu pravosuđa, istospolne brakove i dekriminalizaciju marihuane. Otac petoro djece, Soros je studirao u Londonu pod mentorstvom Karla Poppera, zagovornika otvorene društvene strukture i oštroumnog kritičara totalitarizma.

Kako je Soros proširio svoju potporu politički progresivnim kandidatima i filantropskim pothvatima tijekom 2010-ih godina, susreo se s oštrijim kritikama, često prožetim antisemitizmom. Godine 2018., nakon napada nacionalističkog premijera Viktora Orbana, Soros je zatvorio podružnicu OSF-a u Budimpešti i premjestio osoblje u Berlin.

Kasnije te godine Financial Times je Sorosa proglasio osobom godine, što je priznanje njegove uloge kao “zastupnika liberalne demokracije i otvorenog društva”. No, novine su također aludirale na Sorosove brojne mrzitelja, napominjući: “postoji toliko mnogo antisemitskih teorija zavjere usmjerenih protiv gospodina Sorosa da je teško pohvatati”.

Kada je riječ o njegovom financijama, Soros je doživio i neuspjehe.  Izgubio je novac tijekom kraha burze 1987. godine i tijekom ruske financijske krize 1998. godine. Našao se i na meti zakona.

Godine 2002., Soros je bio osuđen za trgovanje na temelju unutarnjih informacija u Francuskoj za trgovine sa Societe Generale, a 2009. godine u Mađarskoj zbog slučaja manipulacije tržištem. Sorosovi fondovi i dalje spekuliraju, a investicije obuhvaćaju širok raspon od novih tehnologija do nekretnina i fizičkih dobara.

Soros je također govorio o potrebi za strogom regulacijom tržišta, a svoje napore opisao kao neku vrstu odgovornosti. “Moj uspjeh na financijskim tržištima dao mi je veći stupanj neovisnosti nego većini drugih ljudi”, napisao je 2011. godine. “To me obvezuje da zauzmem stavove o kontroverznim pitanjima kada drugi ne mogu.”

Visoko.ba/(Vijesti.ba / Hina)