Home Blog Stranica 4205

Maglajka Vanja Crnojević pomaže sirijskim izbjeglicama u Libanu: Humana misija dovela do osnivanja mobilne klinike

Foto: Maglaj.net

Zahvaljujući švicarskoj humanitarnoj organizaciji „Borderfree“ na čijem je čelu Maglajka Vanja Crnojević (41), sirijske izbjeglice, koje se nalaze u kampovima u Libanu, dobili su mobilnu ambulantu. Nakon povratka u Švicarsku gdje živi i radi od 90-tih godina, Vanja nam je prenijela svoje utiske nakon još jednog susreta sa izbjeglicama iz Sirije i posjete kampovima u kojima neki borave već godinama.

Izbjeglice žive u katastrofalnim uslovima

Ekonomska kriza, katastrofa koja je pogodila Bejrut prošle godine, pandemija koronavirusa, sve je to uticalo i na oko 2 miliona sirijskih izbjeglica, koliko se pretpostavlja da ih ima u Libanu. Za vrijeme posljednjeg boravka u ovoj zemlji osigurana je mobilna klinika. „Odlučili smo se za medicinsku pomoć jer izbjeglice iz Sirije nemaju pravo na besplatno liječnje u Libanu. U mobilnoj klinici zaposlili smo dva doktora Libanca, a otvorili smo je zahvaljujući pomoći jedne fondacije iz Švicarske koja naš rad podržava već nekoliko godina. Mobilna klinika će opsluživati kampove u kojima se nalazi od 400 do 600 izbjeglica“, priča nam Vanja i dodaje da će se pokušati organizovati volonterski rad medicinskih sestara koje bi iz Švicarske dolazile u Liban. Uslovi u izbjegličkim kampovima su i više nego katastrofalni i ne mogu se porediti sa kampovima u Evropi, prenosi nam Vanja.

„Izbjeglice zemlju na koju postave šator moraju da plaćati vlasniku-poljoprivredniku, prepušteni su sami sebi i nemaju nikakvu pomoć države. Jako malo organizacija radi sa izbjeglicama, a i ekonomska i politička situacija u Libanu jako je napeta. Neke izbjeglice su mi rekle da im je pomoć ljekara nekada potrebnija od hrane. U kampovima je jako puno djece, koja su najčešće prehlađena ili im je potrebno tretirati rane, porodilje koje rode carskim rezom iz bolnice se otpuštaju već drugi dan, vraćaju se u katastrofalne uslove i bukvalno spavaju na zemlji. U planu nam je pomoći upravi njima ali i izbjeglicama kojima je eventulano potrebna operacija“, ispričala nam je Crnojević.

Počelo uređenje stacionalne klinike

U kampu u kojem „Borderfree“ najviše radi, već su počeli radovi na uređenju stacionalne klinike. Iznajmljen je dio napuštene zgrade, počelo se uređenje ordinacija za ljekara i stomaologa. Za izbjeglice su osigurani i lijekovi vrijedni 5.000 eura. „Lijekovi se jako brzo troše i ‘Borderfree’ već se obratio velikim firmama u Švicarskoj da nam doniraju lijekove za izbjeglice“, dodala je Vanja. Po povratku u Švicarsku Vanja Crnojević pozvala je donatore da se uključe u akciju kojom za 60 švicarskih franaka osiguravaju mjesečno liječenje jedne osobe. U pripremi su i promotivni materijali sa potresnim pričama iz izbjegličkih kampova koji bi trebali animirati potencijalne donatore. „Nažalost, korona je smanjila broj privatnih donatora, ali na svu sreću još imamo fondacije koje podržavaju naš rad“, zaključila je Vanja Crnojević na kraju razgovora.

Ostavila siguran posao da bi pomagala drugima

Vanja Crnojević od 90-tih živi u Švicarskoj. Prije šest godina ostavila je siguran posao u švicarskom sindikatu i odlučila pomagati napaćenom stanovništvu širom svijeta. Do sada je „Borderfree“ realizirao brojne humanitarne kampanje u BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i Libanu. Nekada i sama izbjeglica, ova izuzetno hrabra žena za svoj životni put odabrala je pomaganje drugima.

