NaslovnicaPreporukaProcvat govor...

Procvat govora mržnje tokom pandemije COVID-19

Piše: Amina Kolašinac

Govor mržnje je od davnina pa sve do danas prisutan među ljudskom populacijom, međutim, tokom pandemije COVID-19 doživio je svoju naglu ekspanziju. Nažalost, nakon što se pojavila pandemija koronavirusa, zajedno s njom je došlo mnoštvo tačnih i netačnih informacija, i sa sobom je donijela infodemiju kojom je otežan pronalazak pouzdanih izvora i savjeta koji bi mogli biti korisni prilikom zaštite javnog zdravlja. Mnogobrojne dezinformacije i razne teorije zavjera o novom virusu širile su se munjevitom brzinom a naročito putem online medija i društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Instagrama i platformi za komunikacije kao što su Viber, Messenger i WhatsApp. Međutim, ono što je evidentno, i nemoguće izbjeći jeste govor mržnje na online platformi koji je prisutan u komentarima na objavama o koronavirusu i naročito usmjeren prema pojedincima.

Negativni komentari ispod članaka o COVID-19 pandemiji

Istraživanja su pokazala da komentari mogu da utiču na mišljenje i stavove publike, a naročito na interpretaciju informacija u članku koji se komentariše i utiču na kredibilitet vijesti. Upravo negativni komentari koji se pojavljuju ispod različitih vijesti i tekstova zapravo mogu uticati na smanjenje kredibiliteta objavljenih informacija, a u ovom slučaju zvaničnih izjava domaćih i svjetskih aktera, a time ugroze i zdravlje ljudi. Svakako da uticaj komentara ovisi o ubjeđenjima i stavovima publike, međutim, ukoliko se na jednom mjestu nađe veliki broj sličnih komentara koji propagiraju govor mržnje ka vlastima, medicinskim ustanovama i sl., to može uticati na jačanje određenih negativnih i pogrešnih stavova onih koji u njih vjeruju.

Stigmatizacija i govor mržnje ka oboljelim i migrantima

Naime, otkako se pandemija proširila širom planete Zemlje, stiče se utisak da se počeo oslobađati val mržnje, ksenofobije, žrtvovanja i zastrašivanja na globalnom nivou. Društvena stigma u kontekstu zdravlja podrazumijeva negativnu povezanost između osobe ili grupe ljudi koji imaju karakteristike i određenu bolest. U epidemiji, to može značiti da su ljudi etiketirani, stereotipizirani, diskriminirani, tretirani odvojeno i / ili doživjeli gubitak statusa zbog opažene veze s nekom bolešću.

U vodiču za sprječavanje i rješavanje društvene stigme povezane s korona virusnom bolešću 2019. (COVID-19) koji su izradili UNICEFSvjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), piše da stigma može potkopati socijalnu koheziju i ubrzati moguću socijalnu izolaciju grupe, što bi moglo doprinijeti situaciji u kojoj se virus može širiti čak i više. To može rezultirati ozbiljnijim zdravstvenim problemima i poteškoćama u kontroli izbijanja bolesti. Razumljivo je da u javnosti postoje zbunjenost, tjeskoba i strah. Nažalost, ti faktori potiču i štetne stereotipe, piše u vodiču, gdje se još navodi da stigma može nagnati ljude da sakriju bolest da bi izbjegli diskriminaciju, spriječiti ljude da odmah traže zdravstvenu zaštitu i obeshrabriti ih da usvoje zdravo ponašanje.

Nije tajna da su se naročito u ovom periodu proširili negativni stavovi prema migrantima i izbjeglicama gdje su postali postali zlostavljani kao izvor virusa i gdje im je uskraćen pristup liječenju. U izvještajima o govoru mržnje usmjerenim protiv migranata, izbjeglica i azilanata potvrđena je diskriminatorna zabrana tim ljudima da pristupe trgovinama i privatnom smještaju. Kako to i inače biva, predrasude su i ovaj put stavljene u prvi plan, pa su zahvaljujući njima, migranti okrivljivani da su prenosnici virusa COVID-19. Određeni dužnosnici su upozorili građane Bosne i Hercegovine da ne komuniciraju s migrantima, što je pojedincima dalo opravdanje da se ponašaju na diskriminirajući način. Primjer toga je plakat koji je stajao na ulaznim vratima Robota u Bihaću, na kojem je pisalo “Imigrantima nije dozvoljen ulazak u tržni centar “.

Dakle, u samom početku pandemije, stigmatizacija i diskriminacija te širenje govora mržnje bila je u velikom porastu, upravo zbog otkrivanja ličnih podataka zaraženih osoba. Osobe koje su testirane i bile pozitivne na virus, osobe u samoizolaciji, pa čak i one koje blisko sarađuju s osobama koje bi mogle biti pozitivne, poput medicinskog osoblja, bile su izložene prijetnjama, govoru mržnje na društvenim mrežama i deložacijama.

Spomenut ćemo jednu situaciju koju su lokalni portal prenosili u martu protekle godine. Objavili su priču o ženi iz Lukavca koja je radila na brodu i bila jedan od prva dva pacijenta pozitivna na COVID-19 u Tuzlanskom kantonu. Neposredno nakon objavljivanja vijesti o njenom stanju, pokrenut je talas stigmatizacije i govora mržnje na društvenim mrežama. Bez obzira na to što je zaražena pacijentica poštovala sve preporučene mjere samoizolacije, nakon simptoma bila je hospitalizovana a pri otpuštanju iz bolnice, njeni stanodavci su je spriječili da se vrati u svoj iznajmljeni stan. Međutim, organi vlasti imali su odlučujuću ulogu u sprečavanju daljeg zlostavljanja. Ministarka zdravlja Tuzlanskog kantona uputila joj je javnu pohvalu kao primjer kako neko treba reagovati i ponašati se ako dođe iz inostranstva ili ima bilo koji simptom zaraze.

Institut za strateški dijalog

Kroz proteklih osamnaest mjeseci globalnog karantina, došlo je do sve većeg angažmana u toksičnom online koktelu ekstremističkog materijala u rasponu od terorističkog sadržaja do teorija zavjere i dezinformacija.

Jacob Davey iz Instituta za strateški dijalog (ISD), za Guardian Media Group koja je globalna novinska organizacija, rekao je da su studije već pokazale da je tokom 18 mjeseci globalnog karantina “došlo do širenja štetnih i zabrinjavajućih aktivnosti na internetu” tokom pandemije, s uticajem koji je nemoguće predvidjeti.

“Ono što smo vidjeli su dokazi porasta online aktivnosti u širokom spektru ekstremističkih pitanja tokom izolacije. To nije samo teroristički materijal, već široki koktel šteta na internetu, jer su ljudi provodili više vremena u zatvorenom prostoru”, rekao je Davey.

Studija Instituta za strateški dijalog, koja proučava ekstremizam širom svijeta, pokazala je da je sadržaj na desničarskim ekstremističkim stranicama i grupama u Kanadi prošle godine porastao za 33,7 % na Facebooku, dok su objave na oglasnoj ploči 4Chan porasle za 66,5 %.

Teroristički sadržaj bio je samo jedan od “koktela štete” s kojim su se ljudi bavili, rekao je Davey, tvrdeći da su objave na desničarskim ekstremističkim forumima, na primjer, uzimale širok spektar štetnog sadržaja. “To uključuje teorije zavjere, govor mržnje i dezinformacije, a ne samo rasprave o nasilnim aktivnostima.”

 

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.

 

 

Visoko.co.ba/Global Analitika

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.