Home Blog Stranica 8043

Direktor JU KSC Kakanj Aldin Šljivo: Rezime dosadašnjeg rada JU KSC Kakanj

Rijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti brojnim kulturnim i sportskim sadržajima, koji na sedmičnom nivou pune velike, ali i male sale i po nekoliko puta sportske dvorane. Takav je slučaj sa našim gradom.

Do prije nešto više od tri godine stanje u kulturnom pogledu izgledalo je dosta drugačije, a prisjetimo se da je i preduzeće koje se bavilo upravljanjem sportskim objektima bilo u kolapsu.

Timskim duhom, novom energijom, vrijednim i konstantnim radom, praćenjem evropskih trendova, uspjelo se doći na nivo na kojem smo sada, a progres se nastavlja.

Povodom sumiranja rezultata dosadašnjeg rada, direktor JU KSC Kakanj Aldin Šljivo obratio se javnosti:

„Prije tačno 3,5 godine sam dobio priliku da vodim jednu, u to vrijeme, tihu instituciju, koja promoviše kulturu u našem gradu i na čijem čelu do tada je bio dugogodišnji direktor, kojeg izuzetno cijenim, tačnije 27 godina je obnašao funkciju direktora JU, baš koliko sam ja u tom trenutku imao godina.

Bio je to veliki izazov i velika prilika za mene. Moram biti iskren i kazati da sam došao u instituciju u kojoj sam bio najmlađi, koja je slabo pratila savremene tehnologije, poprilično „uspavana“ iz mog ugla gledanja. Naravno to je meni bila prilika da nametnem svoje ideje.

U samom početku bazirao sam se na administraciju, sređivanje papirologije, razgovore sa osobljem o važnosti te institucije, htijenje da budemo uvaženi od strane svakog građanina.

Nakon 10 mjeseci intezivnog rada, i taman nekako što smo povezali redove, obzirom da je s mojim imenovanjem na poziciju direktora otvoren i Muzej Kaknja kao segment unutar Ustanove i trebalo je sve to staviti na  prave temelje, sa 1.1.2016.godine Općinsko vjeće Kakanj donosi Odluku o preuzimanju likvidiranog preduzeća JP Kakanj sport doo Kakanj i svih njihovih zaposlenika sa svim objektima.

Dakle, pored Doma kulture, Muzeja Kaknja, Galerije, Omladinskog centra, trebalo je voditi brigu i o objektima i sadržajima u Sportskoj dvorani, Kuglani, dvorani u Real centru, te Ski centru Ponijeri. To je bio dodatni pritisak na mene kao rukovodioca.

Ponovo se pristupilo detaljnom uređivanju papirologije, te rasporedu zaposlenika na mjesta na kojima će biti djelotvorniji. Koliko god je to bio teret, bio je praćen olakšanjem nakon što se sve postavilo na svoje mjesto. Uz nove zaposlenike, njih 15, koji su uglavnom mlađe generacije se uspjela pronaći zajednička priča i nakon 6 mjeseci mi smo napravili pravi tim, kombinaciju kulturnjaka i sportista.

Iz godine u godinu jačali smo naše kapacitete, kako kroz objekte, opremu, tako i ulaganjem u obrazovanje i obuku zaposlenika. Sve više smo doprinosili našoj lokalnoj zajednici, sve više su se druge institucije oslanjale na nas pri organizaciji kulturnih i sportskih dešavanja u našem gradu, a to je za posljedicu imalo i veće naše prihode i stabilnu finansijsku situaciju u firmi.

Danas, kada pogledamo unazad, iza sebe imamo uređene, i što je najbitnije žive kulturne objekte, imamo pune sportske dvorane i sale, predstave u svojoj produkciji, svoje mlade glumce, imamo manifestaciju Kakanjski dani koja je prepoznatljiva u regionu, koncert „Bilo jednom na Balkanu“ sa 134 učesnika, mnoštvo zabavnih evenata poput Kraljevog fest-a, KFN-a, manifestacije „Udahni Ponijere“, svoje turnire u prepunoj Sportskoj dvorani, sve više sugrađana koji pohađaju naše kurseve, postavke u Muzeju, izložbe u Galeriji… I teško je i nabrojati i izdvojiti sve što je tim KSC-a zajedničkim snagama kreirao.

Cilj nam je bio da postanemo „Krovna institucija za organizaciju svih kulturno-sportskih aktivnosti u našem gradu“, i zaista to smo uspjeli. Vratili smo povjerenje našim sugrađanima koji su nas svakodnevno posjećivali kroz razne sadržaje koje smo im nudili, ali su nam se i obraćali za suorganizaciju u brojnim kulturno-sportskim aktivnostima.

Ubrzo su došle i nagrade za naš predan rad, pa smo 2016. godine dobili najveće priznanje općine Kakanj – GRB OPĆINE KAKANJ, zatim smo 2018.godine dobili SPECIJALNO PRIZNANJE za doprinos razvoju sporta u Kaknju za 2017. godinu. Zatim su nas institucije koje se bave kulturom i sportom u drugim gradovima pozivale i tražile naše recepte uspjeha.

Smatram da sam osoba koja se jako veže za mjesto i firmu u kojoj djelujem, i predano se trudim da dajem maksimum od sebe da ono što radim radim najbolje što znam. Ako i ne uspijem u namjerama budem zadovoljan jer znam da sam dao sve od sebe.