 

Visoko.co.ba/Maglaj.net

Zenica: Nakon fizičkog obračuna na parkingu dvije osobe povrijeđene

Foto: Ilustracija

Dana 29.04.2021. godine, u 11,15 sati, na parking prostoru u mjestu Pečuj, od strane lica: P.K., rođen 1995. godine i P.E., rođen 1981. godine, oba lica iz Kaknja, izvršeno je krivično djelo nasilničko ponašanje nad licem H.E., rođenim 1975. godine, iz Zenice.

Tom prilikom, lica H.E. i P.E. su zadobila lakše tjelesne povrede konstatovane u Kantonalnoj bolnici Zenica. Lica P.K. i P.E. su lišena slobode i zadržana u prostorijama za zadržavanje, gdje je nad istim zavedena kriminalistička obrada.

Izvršen je uviđaj od strane službenika Odsjeka kriminalističke policije Policijske uprave I.

 

Visoko.co.ba/MUP ZDK

Tragom vijećničkih inicijativa, Nikola Pekić (NES): Osigurati budžetska sredstva za izgradnju saobraćajnice-pješačke staze u MZ Stari Grad

Na 6.sjednici Gradskog vijeća Visoko predsjedavajući GV i član NES-a Nikola Pekić podnio je vijećničku inicijativu za izgradnju saobraćajnice-pješačke staze u MZ Stari Grad. Inicijativu prenosimo u cjelosti.

Upućujem Inicijativu da se osiguraju budžetska sredstva u 2021.godini za izgradnju saobraćajnice-pješačke staze sa stabilizacijom kosina-spoj ulice Rašidovića i ulice Ljetovik u MZ Stari Grad. Obzirom da navedena dionica puta cijelom svojom dužinom prolazi kroz naseljeno mjesto, bez projektovanih pješačkih staza, odnosno saobraćajnice, a zbog intezivnog pješačkog saobraćaja neophodno je predvidjeti izgradnju saobraćajnice-pješačke staze kako bi se osigurala bezbjednost pješaka.

Inicijativa je upućena Službi za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove, zaštitu okoline i javne nabavke i Službi civilne zaštite.

 

Nepečena torta s jagodama

Da li za praznike ili samo da zadovoljite želju za slatkim, probajte naš prijedlog.

Sastojci:

Za podlogu:

200 g mljevenog keksa

100 g mljevenih oraha

50 g šećera u prahu

80 g margarina

6-7 kašika soka od narandže

Za kremu:

250 ml slatke pavlake

250 g krem sira

200 g šećera u prahu

1 kesica želatina (10 g)

600 g jagoda

Priprema:

U činiju stavite keks, orahe, šećer u prahu, margarin i sok, pa sve umijesite. U okrugli obruč utisnite smjesu i ostavite u frižider da se hladi. Jagode operite i očistite, pa ih ostavite da se osuše. U činiju sipajte slatku pavlaku i kratko je mutite uz dodavanje šećera u prahu. Zatim dodajte krem sir i još kratko mutite. U šerpicu stavite želatin u prahu, dodajte četiri kašike vode i ostavite da nabubri. Zatim šerpicu stavite na tihu vatru da se smjesa ugrije. Istopljenu smjesu želatina sipajte u kremu i još jednom umutite. U kalup, na podlogu za tortu nanesite nekoliko kašika kreme pa po njoj ređajte jagode, te preko njih sipajte preostalu kremu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/nezavisne.com

Kako se pobrinuti da vaš ljubimac dobije dovoljnu količinu sna

Vjerovatno ste primijetili da vaš pas ili mačka puno spavaju. Naši ljubimci trebaju više sna od nas zato što je ono presudno za njihovo zdravlje i spobosnost učenja i upijanja informacija.

Joan Hendricks sa Veterinarskog fakulteta na Univerzitetu u Pennsylvaniji smatra da se funkcija mozga poboljšava putem spavanja. Kvalitetno spavanje utječe na učenje i normalan razvoj mozga, a pomaže i u zdravom starenju. Međutim, koliko se životinje i ljudi razlikuju?

