Od deset zemalja s kojima BiH bilježi najbolju pokrivenosti uvoza izvozom tek su dvije članice EU-a, i to Španija i Luksemburg. Tri zemlje članice su sporazuma CEFTA i to Kosovo, Crna Gora i Albanija.
Enormno visok uvoz obilježje je bh. privrede još od završetka rata 1995. godine. S glavnim trgovinskim partnerima iz EU-a i Zapadnog Balkana bilježimo konstantan deficit, ali postoji i niz zemalja s kojima BiH ostvaruje značajan suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Afganistan, Albanija, Egipat, Alžir i Kosovo samo su dio ove grupe zemalja u koje bh. firme izvoze značajan broj proizvoda metalne i hemijske proizvodnje, municije, obrađenog drveta i sjedala.
Od Španije do Emirata
U prvih devet mjeseci 2015. godine BiH je u trgovinskoj razmjeni s Crnom Gorom, Kosovom, Alžirom, Egiptom, Afganistanom, Albanijom, Luksemburgom, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Španijom zabilježila suficit od 459,8 miliona KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Od toga, najveći dio se odnosi na Crnu Goru s kojom, ponajviše zbog izvoza električne energije, BiH ima suficit od 176,8 miliona KM. Odlične rezultate bh. firme postižu i na Kosovu, što je rezultiralo suficitom od 97,5 miliona KM.
Od deset zemalja s kojima BiH bilježi najbolju pokrivenosti uvoza izvozom, tek su dvije članice EU-a, i to Španija i Luksemburg. Tri zemlje članice su sporazuma CEFTA i to Kosovo, Crna Gora i Albanija.
Komentirajući ove podatke, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Jasmina Osmanković kaže da oko 87 posto izvoza iz BiH otpada na članice EU i zemlje članice CEFTE.
– Istovremeno, ove dvije grupe zemalja u uvozu su participirale sa oko 73 posto – kaže Osmanković.
Činjenica da tek s malim brojem zemalja EU-a ostvarujemo suficit, zabrinjava, i to pogotovo u kontekstu težnji BiH da postane punopravni član najvećeg tržišta na svijetu, tvrdi Zlatko Hurtić. Komentirajući činjenicu da suficit ostvarujemo sa zemljama poput Alžira, Egipta, Afganistana i ostalih, on kaže da domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna na međunarodnom tržištu.
– Dio “krivice“ pada i na slabu organizaciju i promociju izvoznih mogućnosti naše zemlje ali i nedovoljno razvijen sistem standarda za izvoz, i to posebno u zemlje EU-a – objašnjava Hurtić.
Put reformi
Zemlje s kojima BiH ostvaruje suficit ujedno su i one s kojima ne bilježi značajniji obim trgovinske razmjene. Ovo otkriva širu sliku stanja bh. privrede jer države s kojima BiH bilježi najveći obim trgovinske razmjene ujedno su i one s kojima ima najveći deficit. U prvih deset mjeseci 2015. u trgovinskoj razmjeni s Evropskom unijom BiH bilježi deficit od 2,8 milijardi KM a u trgovini sa zemljama CEFTA-e deficit od 514 miliona KM.
Snažan izvoz na tržišta Afrike i Azije te pojedinih zemalja Balkana pozitivan je za domaću privredu. Međutim, važan iskorak za BiH bit će kada s glavnim trgovinskim partnerima počne ostvarivati suficit.
Ovi podaci, prema mišljenju Hurtića, upućuju na zaključak da bh. ekonomija još nije ni izbliza spremna izdržati sve konkurentske pritiske zajedničkog tržišta te bi članstvo u EU u ovom trenutku donijelo više ekonomskih šteta nego koristi.