U momentu preuzimanja direktorske pozicije JU nisam ni sanjao o ovim aktivnostima koje su realizovane u protekle 3,5 godine. Ponekad pomislim da je iza mene 10 godina rada. Dakle, vrijeme je to koje čovjeka usmjerava od jedne do druge aktivnosti, a do čovjeka je hoće li to vrijeme koristiti na pravi način ili će prepustiti da ono samo teče bez konkretnih poteza.

Motiv koji me vodio u radu jeste opravdanost plate koju primam i poštovanje privilegije da budem zaposlen. Smatram da svi tako trebamo razmišljati i tada bismo svi osjetili napredak. Također smatram da ne trebamo raditi isključivo zbog novca, nego trebamo raditi zbog ljubavi, a novac nam treba biti mjerilo uspjeha. Za posao moramo imati strasti koja će nas tjerati da radimo to što volimo.

Ovo su neke moje smjernice koje su me vodile u poslu koji sam obavljao, i iskoristit ću priliku da se zahvalim svim zaposlenicima, firmama, učenicima i nastavnicima, kulturnjacima, sportistima i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli da danas imamo instituciju u gradu u koju prije svega naši sugrađani imaju povjerenje, a s druge strane smo vrlo cijenjeni sa onim čime se bavimo.

Mnogo je sadržaja koji su realizovani i pokrenuti u proteklih nekoliko godina, oni koji su bili dobri samo su nastavljeni i težilo se da ih unaprijedimo, a naravno bilo je tu mnogo inovativnih sadržaja koji će postati tradicionalni i na to sam posebno ponosan.“

Aldin Šljivo, direktor JU KSC Kakanj

Za one koji vole statistiku i „crno na bijelo“ u nastavku donosimo i najbitnije sadržaje koje smo izdvojili, a koji potkrepljuju gore navedene činjenice:

JU KSC KAKANJ DOBITNIK NAJVEĆEG PRIZNANJA OPĆINE KAKANJ – GRB OPĆINE KAKANJ U APRILU 2016. GODINE

JU KSC KAKANJ DOBITNIK SPECIJALNOG PRIZNANJE ZA RAZVOJ SPORTA U NAŠEM GRADU U APRILU 2018.GODINE

Aktivnosti smo razdvojili po sektorima:

OPĆI POSLOVI:

  • Detaljno uređenje službenih akata JU (pravilnici, pravila, službe, prava i obaveze zaposlenika…)
  • Formirana organizaciona šema poslovanja JU – Odjeli (4-5 odjela) i sektori
  • Urađen historijski pregled i arhiviranje svih dokumenata koji svjedoče o izmjenama i dopunama službenih dokumenata i poslovanja JU tokom postojanja (od 1967. do 2018. – redovno se ažurira).
  • Preuzimanje likvidiranog preduzeća (zaposlenici 15, oprema, objekti (dvorane, kuglana, ski centar, kafe objekti; prava i obaveze) JP Kakanj sport doo Kakanj – 1.1.2016.
  • Povećanje prihoda JU: 2015. (plan 40.000 ostvareno 63.000); 2016. (plan 190.000 ostvarenje 200.000); 2017. (plan 200.000 ostvarenje 220.000); 2018. (plan 225.000)
  • Nabavka nove opreme: novi vozni park (dva kombija za prevoz putnika, dva mala vozila), bicikla 5 komada za rentanje, veliki kino projektor sa kino platnom, srednji kino projektor, video nadzor i panična rasvjeta u Muzeju Kaknja, Domu kulture Kakanj i Sportskoj dvorani Kakanj, nabavka PP aparata, pokrivanje video nadzorom plato ispred SD i park DK, nabavka velike bine za koncerte, nabavka prenosivih stolica za aktivnosti JU cca 100komada, nabavka inox ograde na ulazu u Dom kulture, nabavka inventara za učionice obrazovanja, nabavka ozvučenja za potrebe JU (dom kulture, dvorana, pokretno), nabavka računara za sve zaposlenike JU, opremanje inventarom kancelarija zaposlenika JU itd.
  • Radovi u saradnji sa osnivačom i drugim investitorima: Ranije (rekonstrukcija Doma kulture Kakanj, rekonstrukcija prostorija Muzeja Kaknja); uređenje i proširenje Upravne zgrade JU sa malom salom (stolarija, fasada, utopljavanje, zidanje, krov); uređenje mokrih čvorova u caffeu Europa i uređenje caffea; uređenje fitnes centra JU; promjena stolarije na ulazu u dvoranu, caffe i kuglanu; lakiranje parketa SD, uređenje Parka DK (cvijeće, klupe, održavanje, murali, kaldrma, bista, uređenje nekropola sa vidikovcem (Ivničko-zagradska i Nažbilj), uređenje lokomotive, uređenje platoa Ski centra Ponijeri, rasvjeta za noćno skijanje na Ski centru Ponijeri, preuzimanje objekta suterenea Doma kulture – DIKAN, proširenje platoa caffea na Ponijerima, reklamiranje u JU (dodatno cca 10.000KM – dvorana, displej, dom kulture, ski centar), osposobljavanje sale na Real centru i funkcionisanje 3 godine, uspostavljanje live streema na Ski centru Ponijeri, nove dvije velike sportske sale sa fitnes centrom i svlačionicama.