“Ljudi spavaju oko 6 do 8 sati svakog dana, psi od 12 do 14 sati, a mačke od 16 do čak 20 sati”, kaže veterinar Albert Ahn. Pas će vas najvjerovatnije pratiti u krevet noću, drijemati dok radite i biti spreman za igru u bilo koje doba. Međutim, mačke će spavati puno tokom dana, a noću će biti budne i aktivne zbog svog lovačkog instinkta, piše Health.

Kako im možete pomoći da se kvalitetno naspavaju?

Rutine koje uključuju dosljedno vrijeme hranjenja, igranja, vježbanja ili šetanja (naročito prije spavanja) pomoći će vašem psu ili mački da budu spremni za spavanje u odgovarajuće vrijeme. Odredite mjesto u slabo prometnom dijelu kuće koje mu/joj pripada i koje je namijenjeno samo za spavanje.

“Psi vole imati vlasništvo nad prostorom, tako da im krevetić ili kavez koji mogu nazvati svojim mnogo odgovaraju”, kaže dr. Ahn. Mačke vole topla i povučena mjesta, poput sunčanog mjesta kraj prozora ili plišanog krevetića.

Da li životinje sanjaju?

Istraživanja pokazuju da je ovo vrlo vjerovatno. “Kad ljudi utonu u san, mozak im je ‘budan’, ali njihova tijela nisu. Upravo se isto to događa kod pasa i mačaka”, kaže Hendricks. Brzo pokreću oči i trzaju licem u dubljim fazama sna, što ukazuje na prisutnost snova.

Sanjanje je također bitan faktor za pamćenje ljubimca: “Neki neurolozi smatraju da sanjanje omogućava ljubimcima da događaje iz dana stave u kontekst i da onda ta sjećanja pravilno kategoriziraju”, kaže dr. Ahn. Scene u prosječnom danu vašeg ljubimca (jurnjava za vjevericom, dobivanje poslastice, maženje sa vama) dodjeljuju se kratkoročnim ili dugoročnim sjećanjima koja potom utječu na njihovo buduće ponašanje. Kako vaš pas nastavlja imati pozitivna iskustva s vama, ta se sjećanja stavljaju u “mapu” koja mu daje do znanja da vam može vjerovati.

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Tri jednostavna trika za čišćenje zamagljenog ogledala

Topli tuš opušta, ali para koja se pojavi u vašem kupatilu zamaglit će ogedalo. Želite koristiti ogledalo u kupaonici, a ono je zamagljeno, čak i ako ga pokušate očistiti. Međutim, postoje trikovi koji će pomoći da vaše ogledalo bude čisto i jasno.

Proizvodi koje već imate u kući mogu vam pomoći u čišćenju ogledala. Ovi savjeti pomoći će da vaše ogledalo u kupaonici bude čisto.

Ocat

Ocat je osnovna komponenta za prirodno čišćenje, a možete ga koristiti da bi ogledala bila jasna.

1/2 šolje bijelog octa

1/2 šolje vode

1 bočica sa raspršivačem

Dodajte ocat i vodu u bočicu s raspršivačem i lagano ga protresite da se sastojci sjedine. Raspršite smjesu na ogledalo i obrišite je krpom. Dok čistite, preklopite krp te koristite suhu i čistu stranu dok se ogledalo potpuno ne očisti.

Pjena za brijanje

Vjerovali ili ne, pjenu za brijanje možete koristiti za zamagljeno ogledalo. Nanesite malu količinu pjenaste kreme za brijanje na krpu i počnite trljati ogledalo. Obrišite ga dok se ogledalo ne razbistri ili dok više ne budete vidjeli pjenu.

Deterdžent za suđe

Evo još jedne jednostavne metode da u ogledalu u kupaonici ne bude magle. Jednostavno koristite deterdžent za suđe.

Dodajte nekoliko kapi deterdženta za suđe na krpu. Obrišite ogledalo sapunastom krpom dok ne bude potpuno čist, bez ostataka.

Deterdžent će djelovati kao vodonepropusni sloj na vašem ogledalu, sprječavajući stvaranje kondenzacije na njemu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Preminula Anne Douglas, udovica legendarnog Kirka Douglasa

Anne Douglas, producentica i udovica Kirka Douglasa preminula je u 102. godini, piše Variety.

