Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama, jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama koje je garantovano svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji propisuju osnovna ljudska prava.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1946. usvojila jednu od prvih rezolucija, koja navodi da je pravo na informaciju osnovno ljudsko pravo i mjerilo svih prava kojima su se Ujedinjene nacije posvetile. Upravo su 28. septembra 2002. godine na sastanku u Sofiji, organizacije, članice Mreže predložile da 28. septembar bude nominovan kao Međunarodni dan slobode pristupa informacijama s ciljem simbolizovanja globalnog pokreta za promociju prava na pristup informacijama.

U suštini garantovanje ovog prava građanima trebalo bi da im omogućava da vrše nadzor nad radom institucija, da saznaju na koji način se troše sredstva poreskih obveznika, da prate odluke koje se tiču građana i da omogući generalno transparentnost rada svih institucija.

To pravo ima svaki građanin koji može uputiti svim javnim institucijama, na svim nivoima, zahtjev za bilo koju informaciju koja je u posjedu tih institucija i one su dužne da je u roku od 15 dana i dostave.

U Bosni i Hercegovini su na snazi tri zakona o slobodi pristupa informacijama, na državnom i entitetskim nivoima vlasti, međutim njihova primjena još ne zadovoljava svjetske standarde transparentnosti.

Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosna i Hercegovina usvojila 2000. godine, kao prva od zemalja u regionu, sa ciljem uspostavljanja osnovnih principa demokratske vladavine, omogućavanja efikasnije borbe protiv korupcije i olakšavanja novinarsko-istraživačkog rada.

Bez obzira na zakone mnogi novinarski radnici i građani i dalje ostaju bez traženih informacija, a zna se desiti da odgovori često ne zadovoljavaju.

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine Nives Jukić, Ljubinka Mitrovića i Jasminke Džumhur u povodu obilježavanja 28. septembra – Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama poručile su u saopćenju da je pravo na slobodan pristup informacijama osnovno demokratsko pravo građana i važno sredstvo u osiguranju vladavine prava i dobrog upravljanja.

– Slobodan pristup informacijama je mehanizam za osiguravanje odgovornog rada javnih organa, efikasnog ostvarivanja javnih zadataka, efikasnog upravljanja javnim sredstvima, iskorjenjivanje korupcije, kao i uključivanje građana i pravnih osoba u procese odlučivanja – ističu bh. ombudsmeni, saopćeno je iz Institucije ombudsmena BiH.

visoko.ba/federalna.ba/Fena

Zgrada institucija BiH u Sarajevu sinoć je osvijetljena u obliku “Zlatne vrpce” radi podrške djeci oboljeloj i izliječenoj od raka, i u znak sjećanja na sve prerano preminule mališane.

Navedenu aktivnost realizuje Udruženje porodica i prijatelja djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti sa područja Tuzlanskog kantona “Pipol” uz pomoć i podršku Službe za zajedničke poslove institucija BiH, a u sklopu kampanje “Zlatni septembar” koja ima za cilj podizanje svijesti o pojavi malignih oboljenja u dječjem dobu.

“Zlatna vrpca” je međunarodno priznati simbol borbe protiv raka u dječijem dobu. Udruženje “Pipol” je 20. septembra 2019. na Trgu slobode u Tuzli treću godinu za redom oblikovalo “živu zlatnu vrpcu” radi pružanja podrške djeci oboljeloj od raka, divljenja prema djeci i mladima koji su pobijedili rak, i u znak sjećanja na prerano preminule mališane.

Na taj način žele iskazati solidarnost i pružiti podršku djeci i mladima oboljelim i izliječenim od raka, kao i porodicama prerano preminulih mališana širom BiH, jer je rak univerzalna bol koja ne poznaje spol, godine, granice, vjeru ili naciju, saopćeno je iz Udruženja “Pipol”.

visoko.ba/federalna.ba/Fena

Odluka Vlade Srednjobosanskog kantona o upošljavanju dodatnih dvadeset asistenata u nastavi za potrebe djece s poteškoćama u razvoju posebno je obradovala njihove roditelje.

