Privredni subjekti sa područja Topuzovog polja najavljuju tužbu protiv Općine Visoko

Već smo ranije pisali o problemu projekta Centra za upravljanje otpadom koji je pokrenula Općina Visoko. Nakon objavljenog Javnog poziva nosioci izrade dokumenta do izdavanja urbanističke saglasnosti su firme “Saraj Inženjering” d.o.o Sarajevo i “E-nova” d.o.o Sarajevo.

Prvobitni plan je bio saniranje Očaza i na postojećoj površini, njenom jednom dijelu sanirane plohe, da se izvrši izgradnja. Opravdanost ove odluke Općina vidi u tome da bi se nakon razvrstavanja otpada tek manje količine odvozile na regionalnu deponiju Mošćanica, a samim tim i smanjila godišnja budžetska izdvajanja za ovu svrhu. Međutim mještani MZ Zimča izrazili su sumnju i nepovjerenje u dobre namjere Općine pa se prešlo na plan “B”.

Uslijedio je odlazak u Konjic gdje su se mještani MZ Radovlje i Tujlići, njih pedesetak, upoznali sa radom jedne takve pretovarne stanice. Konzorcij u međuvremenu mijenja dio tehničke dokumentacije i predlaže se nova lokacija, Stočna pijaca ili k.č broj 52 KO Kraljevac. Opet se pristupili Javnoj raspravi u Općini. Međutim ovoga puta stiže zvanično protestno pismo Savjeta MZ Topuzovo polje i predstavnika firmi “PAK Rampart”, “Muzuri”, “Asfaltgradnja” i “ED-EN”.

Nakon ovog gesta Savjeta MZ Topuzovo polje i privrednika koji imaju firme na ovom području i koji zapošljavaju veliki broj radnika stiglo je u najmanju ruku interesantno reagovanje Općine. Predstavnici vlasti smatraju da su primjedbe nejasne i neutemeljene, a otišlo se i korak dalje pa je privrednicima spočitano da su i oni sami zagađivači prostora i da trenutno oko njihovih firmi postoje neuređeni otpadi sekundarnih sirovina!? Svjesno ili nesvjesno zanemarena je činjenica da ove firme čiji kapital se mjeri u milionskim iznosima imaju uredne sve potrebne okolišne i svake druge dozvole.

Zbog svega navedenog vlasnici privrednih subjekata sa područja Topuzovog polja najavljuju tužbu protiv Općine Visoko. Pozivajući se pri tome i na negativne primjere iz gradova Tuzla, Travnik pa čak i Konjic koji je Visokom služio kao primjer, gdje se ovakav vid rješenja problema sa otpadom pokazao kao loš i finansijski neisplativ.

Sa druge strane Općina zanemaruje njihove razloge zbog čega ne bi Centar za upravljenje otpadom trebao biti u Topuzovom polju i nasuprot tome obznanjuje kako je obezbjeđeno već 200.000KM iz granta sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, te 30.000KM granta sredstava Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK. A uz sve to navodno je obezbjeđena i međunarodna donacija i kreditna sredstva Vlade Slovenije čime je finansijska konstrukcija za izgradnju CUO u potpunosti zatvorena.