Anne je preminula prirodnom smrću u svom domu na Beverly Hillsu, saopćila je porodica Douglas za javnost. 102-godišnjakinja preminula je godinu dana nakon njenog supruga Kirka.

“Uvijek je budila ono najbolje u svima nama, posebno u našem ocu. Tata nikad ne bi uspio napraviti ovakvu karijeru bez njene podrške. Catherine i ja smo je beskrajno mnogo voljeli. Zauvijek će biti u našim srcima”, napisao je Michael Douglas u oproštajnoj poruci.

Anne je rođena u Njemačkoj 1919. godine. Tečno je govorila njemački, engleski, francuski i italijanski zbog čega je vrlo brzo našla posao u francuskoj filmskoj industriji.

Kirka je upoznala 1953. godine kada joj je ponudio saradnju na filmu “Act of Love”. Vjenčali su se godinu dana nakon upoznavanja.

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Tragom vijećničkih pitanja, Admir Babić (SDP): Da li ima planiranih aktivnosti na arheloškom lokalitetu Mili?

Admir Babić
Admir Babić

Sa arheološkim otkrićem temelja gotičke crkve i grobnice kralja Tvrtka I Kotromanića, 1910. godine, postalo je svima jasno da je u Arnautovićima, odnosno Milima, bilo važno političko središte u srednjovjekovnoj Bosni, odakle su potekli najznačajniji dokumenti Bosne.

Međutim svjedoci smo da je ovaj lokalitet zaboravljen, zapušten i da su prethodne vlasti ignorisale ovo mjesto, mada nismo ni svjesni po kakvom historijskom blagu hodamo i kakvo historijsko blago imamo.

Zbog svega navedenog, svi mi moramo se više potruditi da damo ovom lokalitetu puni sjaj, da ga uredimo kako dolikuje, da bude ponos svih građana Visokog a i Bosne i Hercegovine.

Trebamo se truditi da turisti što više posječuju ovaj naš „muzej na otvorenom“, bez da hodaju po blatu i rupama, koje su odraz naše nehatnosti i nebrige o ovom važnom mjestu.

Moje vijećničko pitanje glasi: Da li ima planiranih aktivnosti za mandat 2020-2024 na arheloškom lokalitetu Mili?

Preminuo pisac i prevodilac Juraj Gracin

Juraj Gracin, pisac i prevodilac preminuo je 28. aprila u Zadru u 83. godini života, saopćilo je Hrvatsko društvo skladatelja (HDS).

“Juraj Gracin kulturu svoga rodnoga Zadra, kao i cijele Hrvatske, obogatio je mnogostruko, kao muzički urednik i publicist, organizator i pokretač kulturnih i naučnih manifestacija, profesor, prevodilac i pisac”, ističu iz HDS-a.

Rođen 14. maja 1938., školovao se u Zadru, gdje je na zadarskom Filozofskom fakultetu diplomirao italijanski i engleski jezik s književnošću, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu potom stekao stupanj doktora znanosti iz područja povijesti hrvatske književnosti. Violinu je učio u Zadru, a gitaru u Zagrebu kod Milana Grakalića i Stanka Preka.

Nekoliko je godina na zadarskoj muzičkoj školi bio zaposlen i kao predavač klasične gitare.

Autor je više od 600 bibliografskih jedinica naučnog, stručnog i popularnog karaktera. Prevodio je s talijanskog na hrvatski i s hrvatskog na talijanski te pisao autorska ostvarenja na oba jezika.

Bio je inicijator i član raznih hrvatskih i međunarodnih strukovnih, kulturno-prosvjetnih i humanitarnih udruženja. Dugogodišnji je redovni član Hrvatskog društva skladatelja.

Posljednji ispraćaj Juraju Gracinu održat će se u ponedjeljak, 3. maja u 10 sati na Gradskom groblju Zadar.

Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba

Dramatična ispovijest: Žena iz Banje Luke na samrti progovorila o ukradenoj djeci

Biološke majke koje tragaju za istinom o svojim bebama otetim iz rodilišta uvjerene su da su im djeca nakon rođenja proglašena mrtvom i prodata.

Sumnje potvrđuje i žena iz okoline Banje Luke, koja tvrdi da joj se prijateljica Ivanka, rodom iz jednog sela u blizini Banje Luke, povjerila kako je u rodilištu u Sremskoj Mitrovici kupila tek rođenog dječaka i zamolila je da joj pokaže kako se beba povija!

