Profesor Ganić nastavlja aktivnosti na zaštiti i promovisanju tradicionalnih mesnih proizvoda visočkog kraja

Već više od deset godina je prošlo kako su započete, odnosno u posljednje dvije godine intenzivirane aktivnosti na zaštiti i dobijanju oznake geografskog porijekla za “Visočku pečenicu”. Formirano je udruženje i trenutno se koncentrišu aktivnosti u smjeru prema Agenciji za sigurnost hrane BiH, koja je nadležna za cjelokupan proces dobijanja oznaka za prehrambene proizvode.

Prema riječima prof.dr Amira Ganića, koji već deceniju u naučnom pogledu intenzivno radi na ovom proizvodu, za očekivati je da će se u narednoj godini ove aktivnosti finalizirati. Pored toga što je vrlo izvjesno da će se ovaj tradicionalni mesni proizvod visočkog kraja, uz brojne pokušaje opstrukcija zaštititi, prof. Ganić se ne zaustavlja na tome. On i dalje vrijedno radi na drugim, također tradicionalnim proizvodima koji dolaze sa nase općine. Naime, posljednja dva dana, prof. Ganić sa svojim saradnicima sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo, boravi na naučnom savjetovanju o biotehnologiji koje se održava na Agronomskom fakultetu u Čačku.

“Aktivnosti na zaštiti “Visočke pečenice” teku određenom dinamikom i taj proces je nezaustavljiv, s toga je vrijeme da se studioznije posvetim drugim, također našim tradicionalnim mesnim proizvodima kao što su: Visočki sudžuk, Visočka ovčija stelja, Visočki pirjan, Visočka kaurma, itd.”, napominje prof. Ganić.

U proteklom periodu sam putem nekoliko diplomskih radova studenata kojima sam mentor, radio istraživanja na našem “Visočkom sudžuku” i na temelju toga, napisao jedan naučni rad koji sam prezentovao na ovom naučnom savjetovanju. Ovo su pionirska istraživanja pri čemu se po prvi put u naučnim krugovima spominje kao “Visočki sudžuk”, navodi prof.Ganić.

Ovo je također projekat koji će imati višegodisnju dinamiku u pogledu istraživanja i zaštite ovog tradicionalnog proizvoda. No, bez obzira na to, moja je životna i naučna misija da radim na istraživanju, a istovremeno i na promociji naših visočkih vrijednosti, naravno, prije svega u okviru svoje struke ali i u širem kontekstu gdje budem mogao dati doprinos. Priliku sam iskoristio da u slobodno vrijeme upoznam bogatu historijsku i kulturnu baštinu grada Čačka, posjetivši Narodni muzej, Konak Obrenovića i Hram Vaznesenja Hristovog iz XII vijeka, koji je poznat po tome što je prema historijskim zabilješkama više od deset puta se kroz istoriju transformisao iz crkve u džamiju i obrnuto.