KULTURNO-UMJETNIČKI ODJEL

Napredak u scenskoj djelatnosti:

    • 5 profesionalnih pozorišnih predstava Dramskog studija (Kamenje -80 izvođenja – u BiH i van granica, Pazi zebra, Fejzbukovci/degeneracija, Ludilo udvoje i Emigranti) – angažovanje profesionalnih režisera i glumaca iz drugih pozorišnih kuća
    • 3 amaterske pozorišne predstave: Hasanaginica, U školu s osmijehom i DNK
    • Koprodukcija predstava sa BNP-om, STŠ Kemal Kapetanović Kakanj, UG Alternative.
    • Povećan broj polaznika Škole glume (120 za 4 sezone) te povećan broj premijera predstava (godišnje sa jedne na dvije): Kockasta lopta, Pinokio, Ježeva kućica, Mali princ, Dr.Dolittle, Čudni događaji u noći muzeja. Iznjedirli ozbiljnu generaciju budućih glumaca (njih 7) koji učestvuju u brojnih kulturno-zabavnim sadržajima u našem gradu.
    • Suorganizacija i učešće u prvom pozorišnom festivalu pod nazivom IFET (2 godine)
    • Partneri u organizaciji filmskog festivala VIVA film festival (3 godine) – nagrada za 3. Mjesto u Omladinskoj kategoriji, nagrada za produkciju i nagrada za efekte.
    • Produkcija koncerta filmske muzike „Bilo jednom na Balkanu“ – 134 učesnika, 2 izvođenja na velikoj sceni Doma kulture Kakanj – rasprodano i 1 izvođenje u BNPu Zenica.
    • Nosioci aktivnosti organizacije velike kulturno-sportske manifestacije „Kakanjski dani“ od 2016.godine – svake godine se realizira od 40 do 50 programskih sadržaja na ulicama grada (5 koncerata u 5 dana, predstave, turniri, promocije, vrhunske predstave, utrke, planinarenje, takmičenja..) – uključen veliki broj suorganizatora (policija, zavod, nvo, sportska udruženja, dom zdravlja, vatrogasci…)
    • Organizacija muzičkog festivala „Kraljev fest“ – festival alternativne muzike (Frenky, Helem Nejse, Irina & band, Indigo, DJ..)
    • Organizacija manifestacije „Kakanj Fashion Night“ – 3 godine – domaći dizajneri
    • Organizatori manifestacije „Udahni Ponijere“ 2 godine (igre i zabava na snijegu)
    • Produkcija dokumentarnog filma „50 godina JU“ – vlastita režija i prikupljanje svih dostupnih dokumenata, fotografija i videa, te izjave direktnih aktera kroz rad ove JU
    • Povećan broj gostujućih pozorišnih predstava renomiranih pozorišnih kuća (BNP; Narodno pozorište Sarajevo, BKC Sarajevo, Kamerni teatar 55, SARTR, pozorišta iz Tuzle, Beograda) – vrlo važno je istaknuti da je povećan broj posjeta na sadržaje JU (saradnja sa školama, marketing služba, saradnja sa privatnim sektorom, prilagođavanje cijena građanima).
    • Potpisivanje protokola i uspostavljanje saradnje sa svim osnovnim i srednjim školama sa područja općine Kakanj – velika posjeta učenika svim aktivnostima JU
    • Putujuće kino i pozorište – organizovani sadržaji JU po školama u ruranim područima
    • Organizovane premijere filmova u saradnji sa Putujućim kino iz Banja Luke
    • Organizatori dočeka Nove godine na otvorenom – u gradu,a od 2017. i na Ponijerima
    • Pokretanje i dovođenje u Kakanj organizacija koje se bave aktivnostima koje nisu zastupljene u Kaknju (Pirueta – ritmička gimnastika – treninzi se održavaju za polaznike iz Kaknja u velikoj Sali Doma kulture, ples – Shadows)
    • Iako se otvorila Muzička škola u Kaknju, uspjeli smo održati časove (klavir i gitara) Muzičkog centra KSC i od 2018.godine pokrenuti nove aktivnosti centra – horsko pjevanje za djecu.
  • Napredak u sektoru obrazovanja
    • Iz godine u godinu povećava se broj polaznika kurseva stranih jezika (godišnje od 150 na 220)
    • Saradnja sa brojnim udruženjima i firmama u cilju uvezivanja na značaj obrazovanja (općina Kakanj, Raiffaisen bank, UG Alternative, UG Slatki život, Literatus Sarajevo)
    • U toku školskog raspusta organizovanje projekta „Ljetna škola“ – 3 godine
    • Organizovanje ekskurzije za učenike osnovnih škola – Bočica, Kraljeva sutjeska, Bobovac (sport, likovno obrazovanje, igre, zabava).
  • Muzej Kaknja – muzejska djelatnost
    • Otvoren 1.3.2015.
    • Kroz 3 godine rada formirano 6 muzejskih zbirki (historijska, tehnička, etnološka, arheološka, numizmatička, zbirka ratnih godina).
    • Nabavljen veliki broj eksponata – otkup, donacije, revers – danas Muzej broj oko 5000 eksponata
    • Pored dvije stalne muzejske postavke koje su bile formirane pri otvorenje (tehnička i etnološka – koje su naknadno rekonstuisane), postavljene su još dvije i to: Kakanj u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995.godina“ (mart 2016.) i „Prošlost Kaknja od prethistorije do kraja srednjeg vijeka“ (septembar 2018.). U pripremi još jedna stalna muzejska postavka koja se tiče numizmatičke zbirke.
    • Preuzimanje i izmještanje tehničkog spomenika Lokomotiva 62-015 (ćiro) i briga o istom
    • Osnivanje i otvaranje Suvenirnice u sklopu Muzeja Kaknja (2016.) – 200 suvenira
    • Osnivanje i otvaranje Stručne biblioteke Muzeja Kaknja (2017.) 3000 bibliotečkih jedinica
    • Formiranje vlastitih izložbi (Kakanj kroz vrijeme, pehari kakanjskih sportskih klubova, Rudarska katastrofa, Historijat JU – dokumenti, fotografije, video, izjave, direktori JU kroz vrijeme; Nova sportska dvorana Kakanj itd.
    • Uspostavljanje saradnje sa muzejskim institucijama i eminentnim stručnjacima (Zavičajni muzej Visoko, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej grada Zenice, Zavičajni muzej Travnik, Muzej književnosti BiH, Enver Imamović, Emir Filipović, Lidija Fekeža, Husnija Kamberović, Esad Kurtović, Edin Bujak, Enes Dedić – svi su oni imalu aktivnost u našim prostorijama kako kroz promocije knjiga, debate, okrugle stolove ili izložbe).
    • Organizovan veliki broj prepoznatiljivih projekata (Popis stećaka na području općine Kakanj, Mjesec ratnih godina, Inkluzivni tvoj i moj muzej, Tri časa u JU..)

