ZDKŠišić: Nova zgrada onkologije KBZ-a mora biti prioritet Vlade ZDK

Šišić: Nova zgrada onkologije KBZ-a mora biti prioritet Vlade ZDK

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je većinom glasova i bez diskusije prijedloge zakona o mirnom okupljenju te zakona o javnim priredbama ZDK-a.

Načelnik sektora uniformisane policije Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a istakao je kako ova dva zakona na liberalniji način regulišu ovu problematiku.

-Jedan se dio izmjena odnosi na drugostepeno postupanje. U prijašnjem Zakonu o mirnom okupljanju drugostepeni organ bio je policijski komesar, a sada je to prebačeno na MUP ZDK-a i drugostepeni organ je ministar MUP-a ZDK. Što se tiče prijave i jednog i drugog skupa, odnosno i mirnog okupljanja, precizno su definisani načini kako se vrši prijava te uloga kako policijskog organa tako i učesnika, obaveza organizatora… U neku ruku, omogućena je i elektronska prijava ovih skupova, a što do sada nije bilo moguće – kazao je Imamović.

Dodaje da su malo duži rokovi kada je u pitanju rješavanje po žalbi, a na ovaj način se liberalizuje ova problematika, a što je i inicijativa Misije OSCE-a.

U odnosu na dosadašnje zakone, dodao je, smanjene su određene kaznene odredbe za nepoštivanje zakona.

Skupština je, nakon što je to prethodno učinila i Vlada ZDK-a, utvrdila svoje mišljenje i o nacrtu zakona o dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine te ga uputila u daljnju proceduru.

Većinom glasova u formi prijedloga usvojena je i nova odluka o izboru stalnih radnih tijela 9. saziva Skupštine ZDK-a. Nedavnom promjenom parlamentarne većine došlo je i do promjena u sastavu stalnih radnih tijela SZDK.

Zastupnici su usvojili i Izvještaj o poslovanju JU Kantonalna bolnica Zenica za 2022. godinu, kada je direktor bio Rasim Skomorac, a aktuelni direktor te ustanove Tarik Zulović član Upravnog odbora KBZ-a.

Zulović je na funkciju direktora stupio 1. januara ove godine, prvo u svojstvu vršioca dužnosti, a kasnije nakon provedene konkursne procedure, dobio je četverogodišnji mandat u punom kapacitetu.

-Ostvarena je dobit od 3.503.449 KM. Zbog bolje higijensko-epidemiološke situacije, ostvaren je veći obim usluga. Stepen iskorištenosti kapaciteta iznosio je 55,7 posto, što je 3,1 posto više u odnosu na 2021. godinu.

Urađeno je oko deset posto više pregleda i deset posto više operacija. U 2022. godini usvojen je Program finansijske konsolidacije i restruktuiranja KBZ-a. Obezbijeđeno je 23 miliona KM od Vlade FBiH u periodu od tri godine, od čega je oko 2,35 miliona KM iskorišteno za plaćanje obaveza prema dobavljačima, a 20,65 miliona bit će utrošeno za nabavku opreme i građevinske radove – istakao je Zulović.

Napomenuo kako je za realizaciju programa konsolidacije, a što će biti realizirano u dvije godine, Vlada ZDK obezbijedila šest miliona KM za sufinansiranje troškova plaća i ostalih primanja specijalizanata.

-U 2022. godini KBZ je od Vlade ZDK dobila sredstva u iznosu od 4.338.000 KM, od čega se 2,235 miliona KM odnosilo na kapitalni grant, a 1.309.000 KM na grant za tekuće održavanje, a 793.000 KM za grant za borbu protiv Covida. Također, dospjele obaveze s 31.12. 2022. godine iznosile su 3,3 miliona KM i iste su izmirene u januaru 2023. godine. Dugoročni kredit, koji je bolnica podigla 2016. godine, uredno je vraćan i zadnja rata je isplaćena u oktobru 2023. godine – istakao je Zulović.

Tokom ove godine, napomenuo je, pokrenuli su projekat Koronarne jedinice, zatim izgradnje zgrade za zbrinjavanje medicinskog otpada, a izabrani su izvođači koji će uraditi projekt za nadogradnju i utopljavanje KBZ-a. Također, dodao je, 9.000.000 KM od sredstava Vlade FBiH, usmjereno je za nadogradnju operacionih sala te se trenutno radi na izradi projekta. Godišnji budžet KBZ-a iznosi oko 80 miliona KM.

Samostalna zastupnica Amela Granić naglasila je problem uplate dugovanja za zdravstveno osiguranje te navela kako su samo rudnici u tom kantonu, po osnovu neplaćenih doprinosa za zdravstvo, dužni preko 100 miliona KM. Od toga bi, navela je, 40 miliona pripalo KBZ-u, koja, da je imala taj novac, ne bi imala potrebu ni uzimati nedavno otplaćeni kredit od 16 miliona KM.

-Ova bi vlada, napokon, trebala da stane ukraj tim dugovanjima i da se te obaveze redovno uplaćuju – poručila je Granić.

Ako se želi na taj način čuvati socijalni mir, poručila je, neko bi ipak trebao platiti te obaveze.

Predsjednik Kluba zastupnika SDA Alija Ogrić podnio je poslaničku inicijativu da se sačini analiza stanja u Odjelu za onkologiju KBZ-a, za koju je istakao kako, zbog prebukiranosti kapaciteta, isključivo funkcioniše zbog dodatnog angažmana ljekara i drugog medicinskog osoblja. Zbog toga je tražio da Vlada ZDK, Ministarstvo zdravstva i menadžment KBZ-a, urade projekat za izgradnu novog objekta Odjela onkologije KBZ-a.

Zgrada je, istakao je zastupnik SDA Ibrahim Šišić, sagrađena 2008. godine, ali je već odavno premašila svoje smještajne i prostorne kapacitete.

-Mi sa 13 kreveta, koliko oficijelno imamo, liječimo hospitalno i do 20 pacijenata. Možete misliti kako nalazimo rješenja da te pacijente smjestimo. Prema tome, moja je želja kao uposlenika i ljekara-onkologa, da ova vlada stavi ovaj projekat kao prioritet – podvukao je.

Menadžment KBZ-a, kazao je direktor Zulović, pozdravlja inicijativu za izgradnju dodatnih smještajnih kapaciteta za onkološke bolesnike, što je “gorući problem, zato što je sve više takvih pacijenata”.

– Mislim da bi trebalo što prije to pokušati realizirati, jer taj prostor koji trenutno imamo je premalo da bi se pružila adekvatna usluga. Ona se pruža, ali uz veliki napor medicinskih radnika teško je organizirati davanje terapija – istakao je Zulović.

Minimum bi bio da se kapacitet za ležeće onkološke pacijente poveća na 50 kreveta.

Fena / Visoko.co.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE