Rat na Bliskom istoku otvorio je pitanje potencijalnih ekonomskih posljedica u Evropi, ali i u našoj zemlji. Stručnjaci za sada uvjeravaju da ekonomska slika Bosne i Hercegovine neće biti znatno uzdrmana, ali prostora za oprez ima.
Ekonomski tokovi na globalnom tržištu zavise od brojnih faktora. Ratni sukobi imaju značajan utjecaj i mogućnost da uzdrmaju i stabilne ekonomske sile. U momentu kada inflacija u Evropi bilježi pad, a kontinent se bori s posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, širi se konflikt na Bliskom istoku. Dugoročni sukob mogao bi izazvati ozbiljne posljedice u Evropi, pa je neminovan utjecaj i na Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o cijeni nafte i naftnih derivata.
“U scenariju da sukob kraće traje i da bude lokalizovan na pojas Gaze, ne treba očekivati značajnije ekonomske posljedice. Već se osjetio lagani porast cijene nafte na svjetskom tržištu, to se može brzo kompenzirat na strani ponude drugih proizvođača”, navodi ekonomski stručnjak Damir Bećirović.
Prekid sukoba rezultirao bi minimalnim efektima na evropsku ekonomiju. Za sada, takav ishod je neizvjestan. Ono što je izvjesno, hrana i energenti postali su vid oružja. Niske cijene odavno su prošlost, no stručnjaci upozoravaju na novu opasnost – mogućnost zatvaranja Sueskog kanala, a posljedice bi bile katastrofalne.
“Cijela Evropa će biti gladna, toga nismo svjesni. To slijedi u budućnosti, još više ćemo organizirati svoju proizvodnju. Vremena koja dolaze su jednostrana iz ovih političkih razloga”, izjavio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić.
A razloga za zabrinutost je više. Kroz Sueski kanal odvija se 12 posto svjetskog trgovačkog prometa. Važna prometna linija, koja povezuje Sredozemno i Crveno more, ima iznimnu važnost u opskrbi cijele Evrope.
“Ukoliko bi se zatvorio Sueski kanal, niko više ne može predvidjeti u kom pravcu bi išao morski transport i koliko bi poskupio transport roba. Štete po ekonomiju bi bile nemjerljive”, upozorava potpredsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić.
Zarad vojnih i političkih ciljeva pojedinaca svakodnevno širom svijeta u ratnim sukobima bilježimo gubitke ljudskih života, uz neizvjesnu budućnost i stabilnost cijelog svijeta. Za slabašne ekonomije poput Bosne i Hercegovine svaki udarac mogao bi nanijeti ozbiljne posljedice. Uključivanje Irana u napad Hamasa, moglo bi rezultirati smanjenjem iranske proizvodnje nafte i nove zapadne sankcije. A sve bi vodilo novoj borbi protiv inflacije i novom suočavanju s rastom životnih troškova.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.