ODJEL SPORTSKIH DJELATNOSTI

  • PRAVI DOMAĆINI U ORGANIZACIJI ILI SUORGANIZACIJI BROJNIH AKTIVNOSTI U SPORTSKIM OBJEKTIMA (mininogometna reprezentacija BiH vs kapiteni timova Premijer lige BiH – humanitarna utakmica, turniri (judo, sjedeća odbojka, rudarijada, policija), pripreme kadetske reprezentacije u košarci, male olimpijske igre ZDK, koncert Ace Pejovića, vjerski programi MIZ, tjelesni odgoj za učenike, utakmica ženske odbojkaške reprezentacije BiH vs Švedska, organizator 1.Otvorenog prvenstva u stonom tenisu za veterane i rekreativce 90 takmičara iz 20 gradova BiH i inostranstva)
  • Od 2015.godine besplatno ustupamo prostorije sportskih objekata JU za dvoranske sportove (košarka, odbojka – muška i ženska, rukomet, kuglanje) – treninzi, utakmice. Također svim drugim klubovima (judo, škola odbojke, boks, tekwando..) besplatno ustupimo veliku salu SD cjednevno jednom godišnje za njihov sadržaj.
  • Upravljanje, održavanje i iznajmljivanje nad objektima: Sportska dvorana KSC Kakanj, Kuglana, sala Real centra, Ski centar Ponijeri.
  • Škole sporta: Škola kuglanja, škola skijanja
  • Dva promo spota za Ski centar Ponijeri – gostovanje na tv emisijama i promocija Ponijera van Kaknja
  • Biciklističke ture, turniri na otvorenom u sklopu KD, turnir u bilijaru, volonterske akcije čišćenja Ponijera,
  • Vlastiti projekti: Liga MZ (2 godine), Biznis liga (2 godine), Novogodišnji turnir u malom nogometu (3 godine)
  • Uvođenje noćnog skijanja od sezone 2017/2018.
  • Takmičenja u skijanju – utrka u veleslalomu, cicibani

 

  • ODJEL ZA MARKETING
    • Pokrenuta službena web stranica JU sa svim podacima i odjelima JU (forografije, javne nabavke, tekst) – objavljeno: 2016. 672 članka; 2017. 789 članka; 2018. 968 članaka
    • Pokrenuto komuniciranje putem službenih mailova (zaposlenici međusobno ali i javnost)
    • Pokrenute oglašavanje i informisanje putem društvenih mreža (facebook – ocjena publike 4,8 – danas 8500 pratilaca iako neke objave su dostigle vidljivost i do 27.000 (Muzej Visoko 1500, Historijski muzej 5000 a Zemaljski muzej 10000, i instagram – danas 2000 pratilaca)
    • Medijsko praćenje i izvještavanje svih sadržaja koji se realizuju u JU (predstave, sastanci, utakmica, manifestacije, festivali..)
    • Formirane mailing liste za obavještavanje prijatelja kulture i sporta o sadržajima JU putem mailova
    • Pokrenut YouTube kanal JU KSC Kakanj

Jasmina Neimarlija (NS): Mini hidrocentrala na rijeci Trstionici u Kaknju – interes pojedinca ili zajednice?

Autorica: Jasmina Neimarlija, ekologinja i članica Općinskog odbora Naše stranke Kakanj

Na lokalitetu Trstionice firma EKVA Energy d.o.o. Vareš planira izgradnju mini hidrocentrale (mHe), 3 kilomentra uzvodno od Kraljeve Sutjeske. Na tom lokalitetu i šire krije se poseban i rijedak ekosistem koji je davno trebao da dobije adekvatnu zaštitu.

