Put u EU: Sve je manje građana spremnih čekati bolja vremena

Dan Evrope BiH obilježava kao zemlja kandidat za članstvo u EU. Mnogo posla je ostalo do pridruživanja evropskoj porodici i ispunjenja 14 prioriteta baziranih na vladavini prava i borbi protiv korupcije. Urađenim se ne možemo pohvaliti. Možda vremena ima, ali je sve manje građana spremnih čekati bolja vremena. Standardi EU-a su jasni, program integrisanja na čekanju, a politički kompromis nerazvijen.

U poređenju sa prethodnim periodom, nismo mnogo postigli na putu evropskih integracija. Toga smo svjesni i mi, ali i zvaničnici EU-a koji su nam dodijelili kandidatski status.

„Ovo je odluka za narod Bosne i Hercegovine. Politički lideri sada mogu ovu ambiciju pretočiti u stvarnost kroz provođenje odlučnih reformi“, kazao je Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Osim političke volje potrebno je uložiti i veći napor da bismo ciljeve ostvarili, a građane koji su odavno izgubili nadu – ohrabriti. Reforme nisu bezbolne, ali su neophodne.

„U protekloj godini je usvojen Zakon o javnim nabavkama, koji je dobio mnogo kritika od civilnog društva i drugih aktera. Druga bitna tema na koju smo potrošili godinu dana je Izborni zakon – erije neuspjelih pregovora. Na kraju je rezultiralo nametanjem odluke visokog predstavnika“, navodi Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija.

Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU-a, podsjeća da smo imali izbore u Mostaru i uradili pripreme za reformu javne uprave, ali je sve to jako nedovoljno: „Sve što smo trebamo da uradimo dok nas neko ozbiljno ne shvati kao zemlju koja može da počne da pregovara sa EU-om – jeste da počnemo otvarati poglavlja EU AKIA“.

Odavno je na čekanju set zakona iz oblasti vladavine prava – izmjene Zakona o VSTV-u, Zakon o sudovima, Zakon o sprečavanju sukoba interesa, bez kojih nema ni borbe protiv korupcije. U nekim oblastima smo čak i nazadovali. U prošloj godini imamo samo jednu optužnicu za visoku korupciju. Oblast ljudskih prava – posebna je priča.

„Vidimo da se nove teme nameću, kao što je kriminalizacija klevete. Ja sam siguran – da se sada radi neko revidiranje 14 prioriteta, ovo bio bio 15.“, dodaje Kanlić.

Za razliku od drugih zemalja regije koje su na istom putu najmanje smo pripremljeni za članstvo. Jedan od razloga je i drugačiji odnos EU-a prema BiH zbog naših karakteristika kao postkonfliktne zemlje i podijeljenih nadležnosti.

„Ako se sjetite policijske reforme, ustavnih reformi, zatvaranja OHR-a, koordinacionog mehanizma – EU nije imala iskustvo s tim. I ako uspije napraviti politiku koja će Srbiju i naše susjede povući prema EU, onda se možemo nadati kvalitetnijoj svakodnevnici u BiH i da se naši političari krenu baviti time“, objašnjava Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

U Direkciji za evropske integracije, ipak, ohrabreni su dosadašnjim rezultatima Vijeća ministara BiH: „Tako su npr. usvojeni Strategija borbe protiv organiziranog kriminala (prioritet 7) i Akcijski plan za provođenje Strategije u području migracija i azila za period 2021. – 2025. godina (prioritet 8), potpisan je Pravilnik o radu Nacionalne/zajedničke kontakt-tačke za saradnju sa EUROPOL-om (prioritet 7), utvrđen je prijedlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama (prioritet 12), nastavljen je rad na izradi Programa integriranja BiH u EU (prioritet 2), dostavljene su izmjene i dopune Zakona o VSTV-u u proceduru utvrđivanja prijedloga (prioriteti 4 i 6)…“.

Više od dvije trećine građana izrazili su opredjeljenje da žele biti dio EU-a. Dok gube strpljenje čekajući da se to desi, sve su odlučniji otići iz BiH. Jer je između želja i mogućnosti veliki jaz.

Visoko.ba/federalna.ba