Predstavljena publikacija ‘Vodič kroz javne biblioteke BiH’

Publikacija pod nazivom ‘Vodič kroz javne biblioteke Bosne i Hercegovine’ predstavljena je danas u okviru obilježavanja 75. godišnjice Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Taj Vodič oslikava bibliotečku djelatnost koja je uvijek pratila društvo i društvene promjene, njegov razvoj i učestvovala u njemu.

Osnovni izvor podataka, kazao je direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina, bio je anketni list upućen svim javnim bibliotekama, a koji je sadržavao identifikacijske podatke o biblioteci, njenom osnivanju, prostoru, opremi, kadrovima, fondovima, katalozima, korisnicima, edukacijama zaposlenih i korisnika, posebnim aktivnostima.

– Vodičem su predstavljene i obuhvaćene javne biblioteke u BiH, a veliki broj bibliotekara i bibliotečkih djelatnika učestvovao je u pripremi. Sa svim navedenim podacima dobili smo realnu sliku stanja u javnim bibliotekama u BiH – kazao je Ovčina.

Neke biblioteke iz Republike Srpske nisu odgovorile na upitnik, ali, kako je kazala recenzent publikacije Amra Rešidbegović, uzeti su njihovi identifikacijski podaci sa interneta, što je za pohvalu.

Rezultati pokazuju da je poseban napredak postignut u edukaciji bibliotečkih kadrova, navela je ona, bez obzira na to što mnogi bibliotekari čak i ne primaju plate.

– Imamo nevjerovatan rast broja naučnih zvanja bibliotekara. Godine 2006. bilo ih je 14 a danas ih je 270. Također, više od 1.000 ih je polagalo stručne ispite nakon formalnog obrazovanja – rekla je Rešidbegović.

Rečeno je da zbog nemara lokalnih vlasti vrijedni bibliotekari nastoje prevazići probleme, jer su svjesni da je biblioteka izvor informacija.

Po riječima profesorice Filozofskog fakulteta UNSA Senade Dizdar, Vodič nije samo mapiranje stanja unutar biblioteka, to je više od vodiča, “svjedočanstvo onoga što se dešava u okviru jedne profesije, a s druge strane svjedočanstvo koje govori o statusu djelatnosti, što je od iznimne važnosti za sav sektor kulturne baštine”.

Kazala je da biblioteke, knjižnice, ni na koji način ne bi trebale biti nešto što su samo knjige, i u kojima se dolazi samo po knjige, nego mjesto u koje se dolazi po informaciju.

– Ta informacija ne samo da je važna za naš život, cjeloživotno učenje, nego za svakodnevne potrebe. Biblioteka postaje platforma za ulazak u svijet informacija, ravnopravan partner u odlučivanju i informiranju lokalnih zajednica – kazala je ona.

Zajednički je stav da lokalne zajednice, oni koji odlučuju o bibliotekama, moraju uložiti dodatne napore da se biblioteka prepozna kao vrlo važno mjesto za širenje informacija, ne samo vezano za nauku i kulturu, nego i način življenja i prevazilaženja digitalnog jaza.

Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena