Ko koči evropski put BiH? Tek nekoliko dana dijeli nas od ključne odluke Evropskog vijeća. Signali evropskih zvaničnika pomiješani. Od preporuke Evropske komisije do potencijalne blokade otvaranja pregovora na mjestu odluke – Evropskom vijeću. Zbog objave uglednog lista Politico, utihnuo je optimizam. Holandija i Danska od BiH mogle bi tražiti dodatne reforme. S druge strane, Milorad Dodik na udaru kritika lista Der Standard. Tempo usporen, zakon o Sudu BiH na čekanju, spas tražimo u geopolitičkoj i sigurnosnoj situaciji, koja u Evropi nije na zavidnom nivou.
Na pragu Brisela – od optimizma do zabrinutosti. U iščekivanju zelenog svjetla za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, ugledni list Politico dozira optimizam. Iako je preporukom ulaznicu u ruke dala Evropska komisija, rampu pred evropskim vratima mogle bi postaviti Holandija i Danska. Pozitivnim izvještajem izneneđeni, zahtjevi bi mogli biti pooštreni. Upozoravaju – žuto svjetlo na semaforu Evropskog vijeća nećemo tako lako zamijeniti zelenim, potrebne su dodatne reforme.
„Brojne zemlje EU-a, uključujući Holandiju i Dansku, upozoravaju da Evropsko vijeće ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo BiH za početak pristupanja pregovora, kao što je to Evropska komisija preporučila. Nekoliko zemalja EU-a zatražilo je pojašnjenje o iznenađujuće pozitivnom izvještaju za BiH“, navodi Politico.
Izvještaj pozitivan, ali kritike su neizostavne. Očekivano, upućene na adresu vladajućih u RS-u. Pred odlazak u Brisel šeta ruskim krajevima, uslovljava usvajanje zakona o Sudu BiH, ali preuzima i zasluge. Od evropskih zvaničnika traži konkretan datum za otvaranje pregovora, a istovremeno od starih stavova i uslova ne odustaje. Stoga, osim kritika u izvještaju Evropske komisije, i u listu Der Standard osvanule nove.
„Milorad Dodik nastavlja svoju uobičajenu politiku ucjenjivanja. Iako ovo nije predmet rasprave, srpski nacionalista još jednom jasno daje do znanja da je on taj koji želi da odredi tempo u BiH“, navodi Der Standard.
A tempo je nerijetko i usporavao. Do prozvanog kritika stigla, pa uslijedila i potvrda: „Glavni pregovarač s Evropskom unijom treba da bude iz Republike Srpske“.
Umjesto ubrzanog tempa, posljednji uslov iz paketa 1+3 – zakon o Sudu BiH na čekanju. Predvodnici evropske sudbine bez dovršene zadaće, čekaju pozitivne vijesti i signale sa posljednje adrese gdje se piše konačna odluka. Iz Evropskog vijeća.
„Nije nemoguće da se neka od zemalja pojavi sa nekim dodatnim zahtjevima. Sada smo uspjeli, čini mi se, dobiti adekvatnu preporuku Evropske komisije, a većina mojih kolega, ustvari, svi su mi rekli da neće blokirati tu preporuku. Na stolu je potpuno otvoren put, ja se nadam i vjerujem da ćemo dobiti potvrđeno zeleno svjetlo“, izjavio je Elmedin Konaković.
„Bojim se samo da će rješenje biti – dobili ste pregovore, ali to puno ne znači. Otvaramo pregovore, a prije početka dajemo nove uslove“, kaže politički analitičar Žarko Papić.
Uslovi poznati odavno. Ali, umjesto da poštuju pravila igre onih koji je određuju, bh. lideri potenciraju svoje uslove. Da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva BiH, za lidera optimizma predstavljalo bi najveće iskušenje. Stoga, prijedlog na stolu.
„Dali smo vrlo jednostavan prijedlog da se u parlamentu BiH mogu promijeniti taj ustav, onda ćemo opet imati tu mjeru za naše ponašanje“, izjavio je Dragan Čović.
Dakle, mjera za ponašanje zavisi od toga koliko se ličnim i stranačkim zahtjevima udovolji. U političkoj utrci ka interesima, istina, pronađen je i kompromis. U Brisel ne idemo praznih kofera, ali na putu ka cjelovitom paketu 1+3 ostao kamen spoticanja – sjedište apelacionog odjeljenja. Prije odluke Evropskog vijeća, 5 do 12 zasjedat će i Vijeće ministara BiH. Hoće li pasti odluka koje će nam zasigurno otvoriti vrata Evropske unije ili ćemo strahovati da ćemo pasti na ispitu?
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.