Upečatljiva freska mrtve prirode koja podsjeća na pizzu pronađena je među ruševinama drevnih Pompeja, iako se čini da u jelu nedostaju dva bitna sastojka – paradajz i mocarela – a da uključuje predmet za koji se pretpostavlja da je ananas.
Freska, koja datira 2.000 godina unazad, ukazala se tokom iskopavanja u oblasti Regio IX arheološkog parka Pompeja, koji je blizu Napulja, rodnog mjesta pizze. Slika je bila na zidu dijela za koji se vjeruje da je bio hodnik kuće u kojoj se nalazila pekara u aneksu.
Čini se da freska prikazuje okrugli focaccia – kruh na srebrnom poslužavniku koji služi kao podloga za različito voće, uključujući šipak i možda hurmu.
Međutim, moguće je da je “ananas” na tanjiru nešto sasvim drugo, jer je prvi Evropljanin koji je naišao na ovo voće bio Kristofor Kolumbo u Gvadalupu 1493. godine. Stručnjaci kažu da je kruh začinjen začinima ili moretumom, biljnim sirnim namazom koji su jeli stari Rimljani. Pored njega je pehar vina, uz sušeno voće, hurme, nar i vijenac žutog arbutusa.
Smatra se da je mrtva priroda inspirisana grčkim ritualom gostoprimstva Ksenije, pa je poslužavnik predstavljao poklone koji su se nudili gostima kao dio tradicije koja datira iz helenističkog perioda. Takve slike bile su rasprostranjene u domovima drevnih Pompeja i obližnjeg Herkulaneuma, koji su oba zbrisana sa zemlje kada je Vezuv eruptirao 79. godine naše ere.
Međutim, neobično je da je pronađena upravo takva fresku koja sadrži ilustraciju focaccie. Gabriel Zuchtriegel, direktor arheološkog parka Pompeji, rekao je da izgleda da freska odražava kontrast između “štedljivog i jednostavnog obroka” i “luksuza srebrnih poslužavnika i prefinjenosti umjetničkih i književnih prikaza”.
„Kako da ne pomislimo, u tom smislu, na pizzu, koja je također nastala kao jelo „siromašnih“ južne Italije, a koja sada vlada svijetom i služi se u restoranima sa zvjezdicama”, rekao je on.
Napulj je dom margarite, tradicionalne pizze koja se sastoji od jednostavne mješavine paradajza, mocarele, svježeg bosiljka i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a sama pomisao da se na nju stavlja voće razbjesni mnoge Talijane. Ali ne toliko i Ginu Sorbilla, vlasnika jedne od najstarijih picerija u Napulju, koji je uvjeren da je slika na fresci u Pompejima, u stvari, pizza. „U drevnim Pompejima već smo znali da postoje oblici tankog hljeba, koji se pravi od žitarica, vode, soli i možda piva kao dizača tijesta“, rekao je. “Onda bi je možda prelili povrćem ili tadašnjom ribom… to je bio drevni oblik pizze.”
Dodao je da se voće moglo smatrati više glavnim jelom tokom starog rimskog perioda. Kada je u pitanju voće na pizzi u moderno doba, rekao je: “Možete koristiti voće, na primjer smokve ili jagode, ako je slatka pizza.” Ali na pitanje da li je freska riješila prepirku oko ananasa na pizzi, Sorbillo je odgovorio odlučno: “Ne.”
„Ukusi su ukusi“, dodao je. “Mi pravimo tradicionalnu pizzu i nikada ne bismo koristili ananas.”
Procjenjuje se da je erupcija Vezuva ubila oko 2.000 ljudi. Ruševine su otkrivene u 16. vijeku, a prva iskopavanja su počela 1748. godine.
Iskopavanja na Insula 10 u Regio IX, gradskoj četvrti koja je imala klastere kuća, radionica i pekare, počela su u februaru. Skeletni ostaci tri žrtve, dvije žene i djeteta, pronađeni su u maju u pekari, gdje su, kako se pretpostavlja, potražili sklonište. Pronađeni su i zidovi sa freskama na kojima je mitska scena Apolona i Dafne na jednoj, te Posejdona i Amymone na drugoj. Posmrtni ostaci još dvije žrtve, za koje se vjeruje da su dva muškarca u srednjim 50-im godinama, pronađeni su u drugom dijelu lokacije sredinom maja. Vjeruje se da su muškarci poginuli u zemljotresu koji je pratio erupciju Vezuva. Smatra se da je jedan podigao ruku u pokušaju da se zaštiti od zida koji pada. U blizini su pronađene perle sa ogrlice i šest novčića, dva datiraju iz sredine II vijeka prije nove ere.
Italijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano rekao je da Pompeji “nikada ne prestaju da iznenađuju”. “To je škrinja s blagom koja uvijek otkriva nova bogatstva”, dodao je.
Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.