Područje Gornje Trstionice i Bukovice je jedno od rijetko očuvanih šumskih područja na teritoriji općine Kakanj i zauzima površinu od oko 30 ha, a osim toga u Master planu razvoja turizma Kaknja navedeno je i da je rijeka Trstionica ”kristalno čista rijeka bogata različitim vrstama riba”. Prema Direktivi o staništima ovaj tip šume treba svrstati u najveći stepen zaštite i tretirati ga kao specijalne rezervate, te ukoliko se zaštiti, koristiti ga samo u naučne i edukativne svrhe (podaci iz općine Kakanj). Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uradio je studiju “Valorizacija prirodnog prašumskog područja Gornja Trstionica – Bukovica” i dao prijedlog da se trajno zaštiti ovo prašumsko područje.

Istraživanja su pokazala da na prostoru prašumskog područja obitava 84 % raritetnih i srednje raritetnih zajednica, dok 27 % zajednica sadržava veći broj endemičnih vrsta, a čak 60 % od prisutnih zajednica ima izuzetno važnu ulogu u funkciji opstanka pejzaža.

Što se tiče lokalnog stanovništva, korito rijeke će biti neminovno uništeno zbog nepostojanja putne infrastrukture, pa samim tim može doći do prestanka napajanja pitke vode, ali povećava se i rizik od poplava, čime bi se posebno ugrozio Franjevački samostan, koji bi trebao biti prioritet u zaštiti.

Iako je Bosna i Hercegovina bogata prirodnim resursima, posebno vodom, ne možemo to shvatiti kao nešto što se podrazumijeva i što je vječno. Od 1995. godine do danas izgrađeno je 65 mini hidrocentrala, a planirano je više od 300 na 244 rijeke. Gledajući cijeli region, planirana je izgradnja oko 3000 mHe, što je sistemsko uništavanje malih planinskih i netaknutih vodotokova.

Sistem u BiH je takav da, kada plaćamo struju, određeni mali iznos se izdvaja za obnovljive izvore energije. Taj novac država investitorima daje kao subvenciju za izgradnju mHe, a investitori državi plaćaju koncesionu naknadu. Prihod od koncesione naknade je nekoliko puta manji od subvencija koje se daju investitorima. Taj isti investitor nakon izgradnje postrojenja prodaje struju Elektroprivredi kao povlašteni proizvođač iz obnovljivih izvora energije, a nama je Elektroprivreda naplaćuje kroz redovne račune i naknadu za korištenje obnovljivih izvora energije. Dakle, isplativo za investitora, pa stoga ne iznenađuje što je na nekim rijekama planirano nekoliko mini hidrocentrala.

Ono što je servirano i obećano građanima je otvaranje radnih mjesta uz mali utjecaj na okoliš, a istina je sasvim drugačija. Nakon izgradnje mini hidrocentrala, radna mjesta se ne stvaraju za više ljudi, jer jedan čovjek može da vodi i do tri takve centrale.

A šta se dešava sa ekosistemom, posebno ako ima tendenciju da se zaštiti? Za početak, svaka rijeka ima svoj biološki minimum, a to je protok koji osigurava opstanak i razvoj različitih populacija u rijeci. Ukoliko se on naruši, posljedice su katastrofalne. Svaka centrala mora omogućiti riblju stazu, ali ne uzima u obzir činjenicu da ribe nisu roboti niti mašine pa da se kreću onako kako vi zamislite. Najčešće se dešava da tokom ljetnog sušnog perioda, sva preostala voda biva usmjerena u cjevovod elektrane. A uostalom, ribe nisu jedini stanovnici ekosistema koji su ugroženi ovakvim postrojenjima. Direktno se ugrožavaju i šumski ekosistemi, kao i njihov životinjski svijet. Svaki ekosistem treba sve svoje elemente da pravilno ili ikako funkcioniše, jer svako njegovo neprirodno mijenjanje je stres za sva živa bića.

Svjesni razvojnih potreba naše zajednice, ipak ne smijemo zaboraviti da smo se donedavno hvalili činjenicom da je naš Kakanj ‘Grad na četiri rijeke’. Smatramo da nakon industrijalizacije doline rijeke Bosne; katastrofalne i pretjerane eksploatacije u dolini Ribnice; nedavnog uništenja gornjeg toka rijeke Zgošće (nestručno izvedenim proširenjem dionice puta prema Ponijerima), ne smijemo dozvoliti da nam oduzmu i Trstionicu, jedinu preostalu nezagađenu rijeku na području općine Kakanj.

Općinski odbor Naše stranke Kakanj zahtijeva da javna rasprava koju će Općina organizovati bude blagovremeno i što transparentnije najavljena. S obzirom da se tema spašavanja jedine preostale čiste rijeke u BiH ne tiče samo mještana Kraljeve Sutjeske nego svih građana i građanki općine Kakanj, očekujemo da će javna rasprava biti zakazana u periodu dana koji odgovara svima (popodnevnim satima).

U akciju spašavanja rijeke Trstionice je potrebno uključiti sve relevantne subjekte i stručnjake o ovoj temi. Zahtijevamo od Općine Kakanj da ne dozvoli katastrofalno uništavanje rijeke Trstionice, prašumskih područja i Kraljeve Sutjeske i da što prije pokrene proceduru za institucionalnu trajnu zaštitu područja Gornja Trstionica-Bukovica.