Ana Pejić kaže kako su utvrdili da je dječak odvojen od brata blizanca odmah nakon rođenja, proglašen je mrtvim i prodat, piše Večernji.ba.

“Doputovala je sa suprugom, Mihaelom K. iz Vizbadena. Ušla je u moju kuću i pitala me da joj pokažem kako djetetu mijenjati pelene. Rekla je: „Šuti, ništa me ne pitaj. Skupo sam ga platila! To mi je sredio jedan odvjetnik iz Sremske Mitrovice”.

Dijete je rođeno u oktobru 1987. u Sremskoj Mitrovici, a prijavili su ga u Bosanskoj Gradiški” – rekla je Banjalučanka predsjednici Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine Ani Pejić, navodeći kako je spremna svjedočiti o aferi „nestale bebe”.

O svom susretu s roditeljima koji su kupili bebu odlučila je progovoriti jer je bolesna.

Rekla mi je: „Sutra ću možda umrijeti, ne želim to dijete nositi na duši!”.

Zvala je i druga udruženja roditelja ukradenih beba i molila ih da istraže slučaj, ali ništa nisu poduzeli. Mi već dvije-tri godine vitlamo tu „papirnatu majku”, kako zovem žene koje su kupile djecu odvojenu od rođenih majki.

Utvrdili smo da je dječak odvojen od brata blizanca odmah iza rođenja, proglašen mrtvim i prodat. Njegov brat i dan-danas živi u Sremskoj Mitrovici, zna da smo na tragu čovjeku koji je najvjerojatnije njegov rođeni brat, ali još nije spreman izaći u javnost. Onaj u Njemačkoj još ne zna da mu mama nije prava majka! – kaže Ana, odlučna da ovaj slučaj istraje do kraja, jer su i njoj uzeli kćerku nakon rođenja.

Pravili smo lažne Facebook profile kako bismo došli do prodatog Srbina iz Njemačke. Našli smo i slike koje ukazuju na to da smo na pravom tragu, ali nismo uspjeli doći do Ivanke M. i privoliti da njezin sin uradi DNK. Svi znaju da ona ima dijete koje nije njeno. Već godinu dana traje prepiska između mene i nje, ali kad god dođem na korak do nje, ona ugasi Facebook profil, a na telefon se ne javlja. Poručila sam joj: „Gospođo, ići ćeš na naslovnu stranu novina ako mi ne kažeš ko ti je prodao dijete”.

Po onome što smo saznali u Sremskoj Mitrovici, advokat koji je bio posrednik u trgovini djecom odavno nije živ. To je monstrum! To nije mogao raditi normalan čovjek! Sve podatke sam poslala našim roditeljima, članovima udruženja u Njemačkoj da pokušaju ući mu u trag. U našoj mreži, koja ima oko 11.000 članova, najviše ima braće i sestara koji traže jedni druge. U stanju su za dan prevrnuti zemlju! – poručuju Ana Pejić. Ana Pejić (67) iz Rume imala je 34 godine kada je 24. avgusta 1988. u rodilištu u Sremskoj Mitrovici carskim rezom rodila kći od 2.300 grama.

Načelnik je došao po nju, govoreći: „Idemo na carski, brinem za život bebe, slabo se čuju otkucaji“. Signal koji nije prepoznala bile su riječi babice: „Glupost, srce bebe se čuje odlično, nemoj na carski”. Mislila je: „Ma ko je ona! Samo babica”. Tokom poroda je vidjela trenutak kada je doktor vadio djevojčicu. Kada je anestezija prošla, rekao joj je da će joj dijete donijeti u petak „ako sve bude u redu”, ali su joj 26. avgusta rekli „da im je žao”. Tek je 2015. godine smogla snage tragediji pogledati u oči. Otišla je po dokumentaciju kod matičara gdje su joj rekli: „Rodili ste djevojčicu 24. avgusta 1988. s ovim JMBG brojem, a umro vam je dječak s drugim JMBG brojem – zbog čega je odlučila boriti se dok ne pronađe svoju kćerku.

Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba

NAJNOVIJE