“Zajedno s kolegicama i kolegama iz Zelenih, S&D, Renew Europe i Ljevice, napustio sam današnju sjednicu Odbora za predstavke Europskog parlamenta, na kojoj se glasalo o rezoluciji ‘Očuvanje sjećanja na žrtve komunističkog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji’. Riječ je o dokumentu koji je, umjesto povijesne točnosti i priznavanja žrtava tog tragičnog razdoblja, slovenska desnica koristi za lažnu interpretaciju povijesti i svoje predizborne svrhe”, rekao je utorak Gordan Bosanac, zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu i izvjestitelj grupacije Zeleni/ESA u sjeni za navedenu rezoluciju.

“Ovakva rezolucija je revizionistička i neprihvatljiva. Autori rezolucije ignorirali su kontekst Drugog svjetskog rata, zanemarili činjenicu okupacije Slovenije, a narodnooslobodilačku borbu naroda Slovenije protiv okupatora sveli su na ‘komunističko nasilje’”, prenosi Hina navode iz priopćenju ureda Bosanca.

Također, naveo je Bosanac, “cijeli je proces donošenja rezolucije bio duboko problematičan, proveden bez pregovora sa strankama koje poštuju nasljeđe antifašističke borbe, pa je EPP, umjesto pisanja povijesno točnog teksta koji bi mogao poslužiti kao temelj za pomirenje, išao u donošenje revizionističke rezolucije s tijesnom većinom na desnici, za što su onda trebali ruke neonacističkog AfD-a, austrijskih Slobodnjaka, talijanskih neofašista iz Braće Italije i mađarske desnice”.

“Umjesto da ovakve rezolucije doprinose politikama sjećanja kojima se potiče pomirenje, a ne podjela ili politička instrumentalizacija – ova rezolucija upravo je sve suprotno – stvorila je podjele unutar parlamenta te se koristi za čistu političku instrumentalizaciju”, rekao je Bosanac.

On je prije nekoliko dana, zajedno s kolegama iz S&D-a i Renew Europe potpisao i pismo predsjedniku Odbora za predstavke u kojem su naveli cijeli niz propusta koji su učinjeni prilikom samog rada na rezoluciji, stoji u priopćenju.

Članovi Zelenih, S&D-a i Renew Europe izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji je vođen postupak donošenja kratke rezolucije, koja prema članku 233(2) Poslovnika mora biti rezultat konsenzusa ili široke većine jer ne dopušta amandmane ni podijeljena glasovanja.

Podsjetili su kako smjernice PETI-ja dodatno obvezuju izvjestitelje iz sjene na dogovor oko konačnog teksta, što je ključno za osjetljive povijesne teme. Tijekom pregovora zatraženo je pojašnjenje izjava slovenske zastupnice Romane Tomc, potpredsjednice EPP-a, koja nije članica PETI-ja, a tvrdila je da je rezolucija napisana u njezinu uredu i da je predstavku podnio netko u njezino ime.

Odbor EP-a za predstavke (PETI) poseban je u proceduralnom smislu jer je to jedini odbor koji formalno i strukturirano komunicira izravno s građanima EU-a. Za razliku od većine odbora koji se bave zakonodavstvom, PETI je jedini odbor kojem se građani EU mogu izravno obratiti podnošenjem predstavki, a i redovno poziva podnositelje predstavki na saslušanja, što omogućuje direktan dijalog s građanima. Ovo proizlazi iz članka 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

PETI odbor ne radi primarno na zakonodavnim prijedlozima već se bavi nadgledanjem provedbe zakonodavstva EU-a i provjerom kršenja prava građana od strane država članica. Kao odgovor na predstavku, odbor može usvojiti kratku rezoluciju, kojom izražava stav Parlamenta o konkretnom pitanju, ali u odnosu na klasične parlamentarne rezolucije, kratke rezolucije PETI odbora često se brže sastavljaju i usvajaju, što se, ukazuju u uredu eurozastupnika Bosanca, ponekad koristi i u političke svrhe.

Fena / Visoko.co.ba