Jedna osoba teško povrijeđena tokom saobraćajne nesreće u Visokom

Ovim putem Vam dostavljamo informaciju o  poduzetim mjerama i radnjama od strane policijskih službenika Policijske stanice Visoko za dan 27.11.2018. godine:

Na području PS Visoko za navedeni dan prijavljeno je jedno krivično djelo Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojne droge.               

Evidentiran je jedan slučaj narušavanja javnog reda i mira iz oblasti prekršaja određenih Zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju oružja.   

Izvršeni su uviđaji na licu mjesta dvije saobraćajne nezgode u kojima je jedno lice zadobilo teške tjelesne povrede, dok je na vozilima nastupila manja materijalna šteta..                           

Policijski službenici su kontrolisali 73 vozača i vozila kojom prilikom su uručili ukupno 11 prekršajnih naloga. Prema strukturi prekršaja vozači su sankcionisani za prekršaje počinjene  u saobraćaju kao što su: upravljanje vozilom bez položenog vozačkog ispita, upravljanje vozilom bez važeće registracije, nepoštivanje obaveza vozača prema pješacima,  prekoračenje dozvoljene brzine, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisno parkiranje, neposjedovanje zimske opreme i dr.

Na zahtjev građana izvršeno je 5 intervencija.

U  svim navedenim slučajevima intervenisali su policijski službenici i protiv počinilaca preduzeli zakonom predviđene mjere i radnje.

Lokacije i termine najavljenih radarskih kontrola na području ove PS možete pratiti na portalu BIHAMK-a, na linku: https://bihamk.ba/bs/spi/radari

Porošenko: Prijeti nam ‘totalni rat’ sa Rusijom

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorio je na prijetnju “totalnog rata” s Rusijom koja je, po njegovim riječima, “drastično povećala” vojnu nazočnost na granici, dodatno pojačavajući napetost što vlada nakon zapljene ukrajinskih brodova u Crnome moru.

“Ne želim da itko pomisli da je ovo dječja igra. Ukrajini prijeti totalni rat s Ruskom Federacijom”, upozorio je u utorak predsjednik Porošenko na trima ukrajinskim televizijskim mrežama.

Po njegovim riječima, broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice se “utrostručio” a broj vojnih postrojba se “drastično povećao”.

Ukrajinski predsjednik je usto izvijestio o velikom povećanju broja ruskih ratnih brodova u Azovskom moru i o jačanju ruske vojne nazočnosti na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Moskva 2014. pripojila svom državnom teritoriju.

Ovo je prvi otvoreni vojni sukob Moskve i Kijeva nakon aneksije Krima i početka oružanog sukoba ukrajinske vojske i proruskih separatista na istoku zemlje 2014. u kojemu je poginulo više od 10.000 ljudi.

Izgred na Crnome moru se dogodio kada su brodovi ukrajinske ratne mornarice pokušali kroz Kerčka vrata ući u Azovsko more koje je veoma važno za izvoz žitarica i čelika koji se proizvode na istoku Ukrajine.

Ruska obalna straža koja je u nadležnosti sigurnosne službe (FSB) na silu je zaustavila dva ukrajinska broda i tegljač, optuživši ih da su ilegalno ušli u ruske vode.

Rusija je izgred nazvala “provokacijom” a Ukrajina je osudila “čin agresije” Moskve, zatraživši oslobađanje mornara i povratak brodova.

Donald Trump je, povisivši ton prema Vladimiru Putinu, zaprijetio otkazivanjem njihova susreta planiranog krajem tjedna na summitu G20 u Argentini.

Izvješće o situaciji koje mu uskoro trebaju predati njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost bit će “presudno”, rekao je američki predsjednik za Washington Post. “Možda se neću sastati” s kremaljskim čelnikom, istaknuo je, pošto je Bijela kuća netom bila potvrdila da će se susret održati.

Konaković postaje predsjedavajući Skupštine KS-a?

Počeo je nastavak konstituirajuće sjednice Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj bi trebali biti izabrani predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg ovog najvišeg zakonodavnog tijela u KS.

Planirano je i konstituiranje klubova naroda i kluba Ostalih, a kao tačka dnevnog reda naveden je i izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Kako je objavljeno jučer bh. blok, koji čine SDP, DF i Naša stranka će predložiti premijera Kantona Sarajevo.

Prijedlog je da budući premijer Kantona Sarajevo bude Edin Forto iz Naše stranke. To još nije zvanično potvrđeno, odnosno zavisi od internih dogovora u Našoj stranci. Ovaj lijevi politički blok će dobiti i šest ministarskih pozicija u budućoj vladi KS-a koje će međusobno raspodijeliti.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković će biti predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, s tim da će njegova stranka dobiti tri ministarska mjesta u novoj Vladi, među kojima bi trebalo biti i Ministarstvo obrazovanja.

