Plan reformi iz BiH do Brisela neće stići

Tuzlanski, Srednjobosanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton odbili su dati punu saglasnost na reformsku agendu neophodnu za Plan rasta i prvu tranšu evropskog novca. Vlast je brzo odgovornost adresirala na SDA, a oni odgovorili – nije blokada, već reakcija adekvatna sadržaju Nacrta u kojem je primjena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ograničena na dio teritorije, raspodjela grantova diskriminirajuća i sve to bez termina ‘državno’.

Ionako zakašnjeloj agendi ni dodatni rok Evropske komisije nije pomogao. Nakon intenzivnih pregovora, Radna grupa je sa obećavajućih 98 posto usaglašenosti u posljednji čas ostala samo na uslovnoj saglasnosti. A, to za Plan rasta nije dovoljno.

„Nažalost, unatoč svim naporima i podršci koju smo dobili od evropskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom evropskom putu“, izjavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH).

Kočnica je povučena Tuzlanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. Premijerima, osim uslovne saglasnosti, zajednička je i stranka – svi su kadar SDA. Za vlast je to jasna poruka.

„Ne vjerujem dok ovo pišem, ali SDA je posredstvom svoja 4 kantonalna premijera odbila podržati Plan reformi iz Plana rasta. Odlučili su u SDA da zakoče evropski put i uskrate novac građanima i firmama u cijeloj BiH“, izjavio je ministar komunikacija i prometa Edin Forto (NS).

U kantonima druga strana priče. Optužbe i etiketu kočničara odbacuju. Kažu – nije do politike, ni stranke. Manjkavosti teksta Nacrta presudile su odluci i uslovnoj podršci.

„Tamo gdje su nadležnosti ministara Vijeća ministara BiH i ministarstava, to je ovim usaglašavanjem, naročito iz RS-a, sve vraćeno na entitetski nivo, što nije uredu. Ili, recimo, kod samih obrazloženja određenih stavki – gdje je ‘nacionalno’ ili ‘državno’, da se briše“, kaže premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA).

Na kraju roka, Plan rasta propao, ali su detalji izašli na vidjelo. U zajedničkom saopćenju premijeri ukazuju na sporne izmjene.

Tvrde, u konsultaciji s predstavnicima RS-a brisane su ili dodane odredbe po njihov želji kao rezultat različitih ultimatuma. Pa je tako planirano brisanje dvije neusaglašene reforme koje žele nazad. Ustavni sud i entitetski veto. Ono što zvaničnici RS-a odbacuju. U projektima je zbog nacionalne vidljiva i ekonomska diskriminacija. Sve je upakovano u dokument i ponuđeno im bez prava na komentare i izmjene. Pa, između ostalog, traže:

– Vraćanje u dokument formulacije: Imenovane su sve ustavne sudije, a odluke Ustavnog suda se priznaju i primjenjuju u cijeloj zemlji.

– Engleski termin „national“ u smislu „državni“ za entitet RS je bio problem i traženo je u svim slučajevima da se briše, što je za nas neprihvatljivo i tražimo vraćanje tog termina u cijelom tekstu.

– Posebno je problematična tabela br. 146 koja sadrži indikativnu listu projekata kojom se omogućava finansijska podrška samo nekim kantonima i entitetu RS.

– Tražimo da se u svim aktivnostima gdje je na zahtjev predstavnika iz entiteta RS brisana neka državna institucija, poput npr. Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo sigurnosti, DEI…, a ubacivane institucije entiteta RS, vrate državne institucije.

Iste zamjerke navodi i Kolegij SDA. Podršku iskazuju premijerima s porukom da udovoljavanje RS-u ne može rezultirati reformama kakve su potrebne državi.

A, kako je državna koalicija preko noći krivce detektovala u Federaciji, iz RS-a slavodobitne reakcije.

„Problem je evidentno u političkim odnosima u FBiH i to unutar bošnjačkog političkog korpusa“, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).

Na kraju propalog usaglašavanja ne treba zaboraviti da je do jučer agendu kočila, a reforme blokirala RS. Jasno i otvoreno – s porukom da nema tog novca zbog kojeg bi se odrekli etnitetskog veta i pristali na popunjavanje Ustavnog suda. Dakle, Reformska agenda bi u svakom scenariju nepotpuna došla do Brisela.

„To je zaista ogromna šteta koja se nanosi svim građanima BiH. I sada je pitanje hoće li predstavnici evropskih institucija u jednom trenutku odlučiti da proces dodjele sredstava iz Plana rasta ide dalje, a da se da određeni vremenski ili reformski okvir unutar kojeg moramo završiti ta preostala dva ili tri pitanja“, navodi zamjenik predjsedavajućeg Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić (NiP).

Tako će zbog evidentne političke igre bh. lideri pred Evropsku uniju ponovo praznih ruku s molbom za razumijevanje. A, vozovi prolaze. BiH više ne može stići ni posljednji. Ovaj put cijena je samo 70 miliona eura. Ovim tempom, nema sumnje da je put trasiran do potpunog gubitka cijelog paketa od milijardu eura.

Visoko.ba/federalna.ba