Trinaestogodišnji Amer s dijagnozom Down sindroma dokaz je da inkluzivni pristup u obrazovanju ruši barijere. Amer već četvrtu godinu uz ličnog asistenta nastavu pohađa prema prilagođenom programu za djecu s poteškoćama u razvoju. Napretka ima. Možda jeste spor, ali je vidljiv, potvrđuje i Amerova „školska desna ruka“.

– Njegova je socijalizacija, što je meni najbitnije, došla do strahovitog izražaja. Prihvatio je školu, prihvatila su ga djeca, prihvatilo ga je nastavno osoblje, osjeća da tu pripada i voli da ide u školu – priča roditelj Samih Perenda.

– Počeli smo i samostalno pisati. Vidi se njegova volja, želja da izlazi s djecom na odmor, što nije prije radio, da se igra s djecom – ističe asistentica u nastavi Aldijana Duzan.

Potrebe za asistentima u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju rastu, pa i ne čudi što je Kantonalna vlada odobrila upošljavanje njih još dvadeset. Prema podacima resornog ministarstva trenutno je na području Srednjobosanskog kantona oko 150 djece s poteškoćama u razvoju, a u nastavnom procesu samo pedesetak asistenata volontera.

– Oni moraju biti dio obrazovanog sustava i moramo jačat svoje kapacitete, da ih prihvatamo i da dobiju ono što im pripada i što je najbolje za njih – poručuje Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta SBK-a (HDZBiH).

Sredstva za upošljavanje novih dvadeset asistenata osigurao je Federalni zavoda za zapošljavanje, a dio Kantonalna vlada. U narednoj školskoj godini radno mjesto asistent u nastavi trebalo bi biti stalno, najavljuju iz Vlade Srednjobosanskog kantona.

visoko.ba/federalna.ba

Od usvajanja Zakona o slobodi pristupa informacijama, BiH je uvrštena na listu više od 90 zemalja koje garantiraju pravo na slobodan pristup informacijama. Iako je BiH prva država u regionu koja je 2000. godine dobila ovaj Zakon, do danas se ne provodi u potpunosti.

Transparency International BiH u istraživanju o dostupnosti javnih informacija u javnim preduzećima u našoj zemlji utvrdio je niz neregularnosti i nepoštivanje Zakona o slobodi pristupa informacijama.

– Ove godine smo to sproveli na uzorku 159 javnih preduzeća. Istraživanje je, nažalost, pokazalo nedovoljnu transparentnost koja se ogleda kroz nepoštovanje zakonom propisane procedure, pogrešno tumačenje odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama – kaže Damjan Ožegović, istraživač na projektu Transparency International.

Najviše problema imaju novinari koji nerijetko ne mogu ostvariti svoja građanska prava na pristup javnim informacijama, a s odgovorima se odugovlači ili osobe iz javnog života otvoreno odbijaju saradnju.

– Jako često dobijamo napade u stilu: “Znate li koliko je to posla, mi ne radimo samo za vas. Zašto vama ovo treba?” Nastoje da nas akredituju ili legitimišu prije davanja informacije – kaže Merima Hrnjica, novinarka CIN.

Kada je u pitanju dostupnost javnih informacija na web stranicama institucija, BiH je u usporedbi sa zemljama regiona svrstana u zemlje s najnižim stepenom transparentnosti.

– Ove godine u junu smo uradili prvo istraživanje koje je pokazalo da je prosječna ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti 64% za nivo Vijeća ministara – navodi Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica u Uredu koordinatora za reforme javne uprave.

I u izvještaju Ombudsmena za ljudska prava za 2018. primjetno je značajno povećanje broja žalbi u vezi s kršenjem prava na pristup javnim informacijama. Problem bh. društva pored nepoznavanja zakona je i njihovo nepoštivanje.

visoko.ba/federalna.ba

Članovi Sindikata radnika u zdravstvu Kantonu Sarajevo nakon sastanka s predstavnicima Vlade nastavili su štrajk. Novi sastanak zakazan je za ponedjeljak.

Do tada u javnim zdravstvenim ustanovama zbrinjavaju samo najugroženije pacijenate. I Sindikat doktora medicine i stomatologije Federacije ne isključuje mogućnost stupanja u štrajk.

visoko.ba/federalna.ba