Sramota / Pogledajte kako i kakvu vodu djeca koriste u područnoj školi u Orašcu

U Orašcu se nalazi područna škola “Mula Mustafa Bašeskija” iz Moštra gdje nastavu pohađaju djeca do petog razreda osnovne škole.
U 21.vijeku, vremenu EBRD kredita i predizbornih obećanja pod sloganima “voda za sve” djeca ove područne škole ruke peru i koriste WC sa vodom koja dolazi na traktoru, sumnjive boje i još sumnjivijeg kvaliteta.
Ovom selu su davno obećali vodu, ali nikad se nije odmaklo dalje od vode “Stojkovići” koja nema kapaciteta ni za 50 domaćinstava, a trenutno je koristi 300 domaćinstava. U praktičnom smislu te vode ima jednom sedmično, dok je u ljetnom periodu nema nikako.
Skandalozno, nedopustivo i neprihvatljivo je da djeca jedne osnovne škole koriste u bilo koje svrhe vodu koju vidimo na fotografijama, a koje je zabilježio jedan od roditelja djece koja pohađaju ovu školu i koji je uz fotografije napisao: “O roditelji 103 učenika osnovne škole zar naša djeca zaslužuju ovakvo vodosnabdijevanje”

Tragom starih fotografija: Otvorenje Doma Muslimanske čitaonice 1938.godine

14. 10.1938. – otvorenje Doma Muslimanske čitaonice. Izgradnja Doma imala je za posljedicu:
1. stvorili su se preduslovi za bolji kulturno-prosvjetni rad
2. u građevinskom pogledu njeno pozicioniranje je izazavalo ”zatvaranje” južne fasade jedne od najljepših zgrada Visokog, uopšte; zgrade Opštine (danas Zavičajni muzej), izgrađene u pseudomaurskom stilu 1902. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata otvorena terasa na 3. spratu zgrade pretvorena je u zatvoreni restoran, popularnu Gradsku kafanu ”Terasa”.

Iza zgrade, Vasiljevići su zamijenili svoju baštu sa Opštinom (čitaj: morali) za dio današnjeg parka u sklopu Doma zdravlja, te tu, u bašti Vasiljevića u istoimenoj ulici (danas ul. Matrakčijina) napravila se sala Kina sa cca 400 sjedišta.

Dom Muslimanske čitaonice zajedno sa novoizgrađenom salom za gledaoce pretvoren je u Kino ”Odred”, danas Gradsko kino.
Inače, kino je prije ovoga mjesta bilo u ul. Franjevačka, u sklopu Franjevačkog samostana u dotadašnjoj samostanskoj gimnastičkoj dvorani izgrađenoj blizu pruge 1935. godine, a po projektu slavnog arhitekte Karla Pařika (Paržika).

Povećan broj respiratornih oboljenja u ZDK

Na teritoriji ZDK tokom 47. sedmice ove, 2018. godine evidentirano je ukupno 728 osoba oboljelih od akutnih respiratornih infekcije (ARI), te 89 influenci sličnih oboljenja (ILI), što je gledano po sedmicama, ukupno najmanje evidentiranih oboljelih osoba u posljednjih mjesec dana.

Najveći broj oboljelih evidentiran je i dalje u Tešnju (299 ARI i 17 ILI), te Visokom (226 ARI I 6 ILI). I u ove dvije općine je, također, zabilježeno smanjenje broja evidentiranih oboljelih osoba. Više od stotinu prijavljenih oboljelih ima samo još u Zavidovićima (65 ARI i 47 ILI).

U protekloj sedmici, iz općina Doboj Jug, Usora, Kakanj i Žepče nisu dostavljeni izvještaji, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Tokom perioda koji je sa povećanim brojem oboljelih od gripe i sličnih respiratornih oboljenja, kako je već najavljeno, INZ objavljuje sedmične preglede broja oboljelih na svojoj web stranici.

U Kantonalnoj bolnici Zenica niti tokom 47. sedmice ove godine, kao ni tokom proteklih šest sedmica otkako se prati stanje I broj oboljelih, na sreću, nije bilo hospitaliziranih slučajeva teške akutne respiratorne infekcije.

Više informacija o globalnom trendu gripe i sličnih oboljenja u ovoj sezoni možete potražiti u dvosedmičnim izvještajima na internet stranici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO’s biweekly global updates).

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Gospođo, poznat mi je Vaš izraz lica

Ništa posebno, jedan od onih redova u državnim službama za koje znaš da dolaziš pred kraj radnog vremena kako bi red bio što kraći, a ti izgubio što manje vremena i živaca. Situacija 5 do 12, skoro. Pozvali su me da je uskoro moj red, stojim ispred vrata, samo što nisam, a u tom trenu ulazi žena od kojih 60-ak godina, isprepadana i viče neko muško ime.

“Oprostite, tražim supruga!”, kaže mi kako bi se ispričala što se pregurala, a ja si mislim kako bih, da je drugačija situacija i ustanova zapaprila nekim autoironičnim komentarom na njenu rečenicu, pa da se svi lijepo nasmijemo, ali ne.

Nije takvo niti mjesto, niti vrijeme, jer žena je na rubu plača, a meni se odjednom grli tu nepoznatu gospođu. Poznat mi je njen izraz lica. Okreće se oko sebe, ugleda supruga i okreće se prema meni: “Znate, dementan je, pa se uvijek bojim da se ne izgubi, svugdje moram ići s njim. Ispričavam se.”

Znala sam da mi je zbog nečega poznat taj izraz lica, pa sam joj pokušala olakšati, ako je to uopće moguće: “Nažalost, znam kako je. Imam i ja jednu takvu. ‘Srećom’, nije pokretna pa nemamo ovakvih problema kao Vi, ali imamo drugačijih.”

“Starost je jako ružna, znate?”, upita me i nastavlja: “Radiš, trgaš se, i onda kasnije se ovako ni ne sjećaš svega toga, niti dobrog niti lošeg. I ovisiš o nekome. Što bi bilo da mene nema? A ni ja ne mogu dovijeka ovako jer svakim danom je sve teže, a ja sam sve slabija i sve starija.”

Svi odgovori koje sam joj mogla dati ostali su visiti u zraku i ona ih je vidjela jer zna da, barem za sada, ne može iz ove kože van. Pozdravila me i otišla na kraj hodnika, gdje ju je čekao suprug, ili možda dečko, tko zna u kojoj je fazi taj dan i taj tren.

Odradila sam što sam morala i krenula prema doma gdje me čekao probni rok za posao, inače bih vjerojatno tumarala besciljno gradom i razmišljala o svemu, pa i o toj gospođi s dementnim suprugom. Prošao je i taj dan i još nekoliko sličnih dana da bih upoznala nekog koga sam ranije prvi put vidjela. Namjerno odvajam termine “upoznati” i “vidjeti” jer mislim da je danas upoznati, ali baš upoznati nekoga postala umjetnost. Prvenstveno jer su i ljudi sami sebi postali misterija, kako bi onda mogli i druge upoznati?

Gledala sam oči koje se sjaje dok priča o svom djetetu, osmijeh koji se razvlači dok spominje neke situacije od prije 10-15 i više godina, stiskanje vilice na spomen bolnih tema, ali te oči su se i dalje caklile nekim dječačkim sjajem. Onim nevinim i neiskvarenim, kakvog stvarno rijetko vidiš kod odraslih ljudi.

I te caklene oči su me progonile par dana, kao i ona gospođa koja je imala poznati izraz lica. Vrijeme koje je prošlo bilo je dovoljno da uvidim da se te oči zbilja cakle uvijek tako, bez obzira na dan, sat i situaciju.

Došla sam do svojih na ručak, sjela na “svoje”  mjesto i krenula jesti. Nije joj bio dobar dan, ma koliko se mi oko nje trudili. U jednom trenu Deda se sjeo pred nju i pitao je: “Jesam li ti lijep? Vidi, ošišao sam se samo za tebe.” Prestala sam jesti u tom trenu i krenula promatrati njene caklene djetinje oči koje ga možda prepoznaju, a možda ne, ovisi o danu.

Progutala sam knedlu i prebacila pogled na izraz lica identičan onoj gospođi iz reda. Izraz lica koji ledi krv u žilama jer u njemu je pomiješano sve, i racionalno i emocionalno. S jedne strane stola bespomoćan djetinji i nevin pogled, a s druge beznadan i razočaran izraz lica. Ni na kraj pameti mi nije bilo nastaviti s ručkom jer jedino što sam mogla jesti u tom trenutku bile su suze koje su mi se kasnije slijevale niz obraze. Poznajem osjećaj napuštanja, smrti bliskih i razočaranja, ali ovo što svaki tjedan gledam za obiteljskim stolom boli više od svega zajedno.

Danas mi je nemoguće zamisliti da sam s nekim prijatelj od osnovne škole ili da sam s nekim u odnosu do kraja života, pa ipak, kod kuće imam par najboljih i najdugotrajnijih prijatelja i ljubavnika koje poznajem. Samo što je jedan od njih sve manje toga svjestan, a drugi je i presvjestan, ali ju svejedno pita jednakim žarom je li joj lijep kao što ju je to pitao prije 60 godina kad bi izlazili u kino ili na plesnjake.

Lijep je moj Deda, bez obzira na frizuru. Najljepši je jer voli kao što rijetko tko danas voli. Do kraja.

Do idućeg puta, čuvajte svoj sjaj u očima.

Zagrljaj,

A.

lolamagazin.com/visoko.ba

Prekomjeran unos kofeina u trudnoći potencijalno opasan za zdravlje bebe

Nakon što ste saznali da ste u blaženom stanju trebali biste ograničiti unos kofeina na 200 miligrama dnevno. Ova količina kofeina sadržana je u približno dvije kašike instant kafe.

Visok nivo kofeina u trudnoći može dovesti do toga da beba pri porođaju ima nisku tjelesnu težinu, što može povećati rizik od zdravstvenih problema kasnije tokom života. Previše kofeina u ekstremno rijetkim situacijama također može izazvati i pobačaj.

Izuzmemo li kafu, kofein se isto tako može pronaći u pojedinim vrstama čaja, čokoladi, energetskim i drugim gaziranim pićima te nekim lijekovima. Kao na alternativu kofeinskim pićima i namirnicama pokušajte se navići na vodu, voćne sokove te bezkofeinski čaj ili kafu.

Kako prenosi NHS, rizici da će kofein izazvati ogromne probleme tokom trudnoće su vrlo male tako da se ne trebate brinuti ako slučajno premašite dnevni unos. No, stručnjaci ističu kako mogućnost komplikacija ipak postoji i da trebate biti na oprezu.

Također, uvijek porazgovarajte s ginekologom, farmaceutom ili drugim zdravstvenim radnikom prije nego što uzmete bilo koji lijek tokom trudnoće, uključujući lijekove protiv gripe i lijekove na bazi kofeina.

klix.ba/visoko.ba

1...8.0428.0438.044...13.185Page 8.043 of 13.185

NAJNOVIJE

© Copyright - VICOBA d.o.o. 2024.