Promovirana knjiga “Svih 7 najviših vrhova kontinenata”

U prostorijama općine Vareš održana je promocija knjige Naima Logića –Svih 7 najviših vrhova Kontinenata,a kojoj su nazočili brojni planinari I ljubitelji prirode iz Vareša,Breze,Visokog,Viteza,Zenice,Novog Travnika,Kaknja…Naim Logić je prvi državljanin BiH koji je uspio izaći na najviše planine svih 7 kontinenata svijeta i time kompletirao, među planinarima veoma cijenjeni izazov “Sedam vrhova” (“Seven Summits Challenge”). O kolikom podvigu,uspjehu,rekordu…se radi,govori podatak da je ovaj izazov ustanovljen 1985. godine, a za ovih 30 godina uspjelo ga je kompletirati svega oko 400 ljudi,iz cijelog Svijeta.

Godine 1974. Naim je bio polaznik Sarajevske škole alpinizma, a 1976. je stekao zvanje registrovanog alpiniste. Dobitnik je Zlatne značke Planinarskog saveza BiH i specijalnog priznanja Sportskog saveza BiH. Osim što je istaknuti planinar i alpinista, Naim Logić je i doktor elektrotehničkih nauka. Trenutno živi i radi u Feniksu u Arizoni.

Na put po krovovima kontinenata svijeta dug 9 godina i 11 dana krenuo je od Akonkagve (6.962 m – Južna Amerika) i Kilimandžara (5.895 m – Afrika), te na skijama od Elbrusa (5.642 m – Evropa) i Denalija (6.194 m – Sjeverna Amerika) stigao 2012. godine i do Mt. Everesta (8.850 m – Azija) najviše planine svijeta.

Svoj put iz srca Bosne i planine Perun, na koju je izašao kao šestogodišnjak, opisao je u knjizi “Od Peruna do Everesta” i koju je objavio prije dvije godine. Međutim, na vrh planine se ne može ’pasti s neba’. Za kompletan ugođaj osvajanja vrha planine, pristup vrhu i povratak s vrha izuzetno su važni. Kako Naim u knjizi kaže: “Osvajanjem vrhova čovjek hrani vlastiti ego, a putovanjima do vrhova hrani svoju dušu”. Dok je fokus prve knjige bio na prednostima koje donosi aktivnost u planini, knjiga “Svih 7 Najviših Vrhova Kontinentata” pojašnjava šta u kompletnom doživljaju planine predstavlja pristup vrhu.

Slijedio je uspon na Piramidu Karstens (4.884 m – Australazija) u srcu džungle Papue naseljene poludivljim plemenima sa posjetom mjestima za koja mnogi od nas nisu ni čuli da postoje. Kulminacija je bila ovogodišnji izlazak na Mt. Vinson (4.897 m – Antarktik) u ambijentu iskonske ljepote netaknute prirode sa nepreglednim zaleđenim prostranstvima na koje ljudska noga još nije ni kročila.

Dr. Logiću, šta nam mozete reći sada nakon što su se utisci sa ovog grandioznog projekta malo sredili?

Možda je najbolje dati par statističkih podataka koji govore o velicini ovog projekta. Za kompletiranje ovog projekta obavio sam 57 letova avionom i tom prilikom u zraku boravio 273 sata, odnosno blizu 12 dana. Tom prilikom sam preletio 193.706 km što je ekvivalentno oblijetanju Zemlje blizu 5 puta (tačnije 4,83 puta). Ili – zbog ovih razloga van kuće sam boravio 174 noći (uglavnom pod šatorom – na ledu), što je blizu pola godine. Ili…

• Šta vas toliko ’vuće’ u planinu?

Svakodnevni život postaje sve brži i vodi nas u jedno donedavno nepoznato stanje – stanje napetosti i stresa. Mnogi su pravilno uočili da fizička aktivnost dovodi do psihičke relaksacije. Da ne ulazim u medicinska i fizioloska pojašnjenja, ali je poznato da fizička aktivnost popravlja raspoloženje, bistri um i stvara osječaj sreće. Ako se, uz to, ta aktivnost obavlja u prirodi i planini na čistom zraku uz cvrkut ptica i huk planinskih potoka, svi pobrojani pozitivni efekti se još multipliciraju.Planina je već odavno postala dio mene. Planina je stil i način mog života!

• Kako uskladiti ovu aktivnost sa radnim obavezama?

Mislim da odlazak u planinu i rad na radnom mjestu nisu uopšte u koliziji – čak bih rekao da jedno drugog upotponjuju. U svemu što radim, ja dajem maksimum od sebe. Na primjer, intenzivno i efikasno radim i vise od 40 radnih sati sedmično, i nakon nekog vremena se zamorim i uželim odlaska u planinu da ponovo ‘napunim svoje baterije’. U planini se osvježim i mentalno pročistim od stresa i pun radnog elana vratim na posao gdje sam nakon toga znatno efikasniji i kreativniji. Dakle, teško da mogu bez jednog ili drugog! Jer izabrao sam i profesiju gdje mi rad predstavlja zadovoljstvo, profesiju koja je puna izazova i nerijesenih tehničkih problema.Uspijete li naći optimalan balans izmedju ovih aktivnosti, možete dosta postići na oba polja: i u struci i u planini. Ja sam, na primjer, stekao doktorat nauka, napisao dvije stručne knjige i blizu 70 naučnih i stručnih radova, a u isto vrijeme izašao na najvišu tačku svijeta i krovove svih kontinenata svijeta.

• Sve ovo izgleda isuvise jednostavno. Ima li tu jos ‘nešto’ što nam niste spomenuli?

Da, bitna karakteristika vašeg karaktera trebala bi da bude radoznalost!Usudio bih se reći da je radoznalost definisala cijeli moj zivot: od obrazovanja i naučno-istraživačkog rada do aktivnosti u planini.Dozvolite mi da i ovo dodam:

U prirodi vladaju prirodni zakoni. To su jednostavni i stabilni zakoni. Tu nema mjesta za laži, dvoličnost, nedosljednost, podmetanju, zlobi, zavisti,licemjerju,… Čestim odlascima u planinu čovjek neosjetno poprima te osobine prirode i time izgradjuje pozitivne crte svog karatera kao što su: postojanost, širokogrudnost, druželjubivost, smirenost, plemenitost, samokontrola, samopouzdanje i vjera u vlastite snage i mogućnosti. Time planinari postaju snažne i postojane ličnosti, ljudi svjesni svojih vrijednosti.

Dr. Logiću, velika Vam hvala za odvojeno vrijeme za ovaj intervju.

Hvala i Vama za interes za moje aktivnosti